Search

Diana Matulić: \"U naravi agenta je tajnovitost\"

Diana Matulić: "U naravi agenta je tajnovitost"

Intervju s književnom agenticom

Tekst: Ema Glavina


Image: John Pavlish

Diana Matulić je mlada poduzetnica koja iza sebe ima višegodišnje iskustvo rada u velikim izdavačkim kućama, a nedavno je pokrenula i zanimljivi projekt književne agencije koja hrvatske pisce zastupa u inozemstvu

Ne trebate posebno pratiti hrvatsku ili svjetsku književnu scenu da biste znali da situacija u izdavaštvu nije najsjajnija. Čini se da publika sve više gubi interes za čitanjem ili eventualno čita nezahtjevne knjige upitne kvalitete. Ipak, kvalitetne priče se još uvijek pišu i izdaju, a svjedočimo i nezapamćenom interesu prema nekim piscima koji gotovo uživaju status celebrityja. Diana Matulić spada u osobe koje vjeruju u snagu pisane riječi i koja na izdavačku scenu u Hrvatskoj gleda optimistično. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a kao književna urednica je radila u nekim od najznačajnijih izdavačkih kuća u Hrvatskoj. Stečeno iskustvo ju je ohrabrilo za pokretanje vlastitog projekta, odnosno književne agencije "Corto Literary" koja za cilj ima predstavljanje pisaca s područja Jugoistočne Europe široj svjetskoj publici. Tim smo joj povodom poželjeli postaviti nekoliko pitanja.

Dugo godina ste radili kao urednica u izdavačkim kućama, kako biste opisali taj posao? Postoji li doza romantike u iščitavanju  književnih djela za posao kako se čini svim zaljubljenicima u knjige ili ona s vremenom nestane?

Predodžba o uredničkom poslu često je takva - romantična ili pomalo idealizirana i nerijetko se takvom predstavlja. I to velikim dijelom odgovara istini. Vaš je posao da čitate, da čitate puno i, ako je to vaša strast, onda uživate radeći. No, ono što se također krije iza toga jest  naporan rad, višestruka iščitavanja pojedinih djela, prijevoda, konstantno redigiranje i korigiranje, svojevrsni pritisak da uvijek budete u toku sa svim informacijama o novim naslovima, da budete brži od konkurencije, žongliranje između vlastitog ukusa i želja i zahtjeva koje nameću tržište, rokovi, opća situacija, izdavačke politike - i to zna biti zahtjevno. Ali ne, zaljubljenost ne prestaje, rekla bih da prelazi u zrelu ljubav, i malo koji posao se na koncu može usporediti s poslom književnog urednika. Možda onaj književnog agenta.

Diana Matulić: "U naravi agenta je tajnovitost" (фото 1)

Kako biste opisali trenutno stanje na hrvatskoj književnoj i izdavačkoj sceni? Situacija već dugo nije bajna, pogotovo kad znamo da živimo u vremenu prevlasti digitalnih formata.

Kad je riječ o novim naslovima, situacija na hrvatskoj književnoj sceni je jako dobra - iza nas je izvrsna godina u kojoj su objavljena iznimno kvalitetna romaneskna ostvarenja kao što su "Pjevač u noći" Olje Savičević Ivančević, "Sjećanje šume" Damira Karakaša, "Ciganin, ali najljepši" Kristiana Novaka, "Doba mjedi" Slobodana Šnajdera ili "Wiliamovski" Miljenka Jergovića. 

Kad je riječ, pak, o izdavačkoj branši, poslu kriza se nastavlja, i ona je tolika da je stanje u regiji mnogo bolje unatoč lošijem standardu. Razlozi za to su brojni, kompleksni i međusobno povezani i ne bih se sad upuštala u rasplitanje tog klupka, ali svakako nemaju previše veze s digitalizacijom knjige i ne možemo sa sigurnošću znati koliko veze imaju s općim stanjem u kojem nam ekrani uzimaju od života i mašte. Ali, da nam treba strategija promicanja čitanja, posebno kod mladih, da bi bilo dobro osmisliti inicijative koje će popularizirati čitanje, ne zato što je to nečiji interes nego zbog brojnih pozitivnih utjecaja koje čitanje razvija - povećanu empatiju i kreativnost kao možda najznačajnije - da. I nadam se da će se osmisliti nove i konkretizirati postojeće inicijative koje idu u tom smjeru, to nam je potrebno. 

