Search

\"Sloboda je uvijek opasna, ali ona je najsigurnije što imamo\"

"Sloboda je uvijek opasna, ali ona je najsigurnije što imamo"

Intervju – Karla Labaš, glasnogovornica DLJI


Image: DLJI Press

Ovogodišnji vizualni identitet Dubrovačkih ljetnih igara govori o paralelizmu između arhitekture i anatomije koji, već treću godinu, snažno dramatizira slogan "walls of stone, heart of art" ("zidine od kamena, srce od umjetnosti")

No, u Dubrovniku je sve nekako povezano s umjetnošću i Igrama. Dubrovčani žive s Igrama i za njih. One su neodvojivi dio Grada. Pa čak i oni koji im uvijek nalaze neke zamjerke, ne mogu bez njih. Biti svakodnevno u doticaju s vrhunskom umjetnošću zaista je privilegija. To jako dobro zna i naša sugovornica, Karla Labaš, glasnogovornica DLJI i jedna od vodećih osoba ove prestižne kulturne manifestacije. Bez obzira na to što joj je ljeti svaki radni dan iz minute u minutu pretrpan poslovnim obavezama, ona je jedna od onih profesionalaca koji su skroz predani svom poslu i kod kojih vam se doima da im je stres potpuna nepoznanica. Karla zaista voli Igre i zaista živi s njima!


Po čemu su 66. DLJI drugačije od dosadašnjih, zbog čega su otišle korak dalje?

Ovogodišnje Igre svakako donose nešto novo. Off program "Noćne serenate" je iskorak prema privlačenju novih publika, iako mislim da je i prije nazivati Igre elitnim festivalom ili njihov program i koncept elitističkim bilo neopravdano. "Serenate" su serija kasnovečernjih koncerata koja će predstaviti glazbenu i pjesničku vrstu tipičnih regionalnih kultura, odnosno tradicionalnu glazbu vezanu uz različite gradove i različite kulture. Nastupit će Tereza Kesovija s francuskim šansonama, Amira Medunjanin sa svojim repertoarom sevdaha, Roby Lakatos, virtuozni gypsy violinist sa svojim ansamblom... Istovremeno, prvi u Hrvatskoj postavljamo Houellebecqa i nitko ne može tvrditi da su Igre anakrone.

Najbolje što ćemo vidjeti na ovogodišnjim DLJI, po tvom izboru je...?

Premijerni dramski naslovi "Elementarne čestice" Michela Houellebecqa u režiji Ivice Buljana i "Dubrovačka trilogija" Iva Vojnovića u režiji Staše Zurovca. Radi se o dvama vrhunskim naslovima, a oba su redatelja okupila sjajnu glumačku ekipu. Jedva čekam i druženja s Pascalom Brucknerom, na premijeri njegova "Ledenog mjeseca", prvo na brodu koji će za vrijeme izvedbe ploviti prema pučini negdje iza Grebena i Kalamote, ali i tijekom razgovora koji će ovaj francuski filozof voditi s festivalskom publikom. Nastup Gregoryja Portera, lanjskog dobitnika Grammyja za Najbolji vokalni jazz album, zbilja treba upisati u svoj kalendar s naznakom "ne propustiti". Porter je prije više godina nastupio u Hrvatskoj, ali dosta nezapaženo i pred malom publikom, a sada, nakon zadnjeg albuma "Liquid Spirit" i velikog Grammyja Porter je ponovo u Hrvatskoj, i to na Igrama! Vjerujem i da će koncert Iva Pogorelića u atriju Kneževa dvora biti pravi crescendo za kraj Igara. Maestrovi nastupi su uvijek jedinstven, ne samo glazbeni, već gotovo spiritualni doživljaj.

Karla Labaš

Oko izvođenja predstave "Elementarne čestice" autora Michela Houellebecqa, nastale su velike kontroverze. Što je zapravo ono najkontroverznije vezano uz tu predstavu i cijelu priču? Pokazalo se i na tom primjeru da su kultura i umjetnost itekako pod utjecajem aktualnih političkih zbivanja u svijetu?!

Jedino po čemu taj roman može biti kontroverzan je eksplicitan prikaz ljudske seksualnosti u društvu suvremenog doba, ali tu nema ništa posebno radikalno jer je pornografija već toliko dostupna i neprestano svuda oko nas da smo na nju potpuno otupjeli. Uvredljiv zasigurno nije, intimno bolan da. A što se tiče kontroverzi koje izaziva čitav slučaj oko te jedne dramske premijere na Igrama, izgleda da se tu radi o čistoj politici. Čini mi se da je čitava situacija dobar indikator koliko je sloboda zapravo krhka pa čak i ovom našem razvijenom demokratskom društvu. Ili možda baš u njemu! Ne mogu vjerovati da je sloboda samo privid i da ne postoji u suvremenom društvu, kako kaže jedna rečenica koju su glumci izgovarali na ceremoniji otvorenja prije nekoliko dana. Više mi se sviđa ova: "Oni koji se mogu odreći malo vlastitih sloboda da bi postigli malo privremene sigurnosti, ne zaslužuju ni slobodu ni sigurnost", a pripisuje se Benjaminu Franklinu i druga: "Sloboda je uvijek opasna, ali ona je najsigurnije što imamo", koju je izgovorio Harry Fosdick. Čini mi se da su u ovom kontekstu to dvije najaktualnije rečenice.

dubrovačke ljetne igre

Jesu li kontroverze koje prate pojedine kulturne projekte i pojedince ponekad i dobra reklama pa donesu i neke pozitivne efekte? Je li u današnje vrijeme potrebno čak i renomiranim kulturnim institucijama da u svom programu imaju nešto kontroverzno?

Ne mogu se sjetiti kad se zadnji put u javnosti ovoliko raspravljalo o nekom književnom djelu, o nekom piscu ili o nekoj predstavi. I tko se sve uključivao u te rasprave i imao vlastito, decidirano mišljenje. Čini mi se da je to na kraju ipak pozitivna strana cijele priče. Baš kad izgubiš vjeru u moć umjetnosti, povjeruješ u marginalizaciju ili neaktualnost teatra, dogodi se ovo. I ponovno umjetnost ima moć! Svaka kulturna institucija bi trebala poslovati u skladu sa svojim ciljevima, a oni obično ne uključuju kontroverzeNo, istinska umjetnost mora biti cilj i svrha njihova postojanja i djelovanja, a nema je bez istraživanja onog što kao društva smatramo kontroverznim i nema je bez izazivanja neke vrste kontroverzi. Štoviše, čini mi se da su nam kontroverze potrebne svakodnevno, svima nama individualno u našem vlastitom razvoju i našim malim životima, ali i nama kao društvu u cjelini. Kako da učimo, kako da se mijenjamo, kako da se razvijamo, ako nema nekog prijepora ili provokacije.

Koja je trenutno najdugovječnija predstava na Igrama?

Legendarna predstava koja se najduže, ukupno 14 sezona, zadržala na programu Igara je "Skup" Marina Držića u režiji Koste Spajića, premijerno izveden 1958. godine i zadnji put odigran 1971. U njoj je starog škrca Skupa igrao Izet Hajdarhodžić, briljantna, i po mišljenju mnogih, najbolja interpretacija ovog Držićevog lika ikad.

dubrovačke ljetne igre

Imaš li neku predstavu, koncert, lokaciju, umjetnika itd. koje posebno favoriziraš na Igrama?

