Traži

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući

Zanimljivi životni prostori

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući
Iskoristiti slobodno vrijeme, otići na izložbu i izgubiti se u satima posvećenima umjetnosti, mnogima predstavlja poseban doživljaj...

Institucionalizirana umjetnost u muzejima  i galerijama nudi očekivanu izložbu, ali uglavnom daleko od stvaralačke energije umjetnika. Iz tog razloga stanovi i kuće umjetnika u kojima su nekoć živjeli i stvarali, itekako su korak bliže njihovim autentičnim životima. Tu se nalaze uspomene, sjećanja, inspiracije i okolnosti u kojima su nastali neki od brojnih radova. Zahvaljujući činjenici da su svoje stanove ostavili gradu na korištenje kao donacije, danas u Zagrebu možemo ući u jako zanimljive životne prostore brojnih slavnih ličnosti iz hrvatske prošlosti. Pođite s nama u zanimljivu šetnju stanovima koji su danas memorijalne zbirke i svojevrsni muzeji otvoreni za javnost.

Stan arhitekta Viktora Kovačića
Na adresi Masarykova 21 nalazi se stan slavnog arhitekta Viktora Kovačića koji uvjerljivo prikazuje kulturu stanovanja s početka 20. stoljeća i ocrtava duh toga vremena. Zgradu na spomenutoj adresi Kovačić je 1906. godine projektirao za Antuna Oršića i Reginu Divković, a umjesto novaca za rad, od vlasnika je dobio mogućnost da u potkrovlju uredi stan za sebe, što je i učinio. Zahvaljujući Kovačićevoj supruzi Tereziji koja je, čuvajući uspomenu na svojega supruga, i poslije Viktorove smrti ostavljala ambijent netaknutim, stan je u potpunosti sačuvan u izvornom obliku. Na površini oko 95 kvadrata nalaze se tri reprezentativne sobe: blagovaonica, soba za rad i razgovor, spavaonica i kupaonica, te potpuno odvojene pomoćne prostorije; kuhinja, ostava i djevojačka soba. Također, brojni detalji i namještaj dobro su uščuvani te otkrivaju pravilo poznatog arhitekta da "sve što je lijepo ide zajedno, bez obzira na stil". Zato ćete u stanu vidjeti veliki stol od hrasta, bidermajerski sekreter, zlatne tapete, škrinju iz 18 st. te različite stilske stolce, koji su bili njegova velika dizajnerska strast. Kovačičev stan vrijedna je zbirka za sve ljubitelje interijera i prošlosti koju predstavljaju. Za javnost je otvoren četvrtkom od 10 do 17 sati.

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući (фото 1)

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući (фото 2)

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući (фото 3)

Atelijer Meštrović
Veliki hrvatski kipar Ivan Meštrović se nakon školovanja u Beču i boravka u Parizu, Rimu, Cannesu i Londonu, zajedno sa svojom prvom ženom Ružom Meštrović vratio u domovinu i nastanio u Zagrebu. Bilo je to početkom 1920-ih kada je kao priznati i uspješan umjetnik kupio kuću na zagrebačkom Gornjem gradu, u mirnoj ulici, u nizu zbijenih kuća trošnih fasada. Kuću je tada preuredio kao svoj stambeni i radni prostor, a jedan od suradnika na projektu gradnje bio je i arhitekt Viktor Kovačić. Nekadašnji umjetnikov atelijer danas je prostrani, suvremeno koncipirani izložbeni prostor, a dvorište kultivirani vrt u kojem su, također, izložene skulpture. Stambeni dio, sačuvan u izvornom stanju, ističe se slikovitim i bogatim unutrašnjim uređenjem u kojem prevladava tamno drvo te drveno stubište. U autentičnom ambijentu nekadašnjeg umjetnikova doma i atelijera izložena su djela Ivana Meštrovića iz fundusa Atelijera Meštrović nastala u prva četiri desetljeća njegova stvaralaštva; od prvih studentskih radova do radova nastalih neposredno pred odlazak iz Zagreba 1942. godine. Atelijer je otvoren za javnost svakim danom osim ponedjeljka i savršen je dodatak romantičnoj šetnji Gornjim gradom.

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući (фото 4)

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući (фото 5)

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući (фото 6)

Stan književnice Marije Jurić Zagorke
U stanu na zagrebačkom Dolcu, do svoje smrti 1957. godine živjela je slavna hrvatska književnica i novinarka Marija Jurić Zagorka. Prostor danas funkcionira kao mali muzej posvećen Zagorkinom životu i radu, a Centar za ženske studije brine da se proučavanje različitih tema vezanih za žensko stvaralaštvo i nastavi. U stanu se nalazi dio namještaja i predmeta kojima se Zagorka koristila za života u tom prostoru od sredine 1930-ih do svoje smrti. Osobito su zanimljivi bidermajerski radni stol i pisaći stroj Remington. Bidermajerska garnitura s dvosjedom, dva naslonjača, stol, komode i veliko zrcalo dio su memorijalne sobe u čijim vitrinama stoje lente što ih je književnica dobivala od štovatelja. Sastavni dio stana je i knjižnica s građom koja služi za istraživački rad o Zagorki, a ujedno je specijalizirani izvor informacija o ženskim i rodnim temama. Ovaj je prostor jedna prava mala ženska oaza otvorena za sve zainteresirane četvrtkom i nedjeljom od 11 do 16 sati. Prethodna najava telefonom je poželjna.

