Traži

Kako su Hrvati ponovno počeli odlaziti u kino

Kako su Hrvati ponovno počeli odlaziti u kino

Novi trendovi u poslovanju

Tekst: Ema Glavina


Fotografija: Lloyd Dirke,
Flickr,
arhiva,
Pixabay

Filmska umjetnost će vrlo vjerojatno zauvijek ostati jedna od umjetnosti koja dopire do najvećeg broja ljudi. Odlazak u kino sigurno nije isti kakav je bio prije desetljeće ili dva, a možda se upravo u tome krije odgovor na pitanje zašto sve veći broj ljudi redovito posjećuje filmske projekcije...

Veljača je tradicionalno obilježena kao mjesec filma. Početkom godine se počinju održavati dodjele najprestižnijih filmskih nagrada, a svijet svake godine iznova očekuje vidjeti koji će filmovi trijumfirati na dodjeli nagrade Oscar. Same nominacije rijetko kada iznenade; Zlatni globus, SAG i BAFTA uglavnom uvijek točno predvide koji će biti najbolji filmovi godine, a kino dvorane su već od prosinca pune ljudi koji žele biti u toku s aktualnim filmskim naslovima o kojima svi pričaju. No, nemoguće je ne primijetiti razliku u navikama ljudi kad je u pitanju gledanje filmova kroz cijelu godinu. Naime, ljudi koji na filmove gledaju isključivo kao razonodu ili način opuštanja će uglavnom otići u kino na kakvu komediju ili blockbuster, dok će se za "ozbiljnije" filmovi odlučiti tek kad čuju da su nominirani za prestižne filmske nagrade. Drugim riječima, veliki broj kino posjetitelja još uvijek treba snažnu preporuku za odlazak na projekciju kompleksnih filmova netradicionalne tematike.

S druge strane, čini se da se svjetski trend redovitog posjećivanja kina nastavlja. Kako u inozemstvu, tako i u Hrvatskoj, ljudi se sve više odlučuju na izlaske u kino. Situacija je prije nekoliko godina bila bitno drugačija, a brojke su pokazivale pad zanimanja za filmove, barem ako je suditi po posjećenosti kino dvorana. Neki od razloga za to su bili povećane cijene kino ulaznica, velik broj Torrent servisa koji su nudili apsolutno sve novitete iz područja filma, ali i rastuća popularnost televizijskih formata. Uz to, brojna su istraživanja pokazala kako su društvene mreže i konzumacija nepregledne količine sadržaja u konačnici rezultirale smanjenom koncentracijom koju imamo. Drugim riječima, film u prosječnom trajanju od dva sata postaje prezahtjevan za sve koji su navikli na gledanje video isječaka od par minuta na news feeduIpak, kako je već spomenuto, ljudi danas ponovno žele ići u kino. Cijene karata su i dalje visoke, konzumacija jednako skupe hrane i pića postaje gotovo ritualni imperativ, a ne može se ne postaviti pitanje je li kino postalo doživljaj koji nema previše veze sa samom filmskom umjetnošćuNajunosniji filmovi svih vremena su naslovi poput "Avatara", "The Avengersa" i "Iron Mana", postaje obavezno pratiti sve 3D i 4D tehnike, a sve skupa ne može biti dalje od onog što su nam nudili kultni filmovi poput "Građanina Kanea" ili pak "Lovca na jelene". Industrija merchandisea je posebna priča, odnosno industrija koja nerijetko može uprihoditi više od samog filma uz koji se veže.

U tom smislu nas je zanimalo istražiti što je ono što motivira današnju publiku na odlazak u kino, odnosno je li poanta i dalje u samom filmu ili u cijelom "folkloru" koji poistovjećujemo s odlaskom u kino. Koliko tzv. festivalski i indie filmovi imaju šanse pred megalomanskom holivudskom produkcijom te može li se film još uvijek pogledati bez kokica i gaziranih pića. Kako bismo saznali odgovore na ova i mnoga druga pitanja koja smo htjeli postaviti, kontaktirali smo voditelje zagrebačkih kina. Hrvoja Laurentu iz Kina Europe smo pitali za komentar o tome koliko ljudi posjećuju kino, što od toga očekuje te mogu li filmovi produkcije koja nije isključivo holivudska konkurirati blockbusterima.

"S obzirom na nedavno objavljene rezultate Europskog audiovizualnog opservatorija 2016. je bila rekordna godina u hrvatskim kinima: po prvi put od samostalnosti broj gledatelja dosegao je brojku od 4 milijuna (gotovo 4,3) tako da je i omjer broja posjeta po glavi stanovnika također prvi put 1:1. To je ogroman uspjeh čemu je svakako doprinijela i Kino mreža. Kino je od svog samog početka bila industrija, ali danas više nije samo mjesto gdje dođeš, odgledaš film i odeš - ono sve više postaje mjesto cjelodnevnog filmskog iskustva i obrazovanja namijenjenog svim dobnim i društvenim skupinama.

Istina je da je odlazak u kino oduvijek "blockbusteriziran" međutim, danas se u Hrvatskoj nezavisni filmovi, kultni klasici te razne revije s brojnih domaćih i međunarodnih festivala mogu gledati u više od 47 dvorana, uključujući i male sredine te otoke tako da postoji odličan temelj i prostor za gledanje druge vrste filma, onog iz kojeg se može nešto naučiti, čuti drugi jezik ili vidjeti drugačiji način pričanja filma. Puno radimo na tome, prije 8-9 godina nešto takvo bilo je nezamislivo."