Pokrenuli ste književnu agenciju Corto Literary. Možete li nam opisati detaljnije o čemu se radi i predstavlja li takav pothvat novinu na ovim područjima?

Corto Literary zastupa hrvatske pisce i pisce iz regije pred stranim izdavačima, odnosno naša je misija da plasiramo hrvatsku književnost na stranim tržištima. Dakle, sklapamo dogovore sa stranim izdavačima za objavljivanje knjiga ili, kako mi to kažemo, ustupamo izdavačima autorska prava na određeni period. Pritom, književni agent pokušava pronaći što boljeg izdavača i zastupati autorove interese u punom smislu riječi, a to ne znači samo ostvarenje što boljih financijskih uvjeta već i brigu o cjelokupnom životu knjige nakon objavljivanja, kao i za sve daljnje promotivne aktivnosti vezane uz knjigu - autorove nastupe u inozemstvu na sajmovima i festivalima, pomoć izdavaču u pronalasku najboljih prevoditelja, predstavljača i recenzenata - uglavnom, brigu o svim izdavačkim aspektima u najboljem interesu svog pisca.

Diana Matulić: "U naravi agenta je tajnovitost" (фото 2)

Corto Literary je uz agenciju Sandorf jedina agencija na širem regionalnom području koja se bavi zastupanjem naših pisaca, tako da to jest novina na ovim prostorima, iako su književni agenti već 150 godina nezamjenjiv dio nakladničkog posla. Osim toga, Corto Literary odnedavno je počeo zastupati i ugledne svjetske književne agencije i izdavače na području regije i šire što nije novina na ovim prostorima, ali opet jest u Hrvatskoj. 

S kojim piscima surađujete? Imate li neki projekt na koji ste posebno ponosni do sada?

Surađujem s ponajboljim hrvatskim i regionalnim piscima. Ponosna sam na sve što je napravljeno u ovih godinu dana, ali čini mi se da je ponajveći uspjeh probiti se na američko tržište s kvalitetnim engleskim prijevodom, tako da bih istaknula da će kroz nekoliko mjeseci biti objavljen hvaljeni roman Ivane Bodrožić "Hotel Zagorje", a onda nagodinu i njezin najnoviji roman "Rupa" kod respektabilnog nezavisnog izdavača Seven Stories Press iz New Yorka. Ponosna sam što zastupam izvanrednu knjigu, dokumentarni roman "Beara" za koji mislim da je važan i kao povijesni-činjenični tekst, i kao umjetnički artefakt, a koji sumira i interpretira događaje koji su doveli do najvećeg genocida nakon Drugog svjetskog rata - Srebrenice.

Mislite li da naši pisci imaju potencijala za uspjeh u inozemstvu? Primjeri književnih mega zvijezda, poput Karla Ovea Knausgaarda i Elene Ferrante, daju nadu da je moguće uspjeti u svjetskim razmjerima, čak i ako ne pišete na engleskom. Što mislite, zašto su hrvatski pisci u inozemstvu još uvijek relativno nepoznati?

