Search

Psihodermatologija: koliko naši osjećaji utječu na stanje kože?

Psihodermatologija: koliko naši osjećaji utječu na stanje kože?

Tekst: BURO.


Svi smo se nekad naježili čisto zbog jakih emocija, zarumenjeli su nam se obrazi, a u jako stresnim situacijama smo se u sekundi preznojili. Ne trebate biti znanstvenik da biste shvatili da između kože i onoga što se događa na njenoj površini i naših osjećaja i psihičkog stanja postoji duboka veza. Upravo zbog toga, psihološki problemi mogu se manifestirati u obliku kožnih bolesti i za njihov tretman potreban je multidisciplinaran pristup.

Psihodermatologija je grana medicine koja se bavi liječenjem bolesti i poremećaja kože uz pomoć psiholoških i psihijatrijskih tehnika terapije. Ona u sebi, kako joj i ime kaže, sadrži elemente koji se bave “unutrašnjim” faktorima koji utječu na nastanak bolesti ali i onim vanjskim, koji su vidljivi na površini.

Psihodermatologija: koliko naši osjećaji utječu na stanje kože? (фото 1)

Iako još uvijek nemamo apsolutno potvrđene mehanizme po kojima ove veze funkcioniraju, jasno je koliko su važne za tretiranje nekih bolesti kože.

Psihodermatolog je stručnjak koji se bavi određivanjem ovih veza mentalnog stanja i stanja kože i koji, u skladu s njima, osmišljava metode i protokole integralne terapije. U nedostatku posebnog specijalista, ovo se sasvim lijepo postiže zajedničkim radom psihologa/psihijatra i dermatologa.

Veza između osjećaja i kože

Koža je najveći senzorni organ ljudskog tijela i igra ulogu u prenošenju informacija o vanjskoj sredini našem centralnom živčanom sustavu. Ona je fizička i kemijska zaštita između tijela i svijeta oko njega. Psihološki, koža također predstavlja i ljušturu ili oklop jedne osobe, našu prirodnu granicu. Pretpostavlja se da napad na naše psihološke granice ima svoje manifestacije na našoj “fizičkoj granici”. Ovo se odnosi na situacije u kojima osobi nije dozvoljeno pokazati ili izraziti agresiju, strah, radost svojoj okolini ili kada osoba ne zna reći "ne", kao i kada preuzme na sebe odgovornost koju ne može podnijeti. U svim ovim slučajevima na koži se mogu pojaviti različite promjene, a hoće li se to dogoditi i u kojoj mjeri je individualno. Ne kaže se bez razloga da netko “ima debelu kožu” kada može svašta podnijeti.

Psihodermatologija: koliko naši osjećaji utječu na stanje kože? (фото 2)

Vrste psihodermatoloških bolesti

Najčešće se ova oboljenja dijele u tri grupe, u odnosu na to kakva je veza između psihe i stanja/oboljenja kože.

  • Bolesti koje se pogoršavaju uslijed stresa i teških emotivnih i psiholoških iskustava. Jedan od najboljih primjera za ovu vrstu je psorijaza, za koju se zna da je stres kako okidač tako i faktor uslijed kojeg se bolest pogoršava (i sama manifestacija ali i dužina). Pogoršavanje simptoma psorijaze - koja zaista ne izgleda baš lijepo - stvara dodatni stres osobi koja od nje boluje i tako se stvara začarani krug.
  • Bolesti kože koje su u sprezi sa psihološkim stanjem, tako da drugo pogoršava prvo. Psorijaza, vitiligo, kronični ekcem… Sve su ovo bolesti kože koje zbog svog izgleda imaju značajan utjecaj na psihu bolesnika i njihovo samopouzdanje. Na primjer, osoba koja ima akne može početi izbjegavati izlazak u društvo zato što se među ljudima osjeća neugodno i ružno. Zbog tog straha (stresa), nadbubrežne žlijezde proizvode višestruko više kortizola, koji sa svoje strane dovodi do pogoršavanja psihološkog stanja i može, čak, doprinijeti depresiji.
  • Mentalne bolesti koje se manifestiraju kožnim bolestima. Koža često postaje predmet autoagresije i destruktivnog ponašanja pacijenata s mentalnim bolestima. Jak osjećaj anksioznosti i emocije koje se ne mogu kontrolirati često se manifestiraju kao agresija prema koži, noktima i dlakama (obrvama, kosi itd.) i mogu dovesti do pojave raznih bolesti kože koje pacijenti nanose sami sebi kao što su psihogeni dermatitis, trihotilomanija (kompulzivno čupanje dlaka), onihofagija (grickanje noktiju) i slično. Saznanja dobivena terapijom govore o tome da je ovo oblik samokažnjavanja i da se ovakva ponašanja razvijaju kada je osoba pod pritiskom.

Koje su najčešće psihodermatološke bolesti

Lista nije kratka, ali najčešće su to atopijski dermatitis, ekcem, rozaceja, kronični herpes simplex, kronična urtikarija, psorijaza, lichen planus i alopecia areata.

Psihodermatologija: koliko naši osjećaji utječu na stanje kože? (фото 3)

Glavni okidač

Velik broj kožnih bolesti se pojavljuje kada je imunološki sustav slab i kompromitiran, a u najvećem broju slučajeva to se događa zbog kroničnog stresa. Naše tijelo se bez problema nosi s kratkim periodima stresa ali kada on postane trajno stanje pojavljuju se različite negativne fiziološke posljedice. Kada smo pod stresom ili smo anksiozni, tada je dio našeg mozga koji kontrolira ponašanje manje aktivan - što je jedan od razloga zbog kojih ljudi pod stresom, primjerice, jedu junk food - i manje smo u stanju kontrolirati svoje impulse. Ovo se odnosi i na impuls da se češemo, čupamo obrve i slično.

Konkretno, koža koja svrbi može biti simptom i stanja kože ali i stanja uma. Događa se i da svrab počne kao dermatološki problem ali da vremenom preraste u psihološki i da osoba upadne u začarani krug.

Psorijaza i ekcem se također veoma često vezuju za stres iako mehanizmi njihovog nastanka nisu do kraja otkriveni. U slučaju ekcema, koji je kronično upalno oboljenje kože, zna se da je oštećena funkcija zaštitne barijere kože za što se smatra da je odgovoran stres.

Liječenje psihodermatoloških bolesti

Terapija, kako joj i samo ime govori, problemu pristupa tako što integrira različite vrste dermatoloških i psiholoških terapija - najčešće kognitivno-bihevioralnu i tehnike oslobađanja i nošenja sa stresom (od kojih su neke veoma jednostavne, poput redovne fizičke aktivnosti i adekvatne količine sna).

Kada su djeca sklona ovim bolestima u pitanju, potrebno je psihoterapiju provesti s cijelom obitelji.

Related articles

Buro 24/7 Selection

Leave a comment

više