Traži

Muze - vladarice jedinstvenih kreativnih muzeja u Hrvatskoj

Muze - vladarice jedinstvenih kreativnih muzeja u Hrvatskoj

Intervju s Draganom Lucijom Ratković Aydemir

Tekst: Tina Kovačiček

Nakon što je Ogulin pretvoren u destinaciju bajke, otkrila sam i njihov Ekomuzej Batana u Rovinju, zatim Centar za posjetitelje "Rodna kuća rijeke Kupe" u NP Risnjak, Centar za posjetitelje "Lugareva kuća" u NP Krka, a posljednji u nizu projekata koji me oduševio jest "Putovima Frankopana" predstavljen krajem prošle godine...

Kad smo na Buro247.hr još 2014. objavili priču o njihovom zanimljivom interaktivnom projektu "Ivanina kuća bajke" u Ogulinu, oduševila sam se. Pomislila sam: to je to što nam treba u Hrvatskoj! Treba nam puno projekata ovog tipa kako bi kultura, baština, povijest i sve ono čime se volimo ponositi konačno izašli iz ustaljenih okvira prezentacije i postali zanimljiv interaktivni sadržaj kojeg će nanovo otkriti mlade generacije. Jer pametno i inovativno osmišljena prezentacija danas je sve! I upravo to je uspjelo ženskom kolektivu Muze kojeg predvodi hrabra i uvijek entuzijastična, što je preduvjet da upornošću gurate kulturne projekte ovog tipa, Dragana Lucija Ratković Aydemir.

Nakon što je Ogulin pretvoren u destinaciju bajke, otkrila sam i njihov Ekomuzej Batana u Rovinju, zatim Centar za posjetitelje "Rodna kuća rijeke Kupe" u NP Risnjak, Centar za posjetitelje "Lugareva kuća" u NP Krka, a posljednji u nizu projekata koji me oduševio jest "Putovima Frankopana" predstavljen krajem prošle godine. Riječ je o jedinstvenoj ruti koja po prvi put interpretira priču o Frankopanima obuhvativši područje Gorskog kotara, Vinodola i Krka. Sjajna ideja za roadtrip! Muze su doista kulturna i umjetnička inspiracija i bilo je vrijeme da ih pitam kako im je sve to uspjelo, a o tome mi je ispričala Dragana Lucija Ratković Aydemir.

Ivana Jagić, Mirna Draženović, Iva Klarić-Vujović i Dragana Lucija Ratković Aydemir

Konačno je došlo doba za kreativne muzeje u Hrvatskoj! Drugačije, 'pametne' (u high tech smislu), moderno osmišljene i prezentirane kroz kvalitetna dizajnerska rješenja. Do tog sam zaključka došla nakon što sam vidjela, između ostalog, i vašu listu projekata.

U pravu ste! Došlo je vrijeme za kreativne muzeje, kreativne gradove, atrakcije i destinacije. Tvrtka Muze je u tom procesu dala svoj doprinos, ali zasigurno nismo jedine zaslužne. Sigurno jest da smo u trenutku osnutka 2005. godine bile jedina tvrtka koja je sjedinila znanja i vještine koje spajaju dva velika i značajna sektora, kulturu i turizam, s ciljem stvaranja novih vrijednosti i iznad svega novih kulturnih i baštinskih doživljaja. Suvremeno i inovativno interpretirane teme iz područja baštine u muzejima važan su medij za prenošenje i poticanje jedinstvenih doživljaja.

Na temelju znanstveno i stručno istraženih baštinskih fenomena, njihovog sagledavanja iz pozicije budućih korisnika - posjetitelja, i uz pomoć multidisciplinarnih timova iz najrazličitijih područja kreativnih industrija, na postojeće prepoznate vrijednosti određenog baštinskog fenomena dodaju se nove vrijednosti - inovacija, kreativnost, društvena korisnost i angažiranost, osnažuje socijalna odgovornost, odgovornost prema užoj i široj zajednici i slično... Tako stvorena alkemija staroga i novoga stvara nezaboravan doživljaj, a najbolji su oni doživljaju koji potiču na mijenjanje ustaljenih perspektiva, koji nas čine boljim ljudima, građanima, susjedima, roditeljima, prijateljima...

Centar za posjetitelje Ivanina kuća bajke

Tko sve čini Muze?

Što se tima tiče, na početku sam bila samo ja, pa smo uskoro bile dvije, pa tri, onda četiri... Uz povremene promjene i prilagodbe, kao tim u današnjem sastavu djelujemo četiri godine. Uz mene, povjesničarku umjetnosti i komparatističu književnosti s europskom diplomom iz kulturnog menadžmenta i dugogodišnjim iskustvom rada u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Muze danas čine još tri sjajne muzeologinje, interpretatorice baštine i menadžerice u kulturi i turizmu: Ivana Jagić, Mirna Draženović i Iva Klarić Vujović. Do danas potpisujemo preko 50 projekata iz područja upravljanja, interpretacije i muzeološke prezentacije kulturne i prirodne baštine diljem Republike Hrvatske.

