Search

Usudite li se pratiti \"Antivodič\" po Zagrebu?

Usudite li se pratiti "Antivodič" po Zagrebu?

Intervju sa Zrinkom Paladino

Tekst: Ema Glavina


Image: John Pavlish

Po struci arhitektica, Zrinka Paladino je nedavno objavila knjigu "Zagreb-Antivodič" kojom nas vodi kroz zapuštene zagrebačke lokacije koje su, ili bi barem trebale biti, zaštićeni spomenici kulture

Zanima li vas područje zaštite kulture ili općenito arhitekture, ime Zrinke Paladino vam je vrlo vjerojatno poznato. Po struci je arhitektica, no obnaša funkciju zamjenice pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, a u svom je javnom djelovanju jasno dala do znanja kako se ne boji zauzeti za vrijednosti koje smatra ispravnima. Izdavačka kuća MeandarMedia je nedavno objavila njenu najnoviju knjigu, "Zagreb- Antivodič", koja upravo govori o krnjem odnosu odgovornih institucija spram zaštićenih spomenika kulture. Zagreb obiluje građevinama koje su nekad predstavljale trijumf arhitekture, a danas su potpune napuštene, oronule i zaboravljene. Tim smo povodom poželjeli autorici postaviti nekoliko pitanja o sadržaju, ali i stanju u hrvatskoj kulturi te arhitekturi.

Koji je bio polazišni motiv za nastanak ove knjige? Ima li veze s navikama Zagrepčana da zanemaruju kulturne vrijednosti?

Polazišni je motiv nastanku "Antivodiča" primarno bila ideja o ukazivanju na krajnje poražavajuće stanje vrijedne arhitektonske baštine Zagreba, propadanja kojeg kao građani ili nismo u cijelosti svjesni ili nas više nije briga. Smatrala sam da je materijal na kojem već dugo radim potrebno objaviti i pokušati senzibilizirati javnost po pitanju najvrjednijih naslijeđenih dobara, pojedinačno zaštićenih ili ne, koje ubrzano gubimo u takvoj mjeri da sam mišljenja da uskoro nećemo imati o čemu pisati.

Možete li ukratko opisati što čitatelj može očekivati od "Antivodiča"? Postoji li direktna publika kojoj je on namijenjen?

Čitatelj se "šetnjom" kroz "Antivodič" upoznaje s krasnim primjercima arhitekture koja je desetljećima resila naš grad, a njezino je današnje stanje takvo da prolaskom pokraj tih dobara trenutno možemo samo pognuti glavu. Važno je upozoravati što smo imali, koji su nas primjeri pozicionirali visoko i u svjetskim arhitektonskim razmjerima, no jednako tako i upozoravati na trenutno vladajuću samovolju i nekontroliranost u postupanjima, nebrigu i zapuštenost velike većine baštinjenih dobara. Pojedine smo vrijedne dijelove spomeničkog naslijeđa, namjernim ili nenamjernim, nesavjesnim i grubim postupanjima uglavnom ili u cijelosti poništili u njihovim najvrjednijim značajkama.

Usudite li se pratiti "Antivodič" po Zagrebu? (фото 1)

"Antivodič" nikako nije publikacija samo za arhitekte ili povjesničare umjetnosti, premda bi možda njima bila na prvu ruku najzanimljivija. Iskreno se nadam da su direktna publika "Antivodič" svi savjesni građani Zagreba, koji vole svoj grad i brinu o njemu. Bili lijevi ili desni, srednji, optimistični ili pesimistični, svi smo mi stanovnici grada koji vapi za pomoći i za pretpostaviti je da bi nam svima, kolikogod različiti bili, trebalo biti jednako stalo do Zagreba.

Ima li neko mjesto u knjizi poseban značaj za vas? Odnosno, "boli" li vas neka od spomenutih derutnih građevina više od drugih?

Ima. To su primjeri vezani uz ulice Tuškanac i Jabukovac, ulica koje su obilježene uistinu većim brojem i pojedinačno zaštićenih građevina, različitih stilova i iz različitih razdoblja. Te su građevine značajkama i kvalitetom redom predstavljale novosti i mijene u vrijeme njihova nastanka, u hrvatsku su arhitekturu unosile obilježja novog vremena, a kvalitetom su izvedbe i postojanošću oblikovanja osiguravale opstojnost i do naših dana.

Odabrani primjeri predstavljaju potvrdu kontinuiteta opstojnosti kvalitete zagrebačke graditeljske prakse od početka 20. stoljeća i odreda visoke arhitektonske kvalitete u bitnome su određivali povijesnu fizionomiju prostora u kojima su građeni, ali i ambijentalne karakteristike neposredne im okoline te grada u cjelini. "Antivodič" obuhvaća upravo takve najznačajnije primjere zagrebačke graditeljske baštine iz područja stambene i javne arhitekture, koji su, nažalost, uspjeli postati njezinim najugroženijim dijelovima.


