Search

Kulturna scena u Šibeniku: Što se događa u gradu koji nazivaju \"gradom pozornicom\"?

Kulturna scena u Šibeniku: Što se događa u gradu koji nazivaju "gradom pozornicom"?

Tekst: Tina Lončar


Da je Šibenik grad bogatog povijesnog i kulturnog nasljeđa, te da obiluje senzacionalnom arhitekturom, nadaleko je poznato. No, onima koji broje dane do ljetnih partyja na otvorenom, Šibenik i njegova okolica odavno predstavljaju rezidenciju najboljih glazbenih festivala na obali. Svi se vjerojatno sjećaju Terraneo festivala kojeg je časopis Forbes proglasio "mjestom koje se mora posjetiti", a čije su pozornice ugostile brojna zvučna glazbena imena. Tu je i Seasplash, jedan od najdugovječnijih hrvatskih festivala, Slurp! koji okuplja najpoznatija imena domaće i regionalne elektronske glazbe, u Tisno pored Šibenika iz Pule su se preselili i Outlook i Dimensions, a u Šibeniku je svoj dom pronašlo i nebrojeno mnogo manjih festivala koji ljeto u gradu čine plesnim, zabavnim i, naravno, nezaboravnim. Ne treba naglašavati da je u ljetnim mjesecima Šibenik "place to be", no nas je zanimalo kako grad "diše" u zimskim mjesecima i nudi li šibenska kulturna scena i ponešto za lokalce.

Kulturna scena u Šibeniku: Što se događa u gradu koji nazivaju "gradom pozornicom"? (фото 1)

SANJA KULUŠIĆ

Sanju Kulušić u Šibeniku, a i mnogo šire, svi znaju pod imenom Sanja Lydia i prepoznaju po fenomenalnim fotografijama koje već dugi niz godina bilježi svojim fotoaparatom. Dok na njezinom Instagram profilu možete pronaći čudesne fotografije iz različitih dijelova Hrvatske, ona će reći kako se primarno bavi fotografiranjem vjenčanja i obitelji. Osim toga, bavi se i kreiranjem i vođenjem sadržaja za društvene mreže što također uključuje fotografiju i video. U suradnji s Udrugom Mladih EU organizirala je nekoliko radionica od kojih izdvaja onu kuharsku za koju se tražilo mjesto više, a s lokalnim klubovima uz par prijatelja Šibeniku je donijela i ponešto zabave organizirajući trash partyje koji su postali popularni zbog uređenja prostora koji uvijek podsjeća na neku oldschool TV seriju.

Za gradove na obali obično se smatra da žive samo ljeti kada krene turistička sezona. No, je li to zbilja tako? Kako je živjeti u Šibeniku u ostatku godine?

Život ljeti je ludnica, sve ide sto na sat, a zimi je totalni chill na koji smo navikli mi domaći. Definitivno nam treba taj predah od gužve i da se usmjerimo na neka druga događanja u gradu. Pozitivna stvar jeseni - zime je ta da se povežeš sa svojim krugom ljudi, radiš na nekim projektima za koje ne stigneš nikako preko sezone jer su svi u svom poslu i pokušavaju sve izbalansirati s privatnim životom. Mi tu imamo stalno neke izložbe, koncerte, instalacije, uvijek se nešto stvara. Naravno znamo mi i kukati, al smatram da je to dio naše kulture. (smijeh)

Kakva je kulturna scena u Šibeniku? Ima li grad dovoljno sadržaja i za lokalce? Što se događa u gradu, što bi valjalo posjetiti?

Vrh! Svaku godinu sve više i više zahvaljujući ljudima koji su uspjeli izvući najbolje iz grada, upiru rukama i nogama. Izdvojila bi koncerte na renoviranim tvrđavama koje imaju najljepši pogled na grad i more ikad, Croatian Travel Festival koji je ovu godinu zaokružio 10. godinu postojanja, a koji dovodi fenomenalne predavače, Međunarodni dječji festival, Regius festival, a posebno klub Azimut koji svojim djelovanjem od samoga početka stvara trendove i razvija alternativnu priču grada.

Na koje bi kreativce iz Šibenika skrenula pažnju?

