Traži

Kako su se "millennialsi" našli u fokusu industrije nostalgije?

Sveprisutni marketinški trend

Kako su se "millennialsi" našli u fokusu industrije nostalgije?
Ako malo pažljivije pogledate o čemu se govori u online medijima, televiziji ili općenito marketinškoj industriji, brzo ćete shvatiti kako je fenomen retro trenda sveprisutan i neizbježan. Radi li se o slučajnosti ili pomno razrađenoj strategiji?

Koliko ste puta u zadnjih nekoliko mjeseci ili godina čuli vijest o ponovnom snimanju kultnih filmskih naslova, vidjeli liniju gadgeta inspiriranu prošlim stoljećem ili pak na društvenim mrežama naišli na slike omiljenih predmeta iz našeg djetinjstva? Ne mora se čak nužno ni raditi o konkretnoj objavi; u svakodnevnom životu često slušamo komentare o nekim prošlim vremenima u kojima je sve bilo lakše i ljepše. Koliko god su se millennialsi zgražali nad takvim komentarima koji se stalno ponavljaju, odjednom su i oni počeli primjećivati kako su vremena u kojima su oni odrastali ipak bila drastično drugačija i, naravno, bolja. 

Unatoč tome što smo gotovo odrasli s tehnologijom, i dalje ćemo komentirati kako "smo se mi, za razliku od današnje djece, igrali na ulicama umjesto u nekoj virtualnoj stvarnosti". Sudeći prema svim sociološkim istraživanjima, ova je pojava bila neizbježna. Svaka će se generacija do iznemoglosti čuditi načinu života na koji živi ona iza nje, a minula vremena djetinjstva prikazivati kao nešto najbolje što se svijetu moglo dogoditi. Jednostavno, tzv. čarolija našeg djetinjstva je neponovljiva. 

No, ako pitate marketinške stručnjake, mogli biste naići na nešto drugačiju perspektivu. Ne samo da se jedinstveni osjećaj djetinjstva i prošlih vremena može rekreirati, već se na njemu može i zaraditi. Nije tajna da marketinška industrija počiva na emocijama. Sve one reklame na televiziji ili društvenim mrežama koje evociraju osjećaj doma, zaljubljenosti ili idilične atmosfere odmora nisu slučajno tako osmišljene. Dapače, dokazano je kako na konačnu odluku potrošača da kupe neki proizvod ništa ne utječe u mjeri kojoj to čini igranje na kartu emocija. Sjetite se samo koliko video kampanja je postalo viralno jer je prenosilo snažnu emotivnu poruku i tek na samom kraju prikazalo logo nekog brenda. U bilo kojem drugu slučaju, teško je zamisliti da bi korisnici dobrovoljno shareali reklame na svojim profilima, no ako im dodate emotivnu komponentu i to na inteligentan način, osigurat ćete upravo ovaj ishod. Situacija postaje još zanimljivija kad zaigrate na kartu nostalgije, ultimativnog osjećaja prema kojem nitko nije ravnodušan

Da se ne radi o nikakvom neutemeljenom naklapanju, govori i službeni pojam "industrije nostalgije", koji podrazumijeva monetizaciju, prirodnu tendenciju ljudi da ožive ili naglase svoje uspomene. Jedna od provjerenih marketinških taktika vezana uz ovu priču je svakako i izdavanje limitiranih edicija proizvoda koji su se davno prestali proizvoditi. Brendovi sada već znaju da mogu računati s tim da će velik broj korisnika pristati odvojiti i veću svota novca kako bi nabavili taj proizvod te se na trenutak vratili u neka jednostavnija vremena. Millennialsi su se isprofilirali kao savršena ciljana skupina za industriju nostalgije.

Kako su se "millennialsi" našli u fokusu industrije nostalgije? (фото 1)

Ako pretpostavimo da generacija millennialsa počinje s 1980. godinom, vidjet ćemo da neki njeni pripadnici danas imaju preko 30 godina. Drugim riječima, dovoljno su stari (i vremena su se dovoljno promijenila) da budu nostalgični. Tamo gdje postoje tendencije ovakvih emocija, postoji i prilika za zaradom. Uz to, svoje živote u velikoj mjeri provode na internetu i do njih kao potrošača je relativno lako doći. Osim već spomenutih remakeova kultnih filmova (zbog kojih su neki kritičari već konstatirali kako se čini da se gotovo ništa novo niti ne proizvodi), možemo izdvojiti još nekoliko konkretnih pokazatelja marljivog rada na monetizaciji nostalgije.

Za početak, globalni uspjeh serije "Stranger Things" je potvrdio da publika uvijek traži dodatan retro ili vintage prizvuk. U sadržajnom smislu, serija nije ponudila nikakve novitete, no svakako je primjer još jednog uspješnog igranja na kartu evociranja emocija koje nas podsjećaju na djetinjstvo. Moda ili pak uređenje interijera su posebna priče, no i ova se područja savršeno uklapaju u ovoj trend. Sjećate li se epidemije zvane Pokemon Go?

Kampanja i lansiranje projekta su bili pomno osmišljeni, nakon godina testiranja tržišta koje je sada bilo spremno ponovno živjeti s likovima iz omiljenog animiranog serijala. Slična je situacija bila i u slučaju novog izdanja Nintenda, koji su odjednom svi (ponovno) morali imati. Nedavno je objavljeno kako će iPhone dobiti svoje retro izdanje, a sudeći prema prvim reakcijama, moglo bi biti traženiji od klasične verzije. Brojni brendovi pića su također, ne bez razloga i povoda, odlučili ponovo proizvoditi svoje retro bočice koje svima toliko nedostaju.

Štoviše, jedno istraživanje se bavilo upravo ovim fenomenom te potvrdilo kako će ljudi uglavnom dati prednosti proizvodima koji sadrže notu nostalgije u odnosu na one koji ju ne sadrže. Razlog koji navode je ponovno emocionalne prirode; ljudi će potrebu za pripadanjem često ispuniti putem posjedovanja nostalgičnih proizvoda. Kako piše stručnjakinja za digitalni marketing, Dayane Fonseca, brendovi ovdje imaju savršenu priliku za osvajanje povjerenja tradicionalno komplicirane skupine millennialsa.

Osmisle li dovoljno dobru strategiju te zaigraju na kartu nostalgije, svoj brend mogu profilirati kao onaj uz koji vežemo lijepe osjećaje te kojemu, naposljetku, vjerujemo. S druge strane, dokazano je i kako su millennialsi, jednom kad zadobijete njihovo povjerenje, vjerna publika kojoj će uspjeh omiljenih brendova biti važan. Koristeći nostalgiju kao ključni mehanizam, marketinški stručnjaci upravo na to i računaju.

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

Ema Glavina

  • Fotografija: Promo, Pexels, Pixabay, Giphy, screenshot

Napišite komentar

Učitaj još