Traži

Sve što trebate znati o najtraženijoj izložbi u gradu

Sve što trebate znati o najtraženijoj izložbi u gradu

Zlatan Vehabović u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu

Urednik: E.G.


Fotografija: PR

Ljetne su vrućine odavno počele, gradonačelnik je već počeo delati po Zagrebu, ulice su puste po danu i pozdrav "a kad ćete Vi na godišnji" odavno je zamijenio "dobar dan" u Zagrebu. Sve se to polagano počinje mijenjati u kasnim popodnevnim satima kada preostali puk poput mrava počinje izlaziti iz svojih klimatiziranih prostora zajedno sa sve većim brojem međunarodnih turista kojima na njihovoj hrvatskoj turi glavni grad sve češće predstavlja početnu točku putovanja. 

Od ljetnih vrućina u sasvim drugom smjeru odvest će vas novopostavljena izložba "Tamno bijela zemlja" jednog od svakako najzanimljivijih autora na hrvatskoj likovnoj sceni, Zlatana Vehabovića, dobitnika brojnih nagrada od kojih svakako treba istaknuti Veliku nagradu 49. Zagrebačkog salon (2010), Nagradu Međunarodne organizacije umjetničkih kritičara - The International Association of Art Critics (AICA), Prvu nagradu na natječaju Novi Fragmenti Erste Banke (2006.) te poznatu Drugu nagradu Essl Award for Central/Southeast Europe (2006.) u Austriji.

Izložba koja će biti otvorena sve do 9. rujna 2018. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, nastala je kao rezultat sudjelovanja na prestižnoj umjetničkoj rezidenciji "The Arctic Circle" na samom Arktiku, točnije u nezamrznutoj regiji Arktičkog mora uz obale otoka Svalbard. Pejzaž koji okružuje pozvane umjetnike tijekom pet tjedana rezidencije ne nalikuje ni na što već viđeno te prema iskazu umjetnika prvi dojam je zapravo osjećaj bivanja na potpuno drugom planetu. Vehabovićev boravak na Arktiku 2016. godine uključivao je plovidbu, redovita iskrcavanja u nenaseljena i napuštena boravišta te manje gradove i regije.

"Negdje tijekom 2015. godine dobio sam informaciju o rezidencijalnom programu za umjetnike pod nazivom The Arctic Circle. Program je uključivao plovidbu brodom Antigua, te jedrenje dalekom sjevernom regijom polarnog Arktičkog mora duž obale Svalbardskog arhipelaga koji je pod zamrznutom polarnom kapom. Prijavio sam se i dobio mjesto za sudjelovanje u jesenskoj ekspediciji 2016. godine. Kroz pet tjedana rezidencije slijedila je plovidba i povremeno iskrcavanje u nenaseljenim obalnim područjima golemog arhipelaga te aktivno planinarenje. S običnim malim džepnim fotoaparatom pokušao sam dokumentirati svoje iskustvo što temeljitije sam mogao.

Upravo je taj materijal bio ključan za rad u ateljeu po povratku u Hrvatsku. Nakon poprilično zamorne revizije svog zabilježenog materijala, podijelio sam ga u četiri zasebne skupine koje su nastale dijelom zbog očite prirode materijala, a dijelom prema osobnim interesima. Te skupine su: ekspedicija, krajolik, povijest / politika regije te ekološki aspekt mog iskustva ovog ekstremnog putovanja tom regijom. Preraspodjelom i preklapanjem različitih dijelova izvornog materijala, postavljena je jasna tematska linija prema kojoj je nastala 21 slika - ciklus "Tamno bijela Zemlja".

The Arctic circle ekspedicija istoimene američko-nizozemske nevladine organizacije sa sjedištem u Brooklynu omogućuje umjetnicima kontroliranu avanturu krstarenja u Arktičkom krugu te se svakako može istaknuti kao jedna od najzanimljivijih umjetničkih rezidencija koje postaju sve brojnije i popularnije u svijetu. Glavni kustos izložbe, Branko Franceschi, navodi da Vehabović u ovom ciklusu predstavlja dominaciju surovog prirodnog okruženja napominjući također na goruća pitanja današnjice kao što je globalno zatopljenje čiji su tragovi jasno vidljivi na sjevernim i južnim polutkama Zemlje.

Globalno zatopljenje se u ovom slučaju prikazuje kao jasan produkt geopolitičkih zavrzlama i nemogućnosti ujedinjenog djelovanja međunarodne zajednice i uspostavljanja jasnog sustava sankcija. Takav izlomljen svijet različitih perspektiva, nejasnih smjerova lokalne, nacionalne pa tako i međunarodne politike u Vehabovićevim se djelima prevodi u daljnju fragmentaciju izlomljene slike gdje se lik čovjeka individualca sve manje može definirati. Takva izlomljena slika nužno vodi ka i lomu identiteta pojedinca i zajednice koje definira okolni prostor. 

Upravo takav okolni prostor ovdje nestaje podizanjem razine mora, odvajanjem ledenih santi te posljedičnim plimnim valovima koji imaju moć izbrisati cijeli trag zajednice. Ta krhkost pojedinca jasno se očituje u uspostavljanju odnosa između malog čovjeka odjevenog u niz slojeva odjeće i prostranstva zastrašujućeg krajolika. Odjeća koju Vehabović majstorski oslikava sa svim mreškanjima i nijansiranjima postižući barokni efekt u sebi sadrži svojevrsnu poruku i opomenu na stalno podsjećanje o čovjekovim ograničenjima djelovanja tijekom opasnih prirodnih pojava.

"Tamno bijela zemlja" skida roze naočale kroz koje ponekad gledamo svijet naglašujući istovremenost događaja koje stalno moramo imati na umu: dok se ovog ljeta bezbrižno kupamo u naizgled prečistom Jadranskom moru uživajući u visokim ljetnim temperaturama, zajednice na sjevernoj polutci, tropskim područjima pa na kraju i trenutni požari u Grčkoj i Švedskoj napominju na važnost imanja šire slike o svijetu i poznavanju geopolitičke manipulacije, akcije, ali i namjerne inercije koja uzrokuje ovakve pojave. Izvrsno izvedena izložba Zlatana Vehabovića koja prevodi goruća pitanja sadašnjice nezaobilazna je točka na ovom putu, dok voluminozni prostor Umjetničkog paviljona dodatno naglašava važnost navedenih pitanja, izložbe, ali i samog značaja ovog umjetnika. 

Tekst: Jelena Tamindžija

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

Napišite komentar

više