Šibenik je stvarno prepun kreativnih ljudi na koje možeš s pravom biti ljubomoran, a na način da te baš taj inat inspirira. Izdvojit ću Branku, predivnu slikaricu, Deni design sa svojim instalacijama i čudom od nakita, Lulas art koji rukama stvara knjižnice na otvorenom...

Što kulturnoj sceni u Šibeniku najviše nedostaje? Na čemu bi trebalo najviše poraditi? Smatraš li da Šibeniku nedostaju programi koji bi zadržali (ili privukli) mlade i izvan ljetne sezone?

Ne mogu se ni na što požaliti jer ni sama ne stignem otići na sva događanja koja se nude. Mogu jedino s osobne strane reći da bih voljela više neobičnih radionica na kojima upoznajemo različite kulture ili, recimo, putem kojih bolje upoznajemo sami sebe. Možda radionice na kojima bi naučili uzgojiti svoje povrće ili recimo kako se koristiti bušilicom. (smijeh)

Kulturna scena u Šibeniku: Što se događa u gradu koji nazivaju "gradom pozornicom"? (фото 2)

IGOR BERGAM

Igor Bergam po struci je ekonomist, preciznije event manager, a cijeli svoj život radi i djeluje u Šibeniku. Deset godina je radio u lokalnim medijima, a ove godine obilježava 11. godinu otkako je počeo organizirati razne kulturne događaje u Šibeniku i okolici. Jedanaest godina organizacije iznjedrilo je četiri velika godišnja glazbena projekta – Kulturaljka, Regius Festival, Membrain Festival i serijal rock koncerata Više Rock 'n Rolla na Obali Mora koje provodi kroz PARK organizaciju na čijem je čelu od 2011. Također, organizira ili sudjeluje u organizaciji projekata kao što su koncerti u šibenskim klubovima Azimut i Barcode, na drugim glazbenim festivalima, sportskim natjecanjima, humanitarnim akcijama i drugim aktivnostima civilnog društva. "Ponosan sam na to što sam uspio da se moji glazbeni projekti održe toliki niz godina u nizu, jer je to jako teško za organizirati, pogotovo kroz neprofitne organizacije kao što je PARK gdje nam je budžet strašno ograničen, a mi uspijemo napravili prava mala i velika čuda s tim što imamo. Ponosan sam i na preko 150 glazbenih imena koje sam osobno ugostio u Šibeniku kroz naše projekte, iz Hrvatske, regije, Europe i svijeta, a koji su većina od njih imali premijerne nastupe u Šibeniku tim povodom, a puno njih nikad ne bi ni nastupilo u Šibeniku da nije bilo tih naših projekata", govori Igor.

Za gradove na obali obično se smatra da žive samo ljeti kada krene turistička sezona. No, je li to zbilja tako? Kako je živjeti u Šibeniku u ostatku godine?

Ljeto i zima u gradovima na obali su dvije sasvim različite priče. Ljeto je super, ima masu ljudi, gostiju, turista, programa, šušura, izbora i doživljaja. Zima je s druge strane hladna, tiha, dosadna, ali opet ovisi o pojedincu. Ako neko želi imati dobar kvalitetni sadržaj i zimi u Šibeniku, i ako je spreman da bude taj koji će nešto kvalitetno donijeti, to može napraviti i zimi. Rujan i listopad su i dalje relativno topli i traje postsezona, studeni se svi nekako malo odmaramo od sezone, a prosinac je opet onda aktivno jak zbog praznika. Siječanj i veljača su malo čupavi, a već od travnja kreće proljeće pa se tako budi i život u Šibeniku. Onda opet sezona i tako u krug.

Kakva je kulturna scena u Šibeniku? Ima li grad dovoljno sadržaja i za lokalce? Što se događa u gradu, što bi valjalo posjetiti?

Ja bih rekao da je kulturna scena u Šibeniku jako dobra s obzirom na veličinu grada i infrastrukturu koju grad ima. Volim reći da smo mi pravi mali izvor kreativaca, svatko na svoj način obogaćuje kulturnu scenu grada. Imamo stvarno masu umjetnika, bendova, DJ-eva, plesača, crtača i ljudi koji se bave raznim granama umjetnosti, plus, ima nas par “luđaka” koji se borimo s vjetrenjačama te samo zbog svog entuzijazma radimo neke stvarno zapažene stvari u gradu. Evo imamo Martinsku, to je jedinstvena dalmatinska festivalska lokacija nasuprot Šibenika na kojoj se već treću godinu događa šest glazbenih festivala u dva mjeseca sezone, čak i prošle godine kad je pandemija poharala svijet.