Prvi projekt s gore spomenute liste bio je Ekomuzej Batana u Rovinju. Kako je do toga došlo?

Pa da, glavni je poticaj osnivanju Muza, tada, ali i još uvijek jedine specijalizirane tvrtke za upravljanje projektima u kulturi i turizmu u Hrvatskoj, došao iz Rovinja. Tamo sam naime autorski surađivala na stvaranju muzeja zajednice - Ekomuzeja batana. Kada je stalna izložba Kuća o batani/Casa della batana o ovoj maloj drvenoj barci, simbolu Rovinježa, bila otvorena za javnost, Grad Rovinj želio je nastaviti suradnju u daljnjem razvoju projekta. Preporuka je bila da bi bilo puno jednostavnije raditi s tvrtkom, nego osobom, i to je bio okidač za osnivanje Muza. Ova prva suradnja urodila je i sjajnim rezultatima, a posebno sam ponosna što je ovaj rovinjski projekt, uz osmogodišnje vodstvo Muza, godine 2016. uvršten na prestižnu UNESCO listu uspješnih primjera iz prakse u području očuvanja nematerijalne baštine svijeta. To je veliko priznanje svima koji smo ovom projektu dali svoj upravljački, stručni, kreativni i ljudski doprinos.

Kuća o batani/Casa della batana, Ekomuzej batana, Rovinj

Postepeno se zatim dogodila nagrađena Ivanina kuća bajke, Rodna kuća rijeke Kupe, Lugareva kuća...Kako su se nizale sve te suradnje?

Sve naše suradnje mogu se opisati jednostavno: svaki dobar i uspješan projekt vodio nas je do idućeg. Naši su klijenti raznoliki, neki puta su to lokalne zajednice, gradovi ili općine, neki puta županije ili razvojne agencije, ponekad turističke zajednice a ponekad naši klijenti dolaze s više razine upravljanja, poput ministarstava. Tako je Ivanina kuća bajke nastala iz sjajne dugogodišnje suradnje s turističkim zajednicama grada Ogulina i Karlovačke županije, dok su projekti poput Rodne kuće rijeke Kupe iz Nacionalnog parka Risnjak ili Lugareve kuće iz Nacionalnog parka Krka segmenti velikog projekta koji smo radile u konzorciju s kolegama dizajnerima pobijedivši na međunarodnom natječaju koje je provodilo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Sve je više potreba za našim uslugama otkako su se otvorili i brojni izvori financiranja iz fondova Europske unije.

Osim dobre suradnje s lokalnom zajednicom i županijama, projekti su podržani od Europske zajednice?

Uvijek nam je važno kada  s lokalnim zajednicama i svim partnerima i dionicima razvijamo neki baštinski projekt, osvještavamo i naglašavamo i njegovu europsku dimenziju. Koristiti sredstva iz EU fondova znači i osvijestiti vlastiti doprinos europskim vrijednostima. Hrvatska baština ima svoje mjesto u kontekstu europskih kulturnih identiteta, ona čini važan dio kaleidoskopa europske kulturne i prirodne baštine. Iako je to ovako samo sebi razumljivo, važno je svaki puta iznova pojedinačne baštinske vrijednosti osvijestiti najprije nama samima, na lokalnim razinama, u nacionalnom kontekstu kao i osvještavati da su one dijelom jedne šire europske priče. Ključno je razumjeti da to što radimo u nekom manjem, lokalnom baštinskom kontekstu itekako djeluje na dobrobit svih europskih građana.

NP Sjeverni Velebit, Planinska radionica

Takav pristup vraća samopouzdanje i ponos, to je kao neka svojevrsna društvena psihoterapija! Zato je baštinske projekte važno razvijati posvećeno i dugoročno, a istovremeno dovoljno fleksibilno i otvoreno kako bi se osigurala podloga za istinsku kreativnost, a samim tim i garantirala njihova posebnost. To nije uvijek jednostavno. U tim procesima odlučujuća je uloga nositelja ali je nadasve važna uloga pojedinaca koji će takve projekte, nakon njihove inicijalne realizacije, preuzeti, njima sjajno upravljati, razvijati ih i obogaćivati. Nijedan kulturni i baštinski projekt u svojoj srži nije samo statičan kulturno-turistički proizvod, već dinamičan društveni proces.

Koliko je kompleksan proces prijave i provedbe natječaja te pravdanja dobivenih iznosa i EU. Koliko je ta podrška važna?

