Generacija millennialsa se teško može usporediti s bilo kojom drugom generacijom. Iako je svaka imala svoje specifičnosti i karakteristična obilježja, niti jedna nije toliko odudarala od generacije neposredno prije. Razlozi za to su višestruki, no jedan od glavnih bi mogao biti brzi tehnološki razvoj i pojava masovnog korištenja interneta i društvenih mreža. Dok su sve prošle generacije morale biti ''dovoljno odrasle'' da saznaju određene stvari, mlađe generacije su od svega što ih zanima udaljene samo nekoliko klikova. Društvene mreže su također promijenile način na koji živimo i komuniciramo s ljudima koje poznajemo ili ne poznajemo. Ovisno o osobnim postavkama privatnosti, danas se može saznati velik broj informacija o drugim osobama, poput toga gdje žive, koji fakultet pohađaju, kako im izgleda dnevni boravak ili s kojim se ljudima najčešće druže. Drugim riječima, današnjoj je generaciji dostupno gotovo sve što ih zanima. Takve promijenjene okolnosti nužno izazivaju i promjene u stilu života. Pravila koja su vrijedila za prethodne generacije, odavno više ne vrijede.

Zašto se sve više parova ne odlučuje za brak?

Brojna istraživanja su pokušala istražiti razloge zbog kojih se millennialsi ne uklapaju niti u jedan poznati model, a trendovi koji se naziru od pripadnika tzv. generacije Z ukazuju da će i u budućnosti biti vrlo teško bilo što predvidjeti. Osim što je, prema istraživanjima i drugim podatcima o natalitetu, potvrđeno da generacija millennialsa ne želi djecu u mjeri u kojoj su to htjele prošle generacije, može se govoriti i o trendu ne sklapanja brakova.

Da se nešto znakovito događa na globalnoj razini, jasno je svima koju su pročitali vijesti na ovu temu iz Japana. Ono što je počelo kao životni stil ponekih pojedinaca, prometnulo se u trend koji dominira. Japan službeno ima jednu od najnižih stopa nataliteta, ali i iznenađujući broj mladih ljudi koji ne pokazuju nikakav interes za romantične ili seksualne odnose. Budući da se radi o zemlji u kojoj je uspješna karijera iznimno bitna, velik broj mladih smatra kako bi im veze ili brak samo stvarale nepotrebne smetnje ili distrakciju od posla i jednostavnog samačkog života na kojeg su navikli.

Zašto se sve više parova ne odlučuje za brak?

Iako Japan predstavlja najekstremniji primjer, slične vijesti stižu i iz Europe i SAD-a. Ne radi se toliko o tome da ljudi ne žele nikakve odnose, ali činjenica je da veliki postotak odlučuje ne ući u brak ili ga pak odgađaju koliko god mogu. Najveće istraživanje takvog tipa je napravio američki profesor Allen Downey s Olin Collegea. Odlučio je analizirati dostupne statističke podatke o stanovnicima koji pripadaju millennialsima i provjeriti trendove koji se tiču bračnog života. Otkrio je da ljudi rođeni 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća imaju puno veće šanse da nikad ne uđu u brak, nego što je bio slučaj sa starijim generacijama. Uz to, primijetio je da je broj žena u starosti od 30 godina koje su u braku, rekordno nizak. Prema njegovim analizama, postotak ljudi prošlih generacija koji nisu ulazili u brak se kretao oko 25%, dok je taj postotak sada oko 80%. Koji su mogući razlozi takvoj promjeni?

Za početak, sve smo više svjesni povijesnog konteksta i uvjeta u kojima je nastala institucija braka. Koliko god je lijepo zamišljati kako je ljubav oduvijek spajala srodne duše koje su željele zajedno dočekati starost, istina je da se radilo o financijskoj uniji i pragmatičnom projektu u kojem emocije nisu igrale bitnu ulogu. S druge strane, danas pak znamo da taj čuveni papir ne mora značiti ništa. Velik broj millennialsa je odrastao u obiteljima u kojima su roditelji rastavljeni i većina je vrlo svjesna koliko truda dugogodišnji odnos svoje ljudi zahtijeva. To što je država svjedok nečijeg sporazuma, više ne znači da se tome nužno ozbiljnije pristupa.

Primjerice, u Hrvatskoj svaki treći brak završi razvodom, pa stoga ne čudi da povjerenje ljudi prema toj instituciji pada. Još jedan od mogućih razloga bi mogao biti ukupni životni stil mlađih generacija kojima se stalno predbacuje pretjerana komocija i egocentrizam, u koji teže ulazi cijeli spektar kompromisa na koji se u braku nužno pristaje. Dok je nekad bilo važno da do tridesete godine imate potpuno ''uređen'' život koji podrazumijeva bračnog partnera, dijete i stan, danas se u tim godinama još uvijek živi sa cimerima, izlazi u klubove i niti ne pomišlja na zasnivanje nekog oblika obitelji.

Bitan faktor je svakako i emancipacija žena, koje se sada napokon mogu ostvariti i u područjima van domaćinstva, a ultimativni cilj više ne mora biti reprodukcija. Jedna od ključnih odluka ove generacije bi upravo mogla biti spomenuta dostupnost gotovo svega što požele. Više nitko nema osjećaj da će svijet stati ako se ne ožene ili rode djecu do ove ili one godine. Gledamo svijet oko sebe i vidimo da postoji više mogućnosti i načina života za svakoga. Jedan model koji se primjenjuje za sve spada u prošlost, i to je dobro.


Moguće je da će se aktualni trendovi negativno odraziti na demografsku sliku zemalja, ali millennialsima je i tako uvijek bilo najviše stalo do individualnih načina pronalaska sreće, neovisno o tome što bi društvo moglo misliti. Na kraju, valja naglasiti i kako su spomenuta istraživanja potvrdila da je mlađim generacijama još uvijek stalo do braka i partnerskih odnosa. Ipak, u brak će ulaziti isključivo kad sami procijene da je vrijeme, bez pritiska okoline. Druga skupina naglašava kako vjeruje u dugovječne partnerske odnose koji ne moraju rezultirati brakom kao takvim, a naglasak stavljaju na sadržaj ispred forme. Bilo kako bilo, millennialsi i u ovom području potvrđuju kako ne mare za društvene norme ili trendove koje su slijedile generacije koje su im prethodile, već preferiraju postavljati svoje.