Imamo gradsku firmu, javnu ustanovu Tvrđava kulture koja gospodari šibenskim tvrđavama i novootvorenim multimedijalnim prostorom Kuća Arsen, i koji rade super kulturni program tijekom cijele godine. Imamo par kafića/klubova, odnosno vlasnika koji su jedni od rijetkih koji imaju viziju nekakvog kulturnog programa koji bi gradio scenu i publiku, a tu prvenstveno mislim na klub Azimut, pa isto tako Vintage, Barcode, Domald… Imamo više pojedinaca i udruga koji se, na isti način kao i mi, bore da naprave nešto za svoju sredinu, pa tako imamo velike techno partije od ekipe iz Project Vojarna, imamo elektronski festival Blast Fest, punkere i njihov Kanal Fest, Vedrana Menigu koji je voditelj projekta Martinska i koji je u Šibenik doveo Seasplash festival i Slurp, a u Tisno kraj Šibenika Outlook i Dimension. Ja tu većinom govorim iz glazbenog svijeta, ali tu ima i brdo ekipe koji crtaju, pišu, slikaju, dizajniraju, fotkaju, snimaju i koji isto tako na svoj način pridonose čitavoj toj sceni.

Na koje bi kreativce iz Šibenika skrenuo pažnju?

Sanja Kulušić odlično fotka i ima puno smisla za stil. S njom surađujem od prvih mojih projekata, super je! Tomislav Dugandžić je Sanjin dečko koji super snima i montira video sadržaj, radi čudesne vizualne efekte i sve više se specijalizira za glazbene spotove. Ante Storić je akademski montažer koji je trenutačno u strašno kreativnom životnom razdoblju i koji radi spotove, repa, svira, radi beatove, piše priče, snima filmove i dokumentarce… Davor Dedić nije iz Šibenika nego je iz Splita, a živi u Nizozemskoj, ali je već dugi niz godina aktivno uključen u PARK organizaciju i projekte u Šibeniku. Majstor je u web dizajnu, grafičkom dizajnu, crta, boja, izrađuje nakit, grafike, slike, bavi se uličnom umjetnosti, a još k tome je i DJ i organizator. Lud lik! Anita Franin Pečarica – ako se ne varam samouka je slikarica iz Vodica, super osoba i jako kreativna cura. Radi odlične i jedinstvene slike i svakako joj treba malo promocije jer je skromna i više nego bi trebala biti.

Što kulturnoj sceni u Šibeniku najviše nedostaje? Na čemu bi trebalo najviše poraditi? Smatraš li da Šibeniku nedostaju programi koji bi zadržali (ili privukli) mlade i izvan ljetne sezone?

Uf, ovo je užasno kompleksno pitanje. Ako krenemo od vrha, Županiji i Gradu svakako fali sustavno ulaganje u kulturu, plan za kulturu, ljudi koji bi se bavili tim stvarima, koordinirali i hendlali stvari. Sve se radi stihijski, daju se novci onako kako tko dođe, više se vrednuju ljudi sa strane nego vlastite lokalne snage koje se godinama bore za kulturnu scenu u gradu. Fali ljudi koji bi se uhvatili u koštac i rizik organizacije kulturnih sadržaja i bili spremni biti u minusu i davati svoje novce da se nešto dobro dogodi u gradu. Fali publike koja bi podržala to što se radi, a najviše fali mladih koji se jako slabo uključuju u društveni i kulturni život grada, i koji su samo pasivni promatrači i “lajkači” na društvenim mrežama, umjesto da oni budu ti na kojima leži budućnost kulturne scene u gradu.

