Traži

Snježana Nina Vukas: Vegetarijanstvo i jogički principi

Snježana Nina Vukas: Vegetarijanstvo i jogički principi

Mnogostruke prednosti vegetarijanstva danas

Tekst: Snježana Nina Vukas


Fotografija: Snježana Nina Vukas

"Stvarna dobrota čovjeka može se pokazati u svoj svojoj čistoći i slobodi samo kroz odnos prema nekome tko ne posjeduje nikakvu moć. Pravi ispit ljudskog morala, onaj osnovni (iskren tako duboko da izmiče našem pogledu) jest u odnosu čovjeka prema onima koji su mu prepušteni na milost i nemilost - prema životinjama. A baš je tu došlo do fundamentalnog debakla čovjeka, u toj mjeri elementarnog da su iz njega proizašli svi drugi.'' (Milan Kundera, "Nepodnošljiva lakoća postojanja")

Koliko je konzumacija mesa i mesnih proizvoda zdrava ili ne već je desetljećima predmet rasprave. Baš svatko, od kućanice do znanstvenika i nutricionista, ima svoje mišljenje o tome je li zdravo jesti meso ili ne. Jogiji vjeruju da meso spada u tamastičke namirnice te stoga nisu zdrave. No, osim toga, vrlo su važni i ovi drugi – moralni razlozi. Mesna industrija vrlo je okrutna prema životinjama. Jedemo li meso, potičemo njegovu proizvodnju pa tako i himsu –nasilje. Osim prema životinjama mesna industrija nasilna je i prema ekološkom sustavu planeta na kojem živimo.

Mesna industrija i okoliš
Uzgoj životinja za hranu zahtijeva velike površine zemlje, hrane, vode te energije za uzgoj, preradu i prijevoz mesa i mesnih proizvoda. Znanstvenici s instituta Smithsonian otkrivaju da se površina sedam nogometnih igrališta svake minute uništava da bi se utažila sve veća svjetska glad za mesom. Buldožerom se svakodnevno sravnjuju sa zemljom prašume u Brazilu, šume u Aziji, Europi. Na ovim površinama grade se farme te polja za uzgoj žitarica koje služe kao hrana životinjama. Osamdeset posto poljoprivredne zemlje u SAD-u služi za uzgoj hrane kojom se hrane životinje. U Europi je stanje nešto bolje, no na istom putu.

Snježana Nina Vukas: Vegetarijanstvo i jogički principi (фото 1)

Životinje za uzgoj najveći su konzumenti vode na svijetu. Za uzgoj jedne svinje dnevno je potrebno 80 litara vode, krave potroše i do 190 litara. Potrebno je 9804 litre vode da se proizvede pola kile govedine, dok je za pola kile brašna potrebna 681 litra. Ugljični dioksid, metan i NOS plinovi su koji se otpuštaju u okoliš te uzrokuju globalno zatopljenje. UN je 2006. izvijestio da uzgoj životinja za hranu generira više stakleničkih plinova nego svi automobili i kamioni na svijetu zajedno te da je mesna industrija među najvećim krivcima današnjih ekoloških problema. U istraživanju EPA-a (Environmental Protection Agency) dokazano je da 80 % emisija amonijaka dolazi od životinjskog otpada.

Životinjski otpad zagađuje vodu. U SAD-u životinje na farmama generiraju 130 puta više izmeta dnevno nego cijela populacija SAD-a. Manji dio koristi se kao gnojivo, a veći završava u našim rijekama i oceanima. Dušik iz životinjskog izmeta u oceanima pogoduju razvijanju algi, zbog kojih pak izumiru mnoge druge vrste morskih biljaka i životinja.

Glad u svijetu

Na svijetu gdje gladuje 1,02 milijarde ljudi (15 % svjetske populacije), mi i dalje hranimo životinje umjesto da hranimo ljude. Nešto manje od 50 % ljudi živi na rubu egzistencije te se hrani s manje od 2 dolara dnevno. Cijene hrane rastu pa je ova brojka veće od one iz 2006., kada je broj gladnih bio 854 milijuna. Zalihe pitke vode se drastično smanjuju, dok mi većinu pitke vode koristimo za uzgoj mesa.

Snježana Nina Vukas: Vegetarijanstvo i jogički principi (фото 2)

Okrutnost prema životinjama

Vremena kada su kravice šetale po poljima i pasle travu, a kokice šetale po dvorištu odavno su prošla. Na farmama se životinje drže u malim, nečistim prostorima, često bez prozora (u SAD-u neke farme zakonski mogu imati samo sistem ventilacije, ne prozore). Hrane ih hranom neprirodnom za njih (kukuruz i ostale žitarice) da bi uzgoj bio jeftiniji i brži, hrane ih hormonima da bi narasle tri puta brže, antibioticima i raznim lijekovima da bi ih održali na životu u nehumanim uvjetima. Ne postoje nikakvi zakoni koji štite ove životinje od ljudske okrutnosti. Ako smo zakonom zaštitili mačke i pse, zašto ne i ostale životinje?

Većina nas je svjesna okrutnosti prema životinjama, no kao i pred mnogim nepravdama, većina nas se ponaša kao da je to nešto što nas se ne tiče. I životinje imaju svoja prava. Ako potpuno prestanete jesti meso ili barem smanjite na jedan do dva obroka tjedno, pomoći ćete ne samo sebi i svome zdravlju nego i okolišu te postati suosjećajnija osoba.

Snježana Nina Vukas: Vegetarijanstvo i jogički principi (фото 3)

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor