Traži

Je li normalno da traperice mogu koštati 99 kuna, a dizajnerski kaput 60 tisuća kuna?

Fenomen kupovine "suhog zlata"

Je li normalno da traperice mogu koštati 99 kuna, a dizajnerski kaput 60 tisuća kuna?

Tekst: A.H.

Ako na tržištu postoje čizme koje stoje 925 eura, a slične takve možemo kupiti za 1000 kuna onda su te druge - jeftine...

Ako živimo u Hrvatskoj i imamo prosječna mjesečna primanja onda su nam čizme od 1000 kuna vrlo vjerojatno preskupe. Pa pribjegavamo ratama i karticama, jer budimo realni, tako se "lakše" kupuje. Naravno, uvijek kažem da nevidljivi novac ne boli, sve dok u sandučiću ne ugledamo račun koji je sastavljen od gomile malenih rata. Da skratim priču, mi nemamo pojma koliko što košta, preciznije koliko što vrijedi.

Dizajnerska odjeća uvijek je bila skupa i neka je, ali u posljednje vrijeme cijene su paprenije nego ikad i sa svakom novom kolekcijom sve više rastu. Fenomen koji se pojavljuje i kod dizajnerskih kuća, ali i kod high street brendova. Naravno, dvije krajnosti. Isto kao što nije normalno običan T-shirt naplatiti 800 američkih dolara, nije posve normalno ni da par traperica košta 99 kuna. Zar ne? Pa kako da čovjek uopće zna koliko bi novaca trebao izdvojiti za nešto i koja je razumna cijena za to?

Je li normalno da traperice mogu koštati 99 kuna, a dizajnerski kaput 60 tisuća kuna? (фото 1)

Što se dogodilo na tržištu? Velika dizajnerska imena proizvode u malim količinama, koriste najfinije materijale, većinu proizvodnje obavljaju u Europi i za njihovu robu se uvijek masno plaća. Sve navedeno, plus ime i ogromne marže njihovu robu čine nedostižnom i teško plativom, čak i na sniženjima. S druge strane, imamo high street brendove čiju odjeću možete kupiti za male novce i danas si ondje svatko može priuštiti krpu ili dvije. U ovom slučaju na niske cijene je utjecao niz tehnoloških i globalnih čimbenika. Industrijska revolucija i tranzicija ručne proizvodnje koju su zamijenili strojevi učinila je odjeću pristupačnijom. Počela se proizvoditi u velikim količinama, a njezina cijena se dodatno smanjivala kada su robne marke započele proizvodnju u zemljama gdje su im troškovi najmanji.

Prva na udaru bila je Kina, a onda Bangladeš, Kambodža, Tajland i Vijetnam. Niske cijene radne snage, eksploatacija i kapitalizam uzeli su maha i roba se preko noći počela "štancati" i još više gubiti svoju vrijednost. Ako pamučna majica u dućanu stoji 69,90 kuna, otprilike znamo koliko ona vrijedi. A ako govorimo o nabavnim cijenama, onda gubimo bitku i prije nego što smo izvadili kalkulator.

Je li normalno da traperice mogu koštati 99 kuna, a dizajnerski kaput 60 tisuća kuna? (фото 2)

Cilj svakog giganta na globalnom tržištu bio je stvoriti minimalnu cijenu koja neće narušiti humanost ili etičke probleme zaposlenika, a koja će biti dovoljno privlačna kupcima na svjetlećim panoima po šoping centrima. Pa realno, tko će ostati imun na traperice koje stoje 9,99 američkih dolara? Nitko, ući ćete u dućan barem da ih vidite. I vrlo vjerojatno "ubosti" nešto neplanirano. Niske cijene uvijek djeluju na psihu potrošača, pogotovo u vrijeme sniženja kad vidimo cijenu koja je dva ili čak tri puta prekrižena. "Isuse, sad košta SAMO 99, a bila je 299. Moram si to uzeti, isplati se." Isplati se klinac, kaže moj stari koji je iz one generacije koja nije dozvolila da ih se uhvati u zamku nekontrolirane ili bolje rečeno nepotrebne kupovine.

Marketinške kampanje popularnih high street brendova, kao i odjevni komadi koji ne znači nužno nisu kvalitetni zato što su jeftini, uvjerile su kupce da nije potrebno plaćati višu cijenu od te za komad robe iz te kategorije. Mozak nam je u posljednjih 20 godina svima ispran i često mislimo kako je posve legitimno kupiti majicu koja košta 50 kuna. O novim, mlađim generacijama ne bih ni pričala. Apsolutno je kul vikendom s prijateljicama hodati po gradu i trošiti džeparac na krpicu ili dvije, pa svi smo to radili. Samo prije 20 godina niti smo imali toliko izbora, niti su majice koštale 50 kuna.

Je li normalno da traperice mogu koštati 99 kuna, a dizajnerski kaput 60 tisuća kuna? (фото 3)

Brendovi koji su unatrag 15 ili 20 godina gradili svoje carstvo, danas su svakom svojem kupcu duboko pod kožom. Navika je stvorena, ondje točno znamo što ćemo dobiti i koliko će to trajati, a ostale aspekte malo doživljavamo. Ili ih doživljavamo, ali već idući put pokleknemo i kupimo novi komad.

I dok svoj novi high street sweater s predimenzioniranim rukavima od materijala kojeg bi možda mogla nazvati til guram u vrećicu, pitam se kako je moguće da takav komad stoji samo 99 kuna. Možda se netko zeznuo ili je to zato što nema rukave? Ili sam ja, baš poput mnogih, nasjela na najupečatljiviji artikl iz mini božićne kolekcije koji je imao baš tu cijenu za koju sam ja odlučila da je prilično fer?

Je li normalno da traperice mogu koštati 99 kuna, a dizajnerski kaput 60 tisuća kuna? (фото 4)

S druge strane imamo dizajnersku ponudu odjeće i modnih dodataka čije cijene nikad nisu bile više i stalno su u porastu. Fenomen šokantno niskih cijena prate i one jako visoke. Ako vam je majica od 50 kuna prejeftina, onda si možete kupiti onu za 800 američkih dolara. Dizajnerski komadi trebali bi zadovoljavati nekoliko elemenata, a jedan od njih je kvaliteta. No, čini se da ipak nije kvalitetno sve što je skupo.

I da, u redu je da troškovi rada i materijala diktiraju cijenu, ali ona nije uvijek jednostavno definirana. Luksuzna odjeća može koštati puno više zato što na sebi ima skupocjene detalje i ukrase te ono neizostavno - svoj potpis. Ali, to ljudi moji ne može biti opravdanje za tako veliku razliku u cijeni. Ili kako bi Internet rekao: something went wrong

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

  • Fotografija:
    PR,
    arhiva
Učitaj još