Kulturna scena u Šibeniku: Što se događa u gradu koji nazivaju "gradom pozornicom"? (фото 3)

SNJEŽANA KLARIĆ

Snježana Klarić je novinarka i producentica na radiju, a naredna dva tjedna vodi press ured Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku. Već dugo sudjeluje u organizaciji raznoraznih događanja u Šibeniku. Od projekata koje bi izdvojila kao srcu posebno drage je netom završeni Longplay day, šibenska inačica Svjetskog dana prodavaonice ploča (Record store day) koja se održava već devet godina, a ove je godine bila međunarodnog predznaka. "Također me ispunjava ponosom što smo u okviru Kulturne udruge Fotopoetika uspjele osigurati da Šibenik i Hrvatska konačno dobiju originalni prijevod epohalnog djela frankofonog književnika i aktiviste Aime Cesairea 'Bilježnica povratka u zavičaj' koja se smatra himnom svih obojenih ljudi na svijetu, a koju je Cesaire počeo pisati upravo u Šibeniku što je cijeli život isticao", govori Snježana te dodaje: "Ove smo godine organizirali i prvu pjesničku rezidenciju u čast Vesni Parun gdje smo pjesnikinji odabranoj putem natječaja osigurali desetodnevni boravak za rad na otoku Zlarinu". Od 2019. u Šibeniku je postavila četiri male knjižnice na otvorenom koje su zaživjele među sugrađanima, a to je, kaže, "tek vrh dugog popisa manifestacija na koje je jako ponosna jer su donijele mnogo toga dobrog gradu, zajednici i ostvarile zapažen rezultat u javnosti".

Za gradove na obali obično se smatra da žive samo ljeti kada krene turistička sezona. No, je li to zbilja tako? Kako je živjeti u Šibeniku u ostatku godine?

Situacija u Šibeniku po tom pitanju nije mnogo bolja, ali definitivno Šibenik već neko vrijeme nije apsolutno mrtav grad tijekom hladnijih mjeseci. Volimo reći kako nam je Terraneo, sigurno ga se mnogi sjećaju diljem zemlje, ako ne i regije, prije deset godina bio pravi vjetar u leđa jer je sa sobom donio kreativnu energiju u ljudima koji su s njim došli i ostali živjeti i stvarati u Šibeniku pa sad već koliko godina imamo klub Azimut koji je zaista pravi inkubator kulturnih događanja od koncerata, likovnih i fotografskih izložbi, književnih programa i sličnih evenata koji se održavaju ne samo ljeti već i tijekom zime. Osim što proizvodi program, pruža i podršku svim ostalim kreativcima koji žele gradu i publici donijeti nešto svoje. Čak i zimi ima raznovrsne ponude od izložbi u Galeriji sv. Krševana i u Muzeju grada Šibenika do književnih susreta u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić i predstava u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku, do dolaska koronavirusa Supertoon, međunarodni festival animacije i stripa, imao je radionice za djecu svake subote, tako da kad govorimo o toj ponudi, ima je i za velike i za male. Nije zima u Šibeniku totalno za baciti.

Problem je nedostatak novca koji se izdvaja za kulturu pa zbog toga ta kulturna scena, ponuda tijekom zimskih mjeseci pati jer je još uvijek svako ulaganje koncentrirano na one mjesece kad se očekuje veći priljev ljudi, tj. turista. Nažalost, iako se u javnom prostoru može čuti drugačije, ulaganje u kulturu i dalje je zadnja rupa na svirali sve dok zimski mjeseci ne budu jednako bogati kako nam budu ljeti. Šibenik zimi nije grad u kojem se ne može živjeti, ali uvijek to može bolje što se dokazalo nemali broj puta jer ima ljudi i volje koji mogu potegnuti i osigurati kvalitetan program za šire mase koje će izaći iz domova dok vani dere bura.

Kakva je kulturna scena u Šibeniku? Ima li grad dovoljno sadržaja i za lokalce? Što se događa u gradu, što bi valjalo posjetiti?

Kulturna scena u Šibeniku je na zavidnoj razini i evo zadnje vrijeme često mogu čuti od ljudi iz susjednih županija kako je Šibenik 'place to be' i da mi koji ovdje živimo ovo ljeto ne trebamo nigdje ići. Imamo svega, od ljetnih festivala – što filmskih što glazbenih, što za velike, što za male. Zaista ima svega i za turiste i za nas koji ovdje živimo. Samo trebamo znati što želimo gledati, slušati, kamo ići. Naravno, sigurno će se naći netko tko ne dijeli moje mišljenje. Ali činjenica je da je klub Azimut ovih dana predstavio program za ovo ljeto u kojem se nalazi nevjerojatnih 66 različitih programa. Na našim tvrđavama nekoliko je najavljenih festivala, Martinska se lani pokazala kao pun pogodak, to će isto sigurno biti i ove godine. Nedavno je otvorena Kuća umjetnosti Arsen zbog čijih programa već u početku u Šibenik dolaze ljudi iz susjednih županija i to, kako su mi rekli, kupuju ulaznice ranije online, kako ne bi ostali bez njih jer računaju da će lokalci kao oni 'bliži oltaru' kupiti prije.

Šibenik je grad kulture koji to nije samo nazivom već zaista i u praksi. Ponude ima u klasičnim kulturnim institucijama, muzej, kazalište, galerija, gradska knjižnica, a onda ima i tih festivala, svoje programe organiziraju i ugostitelji s obzirom na to da su naši trgovi na kojima su njihovi štekati upravo i prave male pozornice. Ne kaže se uzalud da je Šibenik grad pozornica. Upravo počinje 61. Međunarodni dječji festival koji je najstariji festival u Europi koji njeguje stvaralaštvo za djecu i dječje stvaralaštvo i koji je uspio ostati međunarodno događanje, a koje u grad dovodi izložbu Mersada Berbera Allegro Vivace, zatim tu su festivali na Martinskoj što uključuje Seasplash, koncerti na tvrđavama. Kultura živi svoje najljepše dane u Šibeniku što je ovog puta možda posebno naglašeno s obzirom na to da smo godinu dana bili lišeni mnogih takvih događanja.

Na koje bi kreativce iz Šibenika skrenula pažnju?

Evo upravo je ovih dana i službeno javnosti predstavljena udruga Kolektiv 4B koja okuplja upravo kreativce na koje bih skrenula pozornost, a koji se unutar udruge bave glazbenom, kulturnom, književnom kulturom i mladima. Okupljaju ekipu iz Azimuta, našeg poznatog novinara, glazbenog kritičara i autora nekoliko glazbenih biografija, Marka Podruga, sad već i poznatu slikaricu čija su djela svugdje po svijetu, Branku Grubić, Šibensku udrugu mladih koja duže od desetljeća mlade stavlja u prvi plan i od toga ne odustaje, zatim Fotopoetiku koja je Šibeniku osigurala niz lijepih i za Hrvatsku važnih događanja. Imamo Sanju Lydiju Kulušić, fotografkinju čije fotografije obaraju s nogu bez obzira je li riječ o wedding photography ili modnoj fotografiji ili nečemu trećem. Imamo Idearium, Tvrđavu kulture, Marija Jurasa, prvog hrvatskog pitarologa ikad kojeg mnogi poznaju kao Lulasa.

Što kulturnoj sceni u Šibeniku najviše nedostaje? Na čemu bi trebalo najviše poraditi? Smatraš li da Šibeniku nedostaju programi koji bi zadržali (ili privukli) mlade i izvan ljetne sezone?

Ono što kulturnoj sceni u Šibeniku najviše nedostaje jesu – mladi, netko tko će nastaviti sve ovo što se trenutačno radi, događa. Bez obzira na sve što sam ranije nabrojala da se može naći u gradu, Šibenik je jedan od onih gradova koji se bori s odljevom mladih ljudi. Najčešće se dogodi da odu na fakultete u druge gradove u Hrvatskoj nakon čega se doma vraćaju samo za praznike jer njihov život je tada negdje drugdje, a Šibenik samo ljetna destinacija gdje je mamina kužina. Spomenula sam već da imamo Međunarodni dječji festival, da imamo Supertoon koji ima program za djecu, da imamo Šibensku udrugu mladih, svi oni rade na odgoju nove publike, nastoje ih zainteresirati da postanu aktivni sudionici svih tih aktivnosti pa da nastave raditi dalje, ali gradu očito nedostaje ta još jedna važna karika koja će odigrati glavnu ulogu u tome da ti ljudi ostanu u gradu ili mu se barem vrate nakon završenih fakulteta, ali to je sad već pitanje ekonomije, gospodarstva više nego same kulturne ponude jer nije da je nema izvan ljetne sezone. Možda nije tako bogata, ali je ima.

Related articles

Buro 24/7 Selection

Leave a comment

više