Danas ima sve više vrlo dobro pripremljenih i utreniranih timova u lokalnim zajednicama i institucijama, kao i sjajnih konzultantskih tvrtki koje itekako dobro znaju privući sredstva iz EU fondova. Što se pak tiče projekata održive interpretacije i prezentacije baštine, čini se da je manji problem doći do sredstava od izazova kako zaista oblikovati kvalitetan projekt. Uvijek preporučujemo našim sugovornicima da je ključno imati vrhunsku projektnu ideju, temeljito ju, stručno i kreativno razraditi u projektnoj dokumentaciji, a onda se tek javljati na natječaje. Tako je cijela stvar postavljena na zdravim temeljima; izbjegnuta je prijava projekta s nespremnom vizijom i isključena mogućnost stvaranja neodrživih projekata za koje će vrlo teško pravdati uložena sredstva.

Takav riskantan ishod nikome ne treba. Dakle, preporuka je razvijati i dobro pripremiti baštinske projekte, osigurati, pa makar i inicijalnim vlastitim sredstvima da se dokumentacija zaista stručno i inovativno idejno osmisli i pripremi, s temeljito razrađenim projektnim aktivnostima i troškovnicima. To moraju raditi stručnjaci koji razumiju područja interpretacije i upravljanja baštinom te vrsni arhitektonski i dizajnerski timovi. Tek tada se imaju zaista relevantni inputi, podloge za pisanje prijavnica na natječajima, ali i podloge za uspješno planiranje aktivnosti i njihovu realizaciju kada sredstva budu osigurana.

Kulturna ruta Putovima Frankopana, Posjetiteljski centar, Kraljevica

Imate li omiljeni projekt na kojem ste radili?

Teško je odabrati omiljene projekte. Svakoj baštinskoj temi i zajednici stvarno pristupamo s jednakim žarom i posvećenošću. Ali ako baš moram izabrati, neizmjerno sam zahvalna svim nositeljima i suradnicima prvih projekata Muza koji su pružili priliku da pokažemo svoje sposobnosti i stvorimo inovativne kulturno-turističke atrakcije koje će imati odjeka i izvan naše zemlje. To su Ekomuzej batana u Rovinju te Ogulin, zavičaj bajke s "Ivaninom kućom bajke". Uvijek volimo naglasiti da je za uspjeh baštinskog projekta podijeljena odgovornost njegova uspjeha: 50% uspjeha čine autori i kreativni tim, a 50% oni koji njime dalje upravljaju. Oba ova projekta su plod dugogodišnje suradnje, što samo potvrđuje da je za razvoj baštinskih atrakcija važno osigurati kontinuitet (autorski i upravljački) te višegodišnji razvojni proces.

Na čemu trenutno radite?

Upravo smo predali opsežnu dokumentaciju interpretacije, prezentacije i upravljanja kompleksom Novi dvori u Zaprešiću. Za Grad Zaprešić izradile smo krovni plan interpretacije Novih dvora i osmislili različite načine njegove revitalizacije, uključujući i interpretaciju i prezentaciju ključnih baštinskih tema. Istodobno smo izradile idejni koncept interpretacije u samom dvorcu kojega je najpoznatiji vlasnik i stanar zasigurno bila obitelj bana Josipa Jelačića.

Kulturna ruta Putovima Frankopana, Posjetiteljski centar, Kraljevica

Izazov je bio interpretirati dvorac koji je izrazito zapušten, skoro bolno ogoljen od autentične opreme i predmeta koji danas čine zbirke nekolicine hrvatskih muzeja. Mislim da smo donijele intrigantna, zanimljiva i doživljajno inovativna rješenja kojima će Jelačićevi ponovno postati stanari Novih dvora, pozivajući sve Zaprešićance i goste iz cijele Hrvatske i šire na nezaboravno druženje i neočekivane susrete. I na koncu, izradili smo i plan upravljanja koji će zasigurno biti veliki izazov u daljnjem razvoju ovog izuzetno važnog baštinskog lokaliteta od nacionalnog značaja.

Također trenutno sudjelujemo u razvoju sasvim novog razvojnog koncepta nazvanog urbane aglomeracije za Grad Rijeku pod nazivom "Povežimo se baštinom" i započinjemo rad na dva izazovna projekta koji itekako nadilaze granice naše zemlje. To su Muzej bećarca, slavonskog fenomena nematerijalne baštine s UNESCO-ve liste u gradu Pleternici i projekt "Meštrovićev znak u svijetu" kojega su nositelj Muzeji Ivana Meštrovića. Uz to smo i partneri na našem prvom europskom projektu Interreg Slovenija - Hrvatska Krasn'Krš pa u novu poslovnu godinu ulazimo s velikim entuzijazmom i veseljem zbog fenomenalnih izazova koji su pred nama.

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

više