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući (фото 7)

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući (фото 8)

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući (фото 9)

Stan Miroslava i Bele Krleže
Nekadašnji dom Miroslava Krleže u kojem je živio s voljenom suprugom Belom, danas je vrijedna zbirka života jednog od najznačajnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća. Zbirka obuhvaća stilski namještaj, slike, skulpture, fotografije, oko 4300 knjiga i časopisa te ostali inventar stana u kojem su Miroslav i Bela Krleža živjeli gotovo trideset godina. Zgrada na adresi Gvozd 23 (danas popularno zvani Krležin Gvozd) sagrađena je po narudžbi bankara Adolfa Reina 1928./29. godine prema nacrtima arhitekta Rudolfa Lubynskog. Godine 1952. bračni se par preselio iz Kukovićeve ulice 23 (danas Ulica Andrije Hebranga 23) na ovu adresu, u rezidencijalnu četvrt Zagreba. Isprva Krleža nije bio oduševljen odabirom lokacije, ali se priklonio Belinoj želji pa će tako slavni par ovdje provesti posljednja desetljeća svoga života. Stan je prepun memorabilija i originalnog namještaja, a zanimljivo je da su supružnici spavali odvojeno. Tako je Bela imala svoj mali "žuti salon" i spavaću sobu, a Krleža svoju prostranu radnu sobu te spavaću. Kuća na Gvozdu ispunila je njihova očekivanja; divan pogled na Gornji grad i na zvonik "starog Marka". Tu su živjeli daleko od gradske vreve, u parku Tuškanac. Gvozd postaje poetičan dom, zavičajna luka, muzej ljepote, sastajalište književnika, političara i umjetnika. Stan je za javnost otvoren utorkom od 11 do 17 sati.

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući (фото 10)

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući (фото 11)

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući (фото 12)

Memorijalna zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujšin-Ribar
Zagrebačka adresa Demetrova 3/II povezuje tri iznimne osobe kulturnog i političkog života hrvatske društvene scene. Oni su; Dubravko Dujšin - slavni glumac, redatelj i kazališni pedagog; dr. Ivan Ribar - istaknuti političar prije, a poglavito poslije Drugog svjetskog rata; Cata Dujšin-Ribar - talentirana slikarica i pjesnikinja, osoba čiji je životni put isprepleten s njima. Cata i Dubravko Dujšin u Demetrovu ulicu doselili su se 1936. i tu su živjeli do Dubravkove smrti 1947. godine. Nakon Catine udaje za dr. Ivana Ribara, 1952. godine, stan na ovoj adresi postao je i njegov dom. Kako bi buduće generacije stekle uvid u vrijedno stvaralaštvo triju važnih ličnosti, Cata Dujšin-Ribar je ostavštinu darovala Zagrebu kao memorijalnu zbirku i time otvorila još jedan prekrasan povijesni prozor u kulturu života važnih ličnosti. Stan Cate Dujšin-Ribar nalazi se na drugom katu krila okrenutog prema Tuškancu. To je prostrani četverosobni stan s djevojačkom sobom, površine 128 kvadrata, a čine ga hodnik prepun ukrasnog bilja koje je Cata njegovala s posebnom pažnjom, Catina soba, dnevni boravak, spavaonica i soba dr. Ivana Ribara. Detalji poput Catinih slika i crteža, unikatni namještaj i garniture za sjedenje te brojne vrijedne umjetnine od kojih je najznačajnija slika Madona s djetetom talijanskog majstora iz 15. st. Vittorea Crivellija, vrijedan su dokaz bogate društvene prošlosti poznatog para. Prostorija po tome najznačajnija je dnevna soba koja je bila mjesto okupljanja i druženja s mnogim umjetnicima - glumcima, piscima i slikarima. Stan je za javnost otvoren srijedom od 11 do 17 sati.

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući (фото 13)

Zagrebačke kuće umjetnika kao muzeji - mjesta gdje definitivno vrijedi ući (фото 14)

Memorijalna zbirka Jozo Kljaković
Romantičan Rokov perivoj 4 čuva još jednu vrijednu umjetničku zbirku, onu akademskog slikara Joze Kljakovića koju je darovao Gradu Zagrebu na korištenje. Zbirka se nalazi u njegovoj obiteljskoj kući sagrađenoj 1930. g. prema projektu slavnog arhitekta Stjepana Planića. U vrtu koji okružuje kuću nalazi se skulptura Frulaš Frana Kršinića. Zbirka obuhvaća oko 350 predmeta: umjetnine (ulja na platnu, crteži i skulpture), originalni namještaj i knjige. Gotovo sve slike u Zbirci nastale su u kasnijoj fazi umjetnikova stvaranja, 1950-ih godina, za vrijeme Kljakovićeva boravka izvan domovine. Živeći više od dva desetljeća u emigraciji (u Italiji i Argentini), umjetniku je nedostajala domovina, što se ponajbolje očituje u brojnim slikarskim prizorima koji tematiziraju rodni zavičaj. Zbirka je otvorena svakodnevno od 8 do 19 sati.

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

Tina Kovačiček

Napišite komentar

Učitaj još