Search

Što se to događa ispred HNK?

Što se to događa ispred HNK?

Tekst: Tina Kovačiček


Već mjesecima traje priča o HNK kao novom uzbudljivom mjestu okupljanja mladih koje je do te titule došlo vrlo spontano, ničim izazvano, u nedostatku boljeg izbora. Počelo je još tamo za ljetnih mjeseci, a nastavilo se intenzivnije u ovom drugom lockdownu, posljednjih nekoliko tjedana. No, jedna je fotografija ovog vikenda ozbiljno uzburkala mišljenja, stavove i vizualni prostor medija. S potpunim pravom. Radi se o fotografiji hrpetine smeća koje je ostalo u subotu ujutro nakon još jedne noći druženja mladih. “Blago nama ako na mladima svijet ostaje”, pomislili su mnogi. Javnost se podijelila - tko je kriv za ovako neodgojene i nesavjesne mlade ljude koji će bez trunke grižnje savjesti otići s lica mjesta i oteturati u noć bez da su pokupili te ostatke zabave?

Sve su krivi roditelji, kriv je sustav, “neotesani balavci koji se ne daju ničemu naučiti”, gdje je Grad, a što radi Holding, “i mi smo bili takvi, pustite mlade da se zabavljaju”...

Istina je vjerojatno negdje na sredini.

Danas se itekako mnogo priča o ekologiji pa se postavlja pitanje kako je moguće da poruke tog tipa ne dopiru do tih mladih ljudi? Koji su to mediji i portali koje mladi čitaju i informacije koje ih zanimaju - ekološka katastrofa bliže im je nego ikada, a komadiće mikroplastike počeli su nalaziti u posteljicama kod nerođene djece stoga je baciti smeće tamo gdje mu je mjesto najmanje što možemo učiniti za svoju okolinu.

Na kraju krajeva pokupiti smeće iza sebe dio je osnovnog kućnog bontona.

Također, bilo bi potpuno krivo misliti da se takav vikend prizor mora ukazati jer nema dovoljno koševa za smeće. Nije fer da osnovnu nekulturu branimo nedostatkom koševa za smeće - samo zato što ne vidite odmah tik do sebe kantu u koju ćete baciti otpad ne znači da ga ne može sakupiti, grupirati i odnijeti do najbliže na prvom uglu. U dvadesetima se barem nije problem sagnuti, ali je svijest u glavi tada malo sporija ili još nedovoljno izražena.

No ako pogledate par sto metara dalje u Savskoj način na koji se “odrasli” koji upravljaju Gradom i koje smo mi izabrali na izborima za odrasle, brinu o smeću, jasno je zašto mladi nemaju od koga naučiti.

Da biste im probudili svijest i prenijeli neka zdrava načela života morate im biti i dati uvjerljiv primjer te stvoriti civiliziranu platformu djelovanja što i nije baš slučaj kod nas.

Nekoordinirane kante za smeće posvuda po Gradu, nabacane jedna do druge kao da su slučajno tamo bez plana i programa pri čemu baš nikoga nije briga za to. Recikliranje, održivost, ulaganja u bolju budućnost i napredne vizije kako bi ona trebala izgledati nisu nam vidljivo jača strana... Način na koji Zagreb gospodari svojom stvarnošću je tužan i daleko iza naprednih djelovanja nekih drugih europskih razvijenih zemalja. Kako da onda “solimo pamet” mlađima od sebe kada niti mi nismo bolji. Jedna moja draga poznanica na Facebooku je napisala odličan status s kojim sam se odmah složila: “Javni prostor se uči, javni prostor je isto što i roditeljstvo, uzajaman ravnopravan odnos svih dionika u njemu. Javni prostor je ambijent, javni prostor može odgojiti ako ga se planira i osluškuje! Imala sam priliku osjetiti vikend šušur ispred HNK, i to je sve što ovaj grad može poželjeti da mu se desi! Mladi ljudi su uzeli grad, jer tako i treba! Uredite im adekvatan prostor u centru, stavite kontejnere, stavite Toi Toi, zamaskirajte to sve u lipu nadstrešnicu i što će se desiti!? Ljudi će poći na wc, čekati u redu, bacit će smeće! Oko HNK inače postoje svega dva omanja koša za smeće, a o sustavu javnih toaleta i javnih fontana za piće u gradu ne moramo ništa reći! Imati ovakvo nešto u centru grada je sreća a ne nesreća neodgojene mladeži! Ljudi probudite se i resetirajte postavke!”

Umjesto kritika i zgražanja, mogli bismo radije nešto poduzeti i pristupiti kao odrasli u rješavanju ovog problema, pokazati im da smo tu, da razmišljamo i da se bavimo mladim ljudima te da želimo pomoći u stvaranju nekog ljepšeg civiliziranijeg društva. To bi bilo puno ispravnije rješenje za anomalije ovakvog tipa koje se dobrim primjerima djelovanja kod većine vjerojatno daju popraviti. U nekom optimističnijem i civiliziranijem društvu tučnjave koje se također dešavaju gdje ima i alkohola, vjerojatno neće biti tako česte. No, recite mi što je s glazbom i kada su nas točno preplavile melodije s istoka?

Related articles

Buro 24/7 Selection

Leave a comment

više