Upravo fenomen Knausgaarda i Ferrante, prije toga i Stiega Larssona, senzibilizirao je svjetsku uredničku scenu za prijevodnu književnost, posebno u SAD-u, koje je najveće i najmoćnije tržište, a na kojemu prijevodna literatura (širi pojam) obuhvaća tek 3% tržišta. Trenutačno postoji propulzivniji odnos prema književnostima neengleskog govornog područja i urednici traže nove glasove, otvoreniji su za specifične priče drugih kultura, pa tako i naše. Ono što je ključno u proboju na strana tržišta, posebice književnosti manjih jezika, jest sustavan rad, koji se ne sastoji samo od privatnih inicijativa samih pisaca, agenata ili izdavača, već i institucija i raznih strukovnih udruženja. Rad na promociji hrvatske književnosti širi je pojam od traženja izdavača i prijevoda na strane jezike 

On uključuje ozbiljnu prezentaciju pisaca na najvažnijim svjetskim književnim sajmovima, poticanje razmjene i mobilnosti pisaca na relevantnim književnim festivalima diljem Europe i šire, razvijenu informativnu platformu - na kojoj bi bilo moguće pronaći sve na jednom mjestu i razrađen sustav potpora koji omogućuje da se to sve dogodi. Na globaliziranom i informatiziranom tržištu prepunom informacija, potrebno je uložiti da bi se dobilo. Danas mi se čini to lakšim nego prije, a trenutak mi se čini idealnim. Mislim da Ministarstvo kulture prepoznaje da je došlo vrijeme za to. 

Kako vidite budućnost književnosti? Mislite li da će ljudi s vremenom zaista prestati čitati ili ste optimističnijeg razmišljanja i vjerujete da će kvalitetno štivo uvijek pronaći put do publike?

Mislim da je odgovor na to pitanje sada u sferi dojma, a ne izvjesnih činjenica - ili ćete se svrstati na pesimističnu ili na optimističnu stranu. To je nešto što ne možemo sa sigurnošću znati jer podrazumijeva da znamo kako će civilizacija izgledati za 100 - 150 godina. A uz ovakav razvoj tehnologije u posljednjih nekoliko desetljeća... Moj je dojam da neće nestati. Barem ne priča kao takva, medij će se možda promijeniti. Nije nestalo glazbe nakon što su nestale ploče i CD-ovi, promijenila se forma. Mislim da je s knjigom još specifičnija situacija. 

E-knjiga je imala ogroman uzlet na početku, ali je opala i stabilizirala se u SAD-u recimo na nekih 20%. Knjiga je artefakt i ne čini je samo priča, čini je izgled - naslovnica, odabir fonta, papira, formata - sve je to pomno osmišljeno - i to je ono što daje dodatni užitak čitanja. Mislim da nam nakon tehnološke dekadencije slijedi zapravo vraćanje knjizi, da je povijest i vrijeme cirkularno, a onda poslije... Da, u nekoj dalekoj budućnosti mislim da je moguće da knjige neće postojati, ali mislim da priče i tekstovi hoće, to nam je usađeno.

Diana Matulić: "U naravi agenta je tajnovitost" (фото 3)

Čitate li još uvijek u slobodno vrijeme ili čitanje sada vežete isključivo uz posao? Imate li omiljene naslove koje bi svakome preporučili ili neka recentna djela koju su vas se dojmila?

Čitam u slobodno vrijeme knjige koje su mi vezane uz posao na direktan ili indirektan način. A uvijek vas jedna knjiga odvuče drugoj, tako da postoje i vrlo indirektne veze. Kao i svi tvrdokorni čitatelji, imam više knjiga koje bih htjela pročitati što prije od onih koje jesam. Puno je knjiga koje bih preporučila, a meni su najdraže one koje sama otkrijem, oko kojih se ne diže pompa i koje odaberem po intuiciji dok prebirem po policama naslove. To je obično onda kad tražim neki odgovor u sebi i onda naiđem na knjigu koja mi ga na neki način rasvijetli. Ta potraga mi je važan dio uživanja u ritualnu čitanja. I moram priznati da više ne čitam knjige koje me ne uzmu nakon pedesetak stranica.  

Za kraj, jedno sanjarsko pitanje. Da možete birati, kojeg autora/e biste voljeli zastupati?

Ne bih to otkrivala. U naravi agenta je tajnovitost.

Related articles

Buro 24/7 Selection

više