Search

Dobrodošli u Plantaziju: Kakva je to tajna veza između milenijalaca i njihovih biljaka?

Dobrodošli u Plantaziju: Kakva je to tajna veza između milenijalaca i njihovih biljaka?

Tekst: BURO.


Da trendovi sve češće preplavljuju i naše živote i društvene mreže možda više nije neophodno ni isticati, budući da se čini da stalno živimo u nekom koji je trenutno aktualan i koji će kroz neko vrijeme najvjerojatnije biti zaboravljen. Kulturološki smo tu gdje smo i prilično svjesni svih dolazaka, odlazaka i utjecaja, i u jednom širem smislu imati “novi trend” nije nikakva revolucija. Ipak, za razliku od modnih i make-up trendova koji stvarno jesu na idi-mi-dođi-mi autoputu - ili možda bolje reći kružnom toku pa neočekivano odlaze i još neočekivanije se vraćaju kad naprave krug - oni drugi koji se tiču načina života, i koji su kulturološki i društveno uvjetovani, su obično tu da signaliziraju na neke veće promjene, i otvaraju mnogo više prostora da se zapitamo zapravo zašto do njih dolazi. Zašto recimo odjednom obožavamo filtrirati stvarnost, ili kako raditi na tome da “stol za jednu osobu” ne bude društveni tabu nego sasvim prirodno stanje?

Na tom tragu, jedan od popularnijih trendova IRL i na društvenim mrežama, među mlađim generacijama na čelu sa milenijalcima, je takozvani plant parenthood, iliti roditeljstvo biljkama. U svojoj najjednostavnijoj formi u pitanju je okretanje vrtlarenju kod kuće. U svojoj razrađenoj formi imamo čitav niz Influencera koji imaju na stotine biljaka, o kojima brinu s posvećenošću koju bi dali bilo kojem drugom živom biću. Uglavnom, poprilično je primjetno da volimo svoje biljke i spremni smo posvetiti im ozbiljno mnogo pažnje. Što nije baš nešto na što se inače tako lako odlučujemo.

Dobrodošli u Plantaziju: Kakva je to tajna veza između milenijalaca i njihovih biljaka? (фото 1)

Dobrodošli u Plantaziju: Kakva je to tajna veza između milenijalaca i njihovih biljaka? (фото 2)

Ako probamo pronaći odgovore u statistici, Article je nedavno objavio studiju koja je rađena na 2000 ispitanika koji sebe nazivaju plant parents. U pokušaju da se odgovori na pitanje odakle odjednom ovolika ljubav prema biljkama, ispitanici su upravo to i pitani: zašto toliko vole biljke? 81% njih je odgovorilo da ih prisustvo biljaka u kući smiruje i pozitivno utječe na njihovo mentalno i fizičko zdravlje. U prijevodu, uzgoj biljaka je nešto kao psihoterapija koja se najjednostavnije i najekonomičnije može priuštiti. To je uostalom nešto na što se ljubitelji biljaka, nevezano za ovaj generacijski boom, stalno referiraju, skrećući pažnju da su biljke jedan od efikasnijih načina za borbu protiv stresa, i osjećaja težine i napetosti. I to sasvim ima smisla.

Danas preko pedeset posto svjetske populacije živi u gradovima, a prema podacima UN-a predviđa se da će do 2050. godine taj postotak skočiti na 68%. Takav život prate mnogi stresori tipični za urbane sredine, koje život u češćem kontaktu i većem skladu s prirodom nema, i koji su definitivno mnogo izraženiji danas nego što su bili u vremenu prethodnih generacija. Život je postao daleko manje siguran, sve je ubrzaniji, imamo manje vremena i prilika da budemo u kvalitetnom kontaktu s prirodom, a sve više ga provodimo ispred različitih ekrana. Sasvim je normalno, da kao prekid s ovakvim načinom života, ili barem pauzu, imamo potrebu da prirodu donesemo sebi. Ako je život koji poznajemo brz, zauzet, užurban, rastrgan između Skype sastanaka, vremenskih zona, i to do lista, onda nam je neophodna neka protuteža. Mirna zona sigurnosti, zelena oaza, koja bi vratila balans i odvela nas na mjesto na kojem želimo biti.

Dobrodošli u Plantaziju: Kakva je to tajna veza između milenijalaca i njihovih biljaka? (фото 3)

S druge strane, postoji još jedan faktor koji ovu biofiliju čini ovako istaknutom. Zbog svega spomenutog, činjenica je da niti jedna generacija nije ovako nesigurno živjela. Ne u nekom pretjerano uzbudljivom kontekstu gdje smo mladi i ludi i ne znamo što nosi jutro, a što večer, nego prema objektivnoj statistici i istraživanjima koja potvrđuju da smo financijski najmanje stabilna generacija koja praktično živi od plaće do plaće, a da s osnivanjem obitelji ne žurimo. Ima onih čija je osobna odluka da to ne žele, ima onih koji žele ali nemaju s kim jer je i potraga za partnerom postala ozbiljno kompleksna u ovo doba, ima onih koji imaju s kim ali nemaju baš nikakvu materijalnu sigurnost da bi se u to i upustili, i globalno promatrano, nismo baš u velikoj žurbi da se ostvarimo u obiteljskim ulogama. Međutim, baš u tome možda i leži glavna začkoljica u “roditeljstvu biljkama”: kao ljudi imamo urođenu potrebu da se brinemo o nečemu.

Dobrodošli u Plantaziju: Kakva je to tajna veza između milenijalaca i njihovih biljaka? (фото 4)
Dobrodošli u Plantaziju: Kakva je to tajna veza između milenijalaca i njihovih biljaka? (фото 5)

U svijetu životinja ovo se naziva “instinkt roditeljstva” i odnosi se veoma eksplicitno na potrebu za potomstvom. U svijetu ljudi, potomstvo definitivno nije jedinstveni cilj kojem se teži, već eventualno jedan od, ali ovaj instinktu iz zoofiziologije jest pandan našoj urođenoj instinktivnoj potrebi da brinemo o nekome. Ona se manifestira već i samom činjenicom da smo društvena bića koja vole biti voljena, i uzvratiti ljubav i brigu najbližima, ali i okolini. Ispunjava nas briga o drugom živom biću, a u uvjetima koje imamo biljke se jednostavno savršeno uklapaju. Nekome je to i samo lijep hobi, koji pritom i izgleda dobro na Instagramu, a to je često ultimativna vrijednost kojom se trguje danas i zbog koje sve kupujemo, ali je i sjajan ispušni ventil za svu ljubav koju želimo negdje uložiti. Ulažemo pažnju, brigu, ljubav, vrijeme, posvećenost i zauzvrat dobivamo novi život koji raste i oplemenjuje na prvom mjestu nas same, a posljedično i prostor u kojem živimo.


Ako želite naučiti više o biljkama, počnite odavde...

Related articles

Buro 24/7 Selection

Leave a comment

više