Jeste li pri nastanku ove knjige razmišljali o tome da bi mogla imati aktivistički prizvuk? Je li to ikad bila namjera i je li se to, po Vašem mišljenju, na kraju dogodilo?

Pa u predizborno vrijeme, kada je objavljivana i promovirana, takva se knjiga mora činiti aktivističkom idejom, što i nije nelogično jer upravo su predizborna vremena ona u kojima se iskazuje jači navodni senzibilitet prema svemu pa tako i baštinjenim dobrima. To mi nije bilo namjerom, ali ako je ispalo tako i ako to pomogne u osvještavanju građana, dobrodošlo je.

Koliko vam Zagreb znači, kako ga osobno doživljavate? Kao slučajno mjesto u kojem živite, inspiraciju za rad, mjesto čiji se potencijal ne ispunjava...?

Zagreb volim i puno mi znači. On je moj grad, kao i svih drugih njegovih građana. Kao i druge gradove i Zagreb grade slojevi povijesnih i društvenih uvjetovanosti i prema arhitekturi, po kojima je, kao i po godovima debla, moguće razlučiti "zdrava" od "bolesnih" razdoblja. Ovom sam knjigom pokušala ukazati na pogreške trenutnog razdoblja. Gubitak poneke vrijedne gradnje u gradu ne čini se tako pogubnim. Međutim, dan po dan, mjesec po mjesec, godinu po godinu nesavjesnog i upitnog stručnog postupanja rezultira gubitkom većine vrijednih gradnji. Kuće grade ulične poteze, ulični potezi kvartove i u jednom trenutku iznenada shvatimo da slika našeg grada više nema veze sa slikom grada koju nosimo u duši i zbog koje smo zavoljeli Zagreb.

Usudite li se pratiti "Antivodič" po Zagrebu? (фото 2)

Kako biste ocijenili stanje u hrvatskoj arhitekturi? Educiramo li mlađe generacije na kvalitetan način i primjećujte li njihovu vidljivost na sceni?

Ocijenila bih ga teškim. Strukovne udruge ne funkcioniraju pa trenutno neke, poput Udruženja hrvatskih arhitekata, niti ne djeluju. Bojim se i da je edukacija mlađih naraštaja u opasnosti jer veliki broj arhitekata radi vlastite koristi ili napretka djeluje pogubno po struku, pa tako i po mlađe naraštaje koji se teško probijaju i dobivaju šanse u društvu u kojem je većina toga namještena.

 A kako vidite stanje u kulturi? Čini li vam se da će ona zauvijek ostati na margini interesa političkih elita, ali i velikog dijela javnosti?

Postoji li uopće nešto što možemo (trebamo) učiniti da se to promijeni? Stanje u kulturi je očajno, što je i logično jer se s izdvajanjima iz proračuna za kulturu ne može ništa pa ništa i imamo. Događanja i u izdavaštvu Hrvatske su nesagledivo opasna jer pisana riječ je ono što nas najjasnije predstavlja i njezinim ugrožavanjem krećemo se nedopustivim, ali i po našu kulturu vrlo opasnim putem. Hrvatska kultura treba pomoć i s margina se treba pomaknuti u centar interesa. Dok se to ne dogodi bit ćemo ovakvi kakvi trenutno jesmo.

Sviđa li vam se novogradnja koju vidite po Zagrebu? Koliko često se ovdje događa nešto što vas impresionira?

Nešto mi se sviđa, nešto ne. No, tako je oduvijek bilo i tako će biti i nadalje. Imamo sjajnih mladih arhitekata koji trebaju dobiti prostora za daljnje dokazivanje jer mi samo novim ostvarenjima možemo i smijemo ostavljati tragove u prostoru. Stare tragove valja pustiti na miru, a ako se u njih već intervenira onda to trebaju odrađivati oni najbolji, po kvalitetno odrađenim natječajima.

Usudite li se pratiti "Antivodič" po Zagrebu? (фото 3)

Imate li ambicije pisati "antivodiče" kroz druge gradove? Pretpostavljam da stanje u Zagrebu nije iznimka.

Nemam takvih ambicija, premda se javljaju kolege i iz drugih gradova, potaknuti ovim prvim "Antivodičem". Ja se osobno nadam da će moj u Zagrebu ostati i jedini i da će naši potomci jednog dana imati iz čega izrađivati samo nove arhitektonske vodiče ili atlase Zagreba istkane od skladnih sinteza očuvane baštinjene i suvremene arhitekture, kojih se nećemo sramiti.

Jeste li upoznati sa situacijom u drugim gradovima ili zemljama? Kakva je ondje praksa u odnosu prema spomenicima kulture? Mogu li nas oni nešto naučiti?

Upoznata sam i bojim se da smo svi u sličnim opasnostima i problemima i da ćemo samo udruženim naporima, voljom i ljubavlju neke stvari moći promijeniti na bolje.

Related articles

Buro 24/7 Selection

više