Uz to, Laurenta smatra kako se hrvatska publika tek navikava na redovito gledanje filmova u kino, pa i ako se odluče otići gledati isključivo blockbustere i jesti kokice, to ne mora nužno biti loše. "Time se stvara baza publike za drugačije, kvalitetne filmske programe. Ono na čemu multipleksi i nezavisna kina moraju zajednički raditi jest povratak publike u kino, a onda će se ona isprofilirati prema svojim afinitetima na isključivo blockbustere, kombinaciju blockbustera i nezavisnih filmova ili samo nezavisne filmove."

Zanimalo nas je i kako komentira visoke cijene ulaznica te hrane i pića, odnosno koliko su one opravdane. "Kvaka je uvijek u omjeru cijene i kvalitete. Deset kuna je puno za neki loš i bezvezan film, dok su ljudi spremni za vrhunske filmove izdvojiti i koju kunu više. To dokazuje i program Kina Europa "Kinolektira" u kojem prikazujemo kultne klasike koje su ljudi čak više puta gledali na televizijskim programima, ali svejedno žele vidjeti odlične filmove na velikom platnu i spremni su za to izdvojiti i više novca nego za redovne projekcije."

Kultno zagrebačko kino Tuškanac se od suvremenih inačica kina razlikuje u cijelom nizu stvari. Za početak, kokice ovdje nisu opcija; naglasak je na doživljaju samog filma. Filmovi koji se prikazuju su mahom namijenjeni filmofilima, a cijene karate se ne mogu mjeriti s većim kinima. Voditeljica programa, Agar Pata, nam je komentirala cijene, program te viziju kina. "Vrlo niska i prihvatljiva cijena ulaznica za kino Tuškanac jedan je od razloga povećanja posjećenosti: cijena individualne ulaznice je 10 kuna za redovite programe, 15 kuna za nove programe iz recentne distribucije, a 50 kuna za ekskluzivne projekcije kazališnih predstava."

Osim po cijenama, ovo se kino ističe i bogatim sadržajem koji nudi svojim posjetiteljima. "Kino Tuškanac je mjesto gdje se zaista sustavno mogu gledati filmski kinotečni sadržaji iz svjetske i domaće baštine i sva ostala suvremena nekomercijalna produkcija, alternativa, amaterski film itd. Ustrajno se održava suradnja s obrazovnim ustanovama, od osnovnoškolskih do visokoobrazovnih i ostvaruje se velik broj filmskih radionica, seminara i predavanja tijekom godine." Uloženi napori i vjera u potencijal autentičnog filmskog sadržaja se ovim kinom iznova potvrđuju kao ispravni. "Najnovija potvrda da takav program i veliki i značajni filmovi iz povijesti sedme umjetnosti uvijek nađu publiku je ovotjedna projekcija filma "Solaris" Andreja Tarkovskoga kada je pred dvoranom ostalo sedamdesetak ljudi, te sada pokušavamo dobiti pravo za još jedno prikazivanje."

Da publika traži originalnije koncepte kina i još uvijek je zainteresirana za film, dokazuje i ambiciozni projekt kina Kaptol Boutique Cinema koji će uskoro otvoriti. Htjeli smo doznati više programskih detalja te provjeriti kakav će uopće biti koncept. Maja Valjak, managerica marketinga i promocije Kaptol Boutique Cinema, nam je ukratko sažela što možemo očekivati. "Ovo je kino koje osim vrhunske tehnologije ima i poseban šarm art house kina, ali nikako nije riječ o malom kinu već kinu s pet dvorana i grandioznim barom koji se prostire na 450 kvadratnih metara. Filmski program imat će širinu; od nezavisne filmske produkcije, domaću produkciju, svakako kvalitetne naslove, ne nužno blockbustere, ali i njih ako su u pitaju izuzetni filmovi. U smislu usluga u kinu, našim posjetiteljima uvijek nudimo više, a specifičnost Kaptol Boutique Cinema su boutique sjedala koja uključuju i boutique ponudu pića." Ističe, kako je posebno bitno spomenuti kako je druženje sastavni dio odlaska u kino. "Film i kino su savršena cjelina i zvijezde društvenog života. Ne smijemo zanemariti društveni moment te kombinacije, jer pogledati film u punoj dvorani, družiti se prije i poslije projekcije te osjetiti emocije drugih posjetitelja, nije i nikad neće biti isto kao gledati ga sam kod kuće."

Već prema odgovorima koje su nam dali naši sugovornici se može donijeti jasan zaključak da je publika na koju ciljaju drugačija. Neka će se kina orijentirati na niche publiku koja prezire pompozne akcijske spektakle, dok će drugi jednaku pažnju pridavati odabiru filma i jela koje će uz njega konzumirati. I to je u redu. Koliko god Zagreb voljeli nazivati modernom metropolom, on je još uvijek relativno mali grad koji ponudom u mnogim segmentima zaostaje za drugim europskim prijestolnicama. U tom smislu posebno veseli vidjeti da u području filma nismo nimalo "zakinuti". Želite li otići u najmodernije kino, gledati filmove s posebnim naočalama te jesti nekoliko vrsta grickalica s umacima, to vam je omogućeno. Isto tako, ako želite pogledati kakav art film po pristupačnoj cijeni, naći ćete nekoliko manjih kina s odličnom ponudom koja se stalno nadograđuje. Sudeći prema komentarima naših sugovornika, svi ti koncepti imaju svoju vjernu publiku.

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

više