Traži

Zašto svi pričaju o izložbi Ahmeta Ertuga u Dubrovniku?

Zašto svi pričaju o izložbi Ahmeta Ertuga u Dubrovniku?

"Točka iščeznuća"

Urednik: E.G.


Fotografija: PR,
Miho Skvrce

Izložba slavnog turskog fotografa Ahmeta Ertuga otvorena je sinoć u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik - ne propustite je pogledati!

Ahmet Ertug turski je fotograf koji je pažnju publike privukao fotografijama reprezentativnih interijera građevina za koje je smatrao da nisu dovoljno kvalitetno fotografski zabilježene. Njegova sklonost prema simetriji, ravnoteži i detaljima koja je već na prvi pogled uočljiva otkriva njegovo obrazovanje u polju arhitekture. Završivši studij arhitekture na prestižnoj školi Architectural Association School of Architecture u Londonu 1974. godine, Ertug nastavlja raditi u svojoj struci paralelno snimajući fotografije od kojih su vjerojatno najznačajnije fotografije autohtonih naselja i drevnih perzijskih spomenika u Iranu.

No, Ertugova potpuna posvećenost fotografiji započinje 1979. godine kada biva nagrađen stipendijom Japan Foundation Fellowship provodeći godinu dana u Japanu gdje fotografira antičke hramove, vrtove i tradicionalne festivale. Nakon iskustva na Dalekom istoku, Ertug nastavlja putevima fotografije snimajući neke od najzanimljivijih arhitektonskih dostignuća europske povijesti umjetnosti, od crkava, knjižnica, Palladijevih vila do opernih kuća.

Zašto svi pričaju o izložbi Ahmeta Ertuga u Dubrovniku? (фото 1)

Izložba u Dubrovniku predstavlja upravo odabir petnaest fotografija formata koji dosežu veličinu od 225 x 180 cm koja je postala standardna veličina Ertugovih fotografija. Veliki formati minucizono prikazuju impozantne prostore talijanskih kazališta: Teatro Morlacchi u Mantovi, Teatro all'Antica u Sabbioneti, Teatro Bibiena u Mantovi, Teatro Farnese u Parmi; vilu Farnese u Capraroli, dvorac del Valentino (današnji Politehnički fakultet) u Torinu te knjižnice: Biblioteca Palatina u Parmi, Biblioteca dell'Accademia delle Scienze u Torinu, Biblioteca Laurenziana i Biblioteca Riccardiana u Firenci. Ono što će svakako izdvojiti izložbu u Dubrovniku dodatnih je pet fotografija koje je Ertug snimio u Dubrovniku, u rujnu kada je tajno snimao na lokacijama u Starom gradu.

Na poziv Umjetničke galerije Dubrovnik turski je fotograf sa svojim timom snimao ukupno šest dana u ranim jutarnjim satima izbjegavši poznate dubrovačke turističke gužve i uspjevši snimiti prazne prostore koji veličaju snagu i moć nekadašnje Dubrovačke republike. Među mnogobrojnim fotografijama snimljenim u Starom gradu, na izložbi će biti prikazano ukupno pet odabranih radova snimljenih u Dubrovniku s posebnim naglaskom na prostore koji nisu stalno otvoreni javnosti kao što su knjižnice dominikanskog i franjevačkog samostana u Starom gradu gdje se čuvaju jedne od najvrjednijih inkunabula u Hrvatskoj.  

Zašto svi pričaju o izložbi Ahmeta Ertuga u Dubrovniku? (фото 2)

Ahmet Ertug uspijeva gledatelju pružiti jednu drukčiju perspektivu prostora omogućujući iščitavanje detalja koji posjetitelju prikazane crkve ili knjižnice ne bi bili lako uočljivi zbog niza faktora: velika posjećenost važne građevine, loše osvjetljenje, previsoko postavljene slike, freske, arhitektonski ukrasi i sl. Kako bi uspio u svom naumu da predstavi arhitektonski kompaktnu cjelinu i njezine detalje istovremeno, Ertug je morao pronaći ravnotežu između tehnoloških inovacija u digitalnoj fotografiji i starijih, zahtjevnijih za korištenje, fotoaparata. U svom postupku izrade fotografija velikog formata, Ertug koristi moderne verzije starijih kamera koje su ručno izrađene u Švicarskoj i Austriji. Filmovi formata 25 x 20 cm skeniraju se u njegovom studiju u Istanbulu te se kasnije printaju u New Yorku i Düsseldorfu.

