Traži

\"Velika bilježnica\" nova je predstava na programu ZKM-a

"Velika bilježnica" nova je predstava na programu ZKM-a

U režiji Edvina Liverića


Fotografija: PR

"Velika bilježnica", po istoimenom romanu Agote Kristof, predstava je o odrastanju u doba rata. Svoju će premijeru doživjeti 4. lipnja u ZKM-u.

Na svom početku, ljudski je život neispisana knjiga. Riječi rukopisa koji tek ima nastati nikada nisu samo osobni izbor pojedinca, nego prije svega proizvod vremena, okolnosti i mentaliteta epohe. "Velika bilježnica", po istoimenom romanu Agote Kristof, predstava je o odrastanju u doba rata. Ispisana dječjim rukopisom oblikovanim strašnim okolnostima vremena koje se, kako danas možemo vidjeti, uvijek i iznova ponavlja, svjedoči o razornoj premoći trenutka u kojem živimo nad onim ljudskim i humanim u svakome od nas. Njeni junaci sudionici su i očevici krvavog rata, koji međutim nije ekskluzivno vezan za prošlost, jer se već desetljećima vraća u obliku novih sukoba na različitim svjetskim teritorijima i eskalacije nasilja gotovo imanentnog ljudskom rodu. Cijeli je dječji svijet paleta likova, stanovnika malog pograničnog mjesta ukliještenog između vojski i ratova koji se cijelo stoljeće izmjenjuju. Široka i velika slika rata iz dječje vizure izgleda poput igre. Tenkovi, avioni, eksplozije, smrti, kolone prognanih i zarobljenih svedeni su na figurice, dječje igračke, jedine koje ova djeca rata poznaju. Ta "igra rata" razaranja i ljudske tragedije distancira i očuđuje, svodeći ih na nijemi film koji kao da se ne događa njima, nego negdje pokraj njih. Tko su osvajači, a tko osloboditelji, tko prijatelji, a tko neprijatelji, djeci prestaje biti važno.

Suočavajući se s odsustvom uzora, izgubljenim idealima, poremećenim vrijednostima, mrtvim ili odsutnim roditeljima i nezamislivom perverzijom rata sve što ta djeca pokušavaju jest - preživjeti. Na početku priče, usamljeni i samima sebi prepušteni blizanci iz romana Agote Kristof moraju odrasti preko noći. Pritom će izgubiti i nevinost i ideale, i nježnost i emocije, kao i svaku iluziju da je alternativa uopće moguća. Kraj ove priče bez kraja zatječe ih u minskom polju, nad mrtvim tijelom vlastitoga oca, kao gotovo odrasle ljude, koji su i sami postali upravo ono Zlo što ih je tako nepovratno promijenilo.

Ima li ijedne strašnije posljedice rata? Što rat čini onima najranjivijima, najizloženijima od nas, prvenstveno djeci? Kao oblik odgovora na to pitanje, "Velika bilježnica" Agote Kristof već dugo nije bila aktualnija nego danas. Ponovno, svjedoci smo globalno rasprostranjenog vala nasilja koji žrtve ne uzima samo na službenim bojnim poljima, već i na puno pogubnije načine, kroz zlo koje nepovratno mijenja generacije koje imaju tu nesreću odrastati u doba rata. Među milijunima prognanih i izbjeglih u Europu u zadnjem izbjegličkom valu bilo je i na tisuće djece, kojima su rat i nasilje uništili djetinjstvo, a vjerojatno i bitno odredili ostatak života. Neka od njih putovala su sasvim sama, bez roditelja, prijatelja i ikoga svog. Brojci od oko 10.000 maloljetnika koji su bez pratnje pristigli na europsko tlo izgubio se svaki trag. Među 4.749 onih koji su do 1.1.2016 registrirani samo u Njemačkoj, njih 431 bilo je mlađe od 13 godina, dok je njih 4287 bilo staro između 14 i 17 godina.

Ako ova statistika i svi zaključci koji iz nje mogu proizaći sami po sebi nisu dovoljno zastrašujući, još više plaši pitanje kakvu nam budućnost ostavlja ovakva sadašnjost. Blizanci iz "Velike bilježnice" na to bi pitanje možda lakonski odgovorili - miniranu. I zaista, barem za stanovnike Hrvatske taj odgovor i te kako ima smisla. 21 godinu od kraja Domovinskog rata (1991-1995) 69 hrvatskih gradova i općina u 9 županija još uvijek strahuje od mina, a minski sumnjiva površina iznosi 480,77 četvornih kilometara teritorija RH. Svake godine, netko u Hrvatskoj pogine od mina, bilo pri razminiranju, bilo kao žrtva neeksplodiranih ubojnih sredstava, i tako će biti i u godinama koje su pred nama. Kako preživjeti takvu sadašnjost, kako graditi budućnost, kako zaboraviti prošlost? O tome najviše možemo naučiti od djece. Ponekad duboko i instinktivno pravedna, ponekad zvjerski okrutna, djeca rata kao autodidakti knjigu svojih života ispisuju na otuđen, neočekivan, emocija naizgled lišen način, u epohi koja im nije ostavila drugi izbor.

Redatelj i scenograf je Edvin Liverić, dramatizaciju i dramaturgiju potpisuje Lana Šarić, skladateljica je Merima Ključo, kostime potpisuju Decker+Kutić, a animatorica je Mateja Štefinščak. Uloge igraju: Petar Leventić, Vedran Živolić, Marica Vidušić, Dora Polić Vitez, Anđela Ramljak, Danijel Ljuboja, Dado Ćosić i (k.g.) Merima Ključo/Krešimir Lulić. Premijera predstave "Velika bilježnica" nastala u suradnji sa Zakladom - Hrvatska bez mina je u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM-U) 4.lipnja.

 

 

 

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

više