Traži

Kako društvene mreže oblikuju percepciju društva i događaja?

Fenomen tzv. ''Filter Bubblea''

Kako društvene mreže oblikuju percepciju društva i događaja?

Tekst: Ema Glavina

Korištenje društvenih mreža je postalo svakodnevna rutina velikog broja ljudi i nemoguće je da nam sadržaj, kojem smo izloženi svaki dan, nimalo ne utječe na način na koji promatramo svijet oko sebe

Na društvenim mrežama je nedavno, među ostalim, bio vrlo popularan i osvrt glumca Denzela Washingtona na stanje u medijima. U jednom kratkom intervju je sažeo neke od gorućih problema suvremenog novinarstva u ubrzanom svijetu, poput onog da više nije toliko bitno prenijeti točnu vijest, koliko je bitno prvi prenijeti vijest. Kao jednu od posljedica takvog i sličnog izvještavanja, naveo je i situaciju u kojoj ako ne pratite vijesti niste informirani, a ako ih pratite ste krivo informirani. Razne teorije oko toga koliko možemo vjerovati masovnim medijima kruže već desetljećima, a ljudi različitih svjetonazora se vjerojatno nikada neće složiti oko toga što je istina i to je u redu. Ono što ipak možemo učiniti jest to da budemo svjesni situacije u kojoj se nalazimo, a koja je pojavom interneta i društvenih mreža postala daleko kompleksnija.


Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u je još jedan u nizu događaja koji su šokirali javnost. Koliko god se znalo da postoji velik broj konzervativnih glasača, mediji su (većinom) govorili o Hillary Clinton kao izvjesnoj budućoj predsjednici. Holivudska mašinerija je tijekom ovih predizbornih aktivnosti radila marljivije nego ikada prije, a Clinton se pojavljivala u televizijskim serijama, emisijama i na majicama nekih od najutjecajnijih osoba iz svijeta zabavne industrije. Donald Trump je predstavljen kao svojevrsna karikatura koja se iz nepoznatih razloga upustila u (pre)ambicioznu avanturu, sve dok nije pobijedio. Svjetska javnost još uvijek pokušava shvatiti što se dogodilo i što nas sve čeka, a pojavljuju se i neki novi zanimljivi fenomeni. Baš kao što nitko nije zaista vjerovao da će Velika Britanija napustiti Europsku uniju, pa čak niti da će proći diskriminatorni referendum o braku u Hrvatskoj, tako nitko nije mogao dati realne šanse osobi poput Donalda Trumpa.

Kako društvene mreže oblikuju percepciju društva i događaja? (фото 1)

Kako je moguće da smo živjeli u tolikoj zabludi i propustili vidjeti očite trendove? Odgovor na ovo pitanje nije jednostavan i sigurno će biti predmet mnogih politoloških i socioloških istraživanja, ali neke indicije već sada imamo. Za početak je nužno spomenuti društvene mreže kao jedan od ključnih momenata našeg vremena. Originalna zamisao je nekad možda bila bolja povezanost s ljudima do kojih nam je stalo, no danas je cijela situacija evoluirala do neviđenih razmjera. Preciznije rečeno, društvene mreže postaju jedan od glavnih izvora informacije velikog broja ljudi. Tiskana izdanja novina bi vrlo skoro mogla otići u povijest, a već sada ih rijetko tko kupuje svaki dan.

Kako smo postali gotovo ovisni o društvenim mrežama i kako smo ih počeli provjeravati svaki sat, tako su one postajale sve obuhvatnije. Naš feed nam sada omogućuje da pratimo što rade naši prijatelji, što se događa na političkoj sceni, da učimo kuhati ili pravilno vježbati i sve ostalo čega se možete sjetiti. Drugim riječima, nema potrebe da posjećujte niti jednu drugu internet stranicu, jer sve što vam treba možete naći na jednom mjestu. Samo po sebi to ne mora biti loše, ali trenutno se ne mogu ne uočiti neke uznemirujuće pojave.

Kako društvene mreže oblikuju percepciju društva i događaja? (фото 2)

Jedan od osnivača Upworthya i Avaaza, Eli Pariser, prije nekoliko je godina skovao termin ''filter bubble'', kojim objašnjava kako nam ono što pratimo na našim društvenim mrežama oblikuje percepciju svijeta, društva i aktualnih događanja. Tim terminom želi istaknuti tendenciju interneta da lako okuplja ljude istog mišljenja i jako loše utječe na isticanje pluralizma i drugačijih perspektiva, odnosno tendenciju da vam se serviraju samo objave za koje se procijeni da su po vašoj osobnoj mjeri. Psiholozi odavno znaju da ljudi lakše vjeruju u ono u što žele vjerovati, a princip ''filter bubblea'' se savršeno uklapa u takve preferencije. Ne radi se samo o društvenim mrežama, već i o internetskim tražilicama koje različitim ljudima za istu pretragu pokazuju potpuno različite rezultate. Reklame koje vam se prikazuju su usmjerene upravo ciljanoj skupini u kojoj se vi nalazite, a na vašem se feedu pokazuje sadržaj za koji su algoritmi procijenili da će vas zanimati I dok personalizirane reklame mogu biti čak i korisne, budući da vam nude sadržaj koji ste pretraživali i eventualno htjeli kupiti, personalizirane vijesti mogu biti izrazito opasne. Kako bi pokušavali testirati navode Eli Parisera, novinari Guardiana su zamolili liberalne i konzervativne glasače da zamijene račune na nekoliko dana. Rezultati su bili iznenađujući, a sudionici nisu mogli vjerovati koliko drugačiju sliku o događajima imaju ljudi drugačijeg političkog usmjerenja. Ako ste konzervativac, o Hillary Clinton nećete čuti niti jednu pozitivnu stvar, a ako ste liberal, živjet ćete u uvjerenju da je Trump marginalna figura.

Drugi problem koji se pojavio u vrijeme predsjedničkih izbora u SAD-u jest onaj lažnih vijesti o kandidatima koje su postale viralne. Eli Pariser apelira na čelne ljude važnih kompanija da naprave algoritme koji će prepoznati navode koji nisu istiniti, budući da je izrazito važno da glasači dobiju što objektivniju sliku kandidata. Problem s modernim izvještavanjem i društvenim mrežama jest da je on postao upravo suprotno svojoj originalnoj namjeni. Umjesto da internet služi kao izvor informacija bez granica, nalazimo se u situaciji da nam algoritmi određuju koliko ''istine'' možemo podnijeti.

Američki novinar Will Self pak donosi drugačiju perspektivu i tvrdi kako je nemoguće utjecati na ljude koji će na društvenim mrežama stisnuti ''follow'' samo na stvari koje ne ugrožavaju njihove vrijednosti te nemaju nikakvog interesa čuti drugačije mišljenje niti misle da su uskraćeni za važne informacije. Self je vjerojatno dobrim dijelom u pravu kad ljudima prepisuje letargiju i nedostatak želje za kritičkim razmišljanjem, ali ostaje činjenica da se nešto barem treba pokušati napraviti. Svjetska događanja i političke odluke su prevažan faktor u našim životima, ma koliko se možda činilo suprotnim, da bismo prepustili algoritmima da odlučuju koji dio cijele slike trebamo vidjeti, a personalizacija onog što vidimo na internetu smije ići samo do određene granice.

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

  • Fotografija:
    Buro247 arhiva,
    screenshot,
    Giphy
Učitaj još