Ovakva mu kamera omogućuje provjeru izgleda fotografije u velikom formatu, pa i samo snimanje postaje filmski dok Ahmet prebacuje crni plašt preko glave gledajući snimljenu fotografiju kroz takozvani "ground glass", iskustvo za koje kaže da se ne može mjeriti ni s čim u fotografskom svijetu. Usporeni način snimanja s ovakvom kamerom kao i ograničen broj filmova određuju drukčiji pristup snimanom objektu gdje fotograf mora uzeti više vremena i promisliti dvaput prije snimanja jer ovakva kamera prema Ertugovim riječima "ne dopušta pogreške. Izvrsnost je jedini put."

Zašto svi pričaju o izložbi Ahmeta Ertuga u Dubrovniku? (фото 3)

Koliko je turski fotograf ozbiljan u svom pristupu fotografiji zahtijevajući najvišu razinu ozbiljnosti pristupa izradi fotografije te tehnološki najzahtjevniju opremu, govori primjer njegovog asistenta koji je osobno prenosio fotografije snimljene u Italiji vlakom za Pariz kako bi izbjegli skeniranje rendgenskim zrakama na aerodromima koji mogu smanjiti kvalitetu fotografije. Snimanje filmom, iako zahtijeva posebnu vještinu i neizmjernu pažnju, Ahmet naziva pravom fotografijom jer osjeća da je u potpunoj kontroli objekta snimanja gdje fotograf sam određuje svjetlost i ekspoziciju s mjeračem svjetlosti, pri čemu veliku ulogu igra upravo dugogodišnje iskustvo bavljenja fotografijom.

Izvrsnost i kvaliteta fotografije na kojima Ertug nekompromisno inzistira odrednice su koje obilježavaju fotografov rad već od samih početaka. Radeći kao arhitekt u gradovima bogatim poviješću uključujući i grad gdje trenutno živi, Istanbul, Ertug je uočio kako javnost nije dovoljno osviještena o važnosti povijesnih građevina. U njemu se tada rađa poriv za fotografijom kao sredstvom ukazivanja na važnost arhitektonskog naslijeđa putem kvalitetne fotografije i umjetničkih knjiga koje su posvećene određenom spomeniku, građevini ili umjetničkom djelu. U  Turskoj je tako fotografirao većinu helenističkog, rimskog, bizantskog i otomanskog naslijeđa prikazujući ih kao dostignuća tadašnje civilizacije.

Zašto svi pričaju o izložbi Ahmeta Ertuga u Dubrovniku? (фото 4)

Tijekom razgovora s Ertugom u njegovoj palači u blizini Taksim trga u Istanbulu, fotograf otkriva kako je u fotografiji pronašao neizmjerno zadovoljstvo i unutarnji mir, što mu stresan posao arhitekta nije mogao pružiti. Prilikom snimanja fotografije, Ertug često traži posebne dozvole koje mu dozvoljavaju povlašteni pogled: pogled koji je kralj mogao imati u dvorcu, pogled svećenika koji su se brinuli o starim knjigama u knjižnicama gdje je bio strogo zabranjen ulazak laicima, pogled aristokrata u privatnoj renesansnoj vili, redatelja opere koji je promatrao praznu pozornicu i razmišljao o koreografiji i scenografiji predstave koja se treba odigrati. Upravo takav pogled, "dive iz operne predstave" Ertug želi pružiti gledatelju kojeg svojim fotografijama u potpunosti uvuče u prikazani prostor.

Izložba Ahmeta Ertuga pod nazivom "Točka iščeznuća" bit će otvorena do 11. ožujka 2018. godine u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Tehnički i logistički zahtjevnu izložbu omogućio je Grad Dubrovnik te službeni sponzori projekta Turkish Airlines, Rixos Libertas Dubrovnik i turski kulturni centar Yunus Emre.


Tekst: Jelena Tamindžija

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

više