Ne bih izdvajala ni umjetnike, ni predstave ni koncerte, iako mi mnogi ostaju urezani u pamćenje. Najljepše na Igrama je ta neka čarolija koja nastane prožimanjem mjesta, umjetnika i umjetničke kreacije. Sve te prelijepe palače, poljane, sav taj stoljetni dubrovački kamen živ stoji, diše i govori kad se Igre tu usele sa svojim umjetnicima. Ma ja zapravo favoriziram Igre općenito!

DLJI je trenutno u rukama žena koje ih vode. I to vrlo sposobnih i uspješnih žena!

Ne samo u rukama žena, nego u rukama plavuša. Neka drugi ocjenjuju jesmo li sposobne i uspješne ili neka pričaju viceve o plavušama, ali mislim da činimo uigran i predan tim.

Da nisi PR Dubrovačkih ljetnih igara, čime bi se bavila?

Da Igre nisu moj život i moj posao, bila bih operna pjevačica. Naravno, za to bi mi nedostajalo još puno talenta i discipline, sve deficitarno u mom slučaju, pa sreća da je život htio drugačije.

Budući da DLJI traju 47 dana, doima se da samo ljeti imate puno posla, no jako ste zaposleni cijele godine. Kako izgledaju tvoji radni dani u drugo doba godine?

Uspješna festivalska sezona, 47 dana duga s više od 80 programa u prosjeku, zahtijeva ozbiljnu i dugotrajnu pripremu, tako da svih 12 mjeseci u godini aktivno radimo. Uz to, Dubrovačke ljetne igre su jedna od većih ustanova u kulturi u gradu Dubrovniku i angažirani smo na brojnim drugim projektima koji se odvijaju u Dubrovniku.

dubrovačke ljetne igre

Osim na DLJI, uključena si u rad još jednog vrlo značajnog kulturnog projekta, "Dubrovnik 2020". Što nam možeš reći o tom projektu?

Upravo je kandidatura Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. bio jedan od projekata na kojem su Igre u prethodnoj godini intenzivno radile, a dio zaposlenika Igara je na projektu bio aktivno angažiran. Dubrovnik u kontekstu EPK ima dosta tešku poziciju. Kao grad s bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem, kao grad na UNESCO-voj listi Svjetske kulturne baštine, s festivalom kakve su Ljetne igre i drugi, ostavlja dojam da mu je nepotreban dodatni kulturni razvoj ili barem manje potreban od drugih gradova kandidata. A istina je drugačija. Dubrovnik je danas statičan grad, obilježen vlastitim kulturnim naslijeđem i monokulturom turizma, a kroz ovaj projekt želimo ga transformirati u grad koji promiče i otvara komunikaciju i traga za novim načinima integracije kulturnih vrijednosti i suvremene kreativnosti u svakodnevni život. Želja nam je Dubrovnik osloboditi slike koju ima o samom sebi i svih kočnica koje je ta slika stvorila te iz podvojene uloge koju mu je namijenila povijest i njegov recentni razvoj, stvoriti novi urbanitet – živ, zaigran, kreativan i kulturno održiv. Prošli smo prvi krug natjecanja i sada smo finalisti, no pred nama je još puno posla.

Koji su tvoji najdraži ljetni rituali?

Ranojutarnja kava u Kamenica na Gundulićevoj poljani uz svu živost i životnost gradske zelene pjace, a za kraj dana čaša crnog vina u Sesame baru. C'est la vie!

Čime ćeš se "nagraditi" ovo ljeto kada završe DLJI, voliš li otići na neko putovanje po završetku napornog radnog perioda?

Prvo je u planu cjelodnevno kupanje i uživanje na Lokrumu, a onda, početkom rujna, nadajući se da će ljetno vrijeme potrajati, slijedi obilazak naše obale i otoka. Krećem s Korčulom i Lastovom, a onda Krk i Cres te Istra za kraj. To je moj recept za idealan odmor, koji ću svakako trebati nakon Igara. Naše more, naši otoci, naša domaća hrana i vino uz dobru knjigu i dobro društvo.

 

Related articles

Buro 24/7 Selection

više