Traži

Kako su Hrvati zakopali kulturu još malo dublje?

Odgoda manifestacije Noć kazališta

Kako su Hrvati zakopali kulturu još malo dublje?
Jedna od najpoznatijih kulturnih manifestacija "Noć kazališta" prvi je puta održana 2008. kada je u Dječjem kazalištu Dubrava i Šibenskom kazalištu odigrano 6 kazališnih predstava i organizirano 6 različitih popratnih programa

Već iduće godine u projekt su se uključila 43 hrvatska kazališta iz 21 grada na području cijele Hrvatske. Godine 2010. projekt je prešao granice Hrvatske i postao Europska noć kazališta. Bosna i Hercegovina, Slovačka i Crna Gora prve su prepoznale njegovo značenje, a kroz godine održavanja pridružile su im se i Srbija, Slovenija, Austrija, Mađarska, Češka, Bugarska, Belgija... Tako je Hrvatska dobila zanimljiv izvozni "proizvod" te sjajan projekt koji je još prošle godine kod nas privukao preko 38 tisuća gledatelja. Postala je to noć kada se živi kultura, dostupna svima te ponuđena na izbor malenima i velikima.

Noć kazališta se već tradicionalno trebala održati treće subote u studenomNo, nedavno je odgođena za tjedan dana na zahtjev Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.). Tako će se umjesto 18. studenog održati 25. studenog, a razlog tome je što se ovogodišnja treća subota u studenom poklapa s Danom sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje. "Dok će se mnogi prisjećati najtežih dana tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, obilaziti grobove, paliti svijeće i odavati počast nevino stradalim Hrvatima, u većini kazališnih i inih dvorana ljudi će se zabavljati uz neke od kazališnih predstava, među kojima će kao i svake godine biti i onih čiji su autori srbijanski pisci". - stajalo je, u sada već puno puta u medijima, citiranom priopćenju udruge UHBDR91.

Ne samo da je problem "slavlja" dok Hrvati oplakuju, već i činjenice da će u tom "slavlju" sudjelovati Srbi, a medijski će prostor tih dana okupirati kultura. Kultura koja razmišlja, promišlja, komentira, a pravo na njezin izbor temelj je razvoja svakog pojedinca. Tim se idejama vodi Europa kada ju promiče i potiče, no udruga UHBDR91., koju predsjednički vodi Mladen Pavković, obrušila se i na nju u svojem priopćenju: "Međunarodna zajednica nije ništa uradila da se zaustavi krvoproliće u Vukovaru i Škabrnji, pa odakle onda nama "pravo" da baš na dane najveće tuge i ponosa organiziramo "dane veselja", kako su si to oni zamislili?"  I tako se duge 22 godine od završetka rata hrvatska politika ponovno upetljala u kulturni život "običnog" čovjeka uskrativši mu pravo na izbor. Obruč ljudi u Hrvatskoj koji žele slijediti neke drugačije kulturnije ideje već se neko vrijeme pritišće, a ovim je činom jedna udruga zakopala lopatu još dublje. Zašto nemamo pravo proslaviti današnju Hrvatsku onako kako bismo mi to željeli?

Čujem ovaj komentar o nepoštivanju spram žrtava te sramotnom slavlju. No, nije li zdravo liberalno društvo koje razmišlja i uvažava ideje koje grade i kojima se zauvijek žele izbjeći često spominjane ratne strahote, najveća počast koju možemo odati nesretnim žrtvama rata? Ljudski je život toliko vrijedan da je uopće bespredmetno razgovarati o njemu. Najmanje što možemo učiniti u spomen na žrtve našeg rata, i svih ratova, jest graditi društvo koje živi bolju sadašnjost i gradi još pozitivniju budućnost.

No, osim prava na odabir da to učinimo na vlastiti način, hrvatsko je društvo ponovno dokazalo svoje licemjerje. Svoj komentar na aktualnu situaciju dala nam je Nora Krstulović, osnivačica i glavna urednica portala Teatar.hr te aktivna sudionica domaće kazališne scene: "Postoji li od '91 do '95 iti jedan jedini dan tijekom kojeg nije bilo žrtava Domovinskog rata? Vrijede li to neke žrtve više od drugih? Zašto je, primjerice, u Hrvatskoj dozvoljeno slaviti Uskrs, usprkos žrtvama tzv. Krvavog Uskrsa na Plitvicama? Vrijede li žrtve pokolja u Lovasu ili u Joševici manje? I za kakvu su to Hrvatsku sve te žrtve položile svoje živote? Pitanja su, naravno, retorička. Fotelja je topla i duboka, strah od bukača, makar oni bili i osuđeni seksualni prijestupnici - velik, a šutnja onih koji su najpozvaniji nešto reći na ovu temu - gromoglasna. Neću ni spominjati sva druga događanja koja će se u tu nesretnu subotu 18. studenog ipak održati - poput sportskih susreta. Jer u Hrvatskoj ništa tako ne ugrožava uspomenu na Domovinski rat kao kultura." - kazala je.

Ako se vratimo na gore spomenute europske vrijednosti o univerzalnom značenju kulture za razvoj svakog pojedinca, europska statistička agencija Eurostat, nedavno je objavila rezultate uključenosti građana u kulturne aktivnosti. Prema njihovom istraživanju Hrvati su itekako nekulturni. U godinu dana svega 36,6 posto hrvatskih građana je pogledalo predstave u kazalištu, kino projekcije, posjetilo muzeje i mjesta od kulturne povijesne važnosti. Čini se kako je prosječni Hrvat odabrao svoj vlastiti put razvoja dok se onaj, također gore spomenuti, obruč "kulturnjaka" toliko stisnuo da ga se sve slabije čuje da diše.

Nego, di ćete za Novu?

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

Tina Kovačiček

  • Fotografija: HNK Press

Napišite komentar

Učitaj još