Search

One su (bile) junakinje vlastitih života

One su (bile) junakinje vlastitih života

Tri biografije o snažnim ženama koje preporučujemo

Image: PR,
Buro 24/7 arhiva

Kišni je vikend idealan za čitanje, a Petra Miočić donosi vam tri biografije žena koje nas i danas inspiriraju svojom snagom i životnom pričom...

Američki književnik Paul Auster smatra kako je svaki život neobjašnjiv. Ma koliko činjenica iznijeli i ma koliko detalja unijeli, ono se esencijalno odupire govorenju. Ovakvu se razmišljanju ne bi protivio niti Mark Twain koji je biografiju slikovito opisao kao odjeću i gumbe nečije osobnosti, ono je bitno, naposljetku, skriveno u umu pojedinca. Biografija se, naravno, ne smije (ili bar ne bi smjela) zasnivati na taksativnom navođenju biografskih podataka, kronološkom redanju događaja iz života portretirane osobe i ponekoj, nerijetko neprovjerenoj, osobnoj pretpostavci. 

Na granici fikcije i fakcije, biografija stoji kao jedan od najzahtjevnijih žanrova u književnosti. Ne želi li se zaplesti u mrežu nanizanih, suhoparnih podataka biograf mora životnoj priči podariti novu priču, stvoriti joj kontekst, opisati je i upisati i sve to učiniti na nenametljiv i zanimljiv način istodobno ne upadajući u zamku populističkog senzacionalizma. Od biografija je, vjerojatno, teže sastaviti tek autobiografiju jer, premda samo autobiograf ima pristup vlastitom svijetu, potrebna je prava umjetnost i velika doza samopouzdanja kako bi se sve činjenice prikazale bez dodatnog uljepšavanja.

Čitajući biografije, često se inspiriramo tuđim životima ili tražimo uzore za što bolje upravljanje vlastitim. Je li to pogrešan pristup, nezahvalno je govoriti, no činjenica je da do biografija (posebno onih što ostaju zapamćene dulje od jedne sezone) najčešće dolaze junaci vlastitih života, vođeni ponajviše i prije svega vlastitom rukom. Životne priče triju žena (dviju žena i jedne djevojke na pragu ženskosti) vremenski su i geografski vrlo udaljene, no sve su tri (bile) junakinje vlastitih života.

One su (bile) junakinje vlastitih života (фото 1)

Malala Yousafzai (s Christine Lamb): Ja sam Malala
Desetog je listopada 2012. godine svijet obišla vijest o ranjavanju Malale Yousafzai, hrabre djevojčice čija je glasna borba protiv onih što pod krinkom poznavatelja religije i učenja Kur'ana teroriziraju cijeli jedan narod. Pa iako su njenim ubojstvom željeli ukloniti ideju o univerzalnom pravu na obrazovanje, niti oni nisu znali tko je Malala. Ovom pričom ona glasno poručuje: Ja sam Malala.

No, Malala ne želi da upoznate samo nju. Govoreći o sebi, govori i o svom narodu, hrabrim i ponosnim Paštunima, o svojoj voljenoj zemlji, Pakistanu, prvoj domovini islama, religiji čije postulate rado i spremno prihvaća i slijedi, religioznosti i duhovnosti kao tvorbenim dijelovima njena identiteta, bitnim za njeno postojanje u jednakoj mjeri u kojoj je to i obrazovanje, želja za znanjem i napretkom. Ona želi da razumijete, da upoznate različitosti i pokušate ih prihvatiti. Ovo nije klasična (auto)biografija jer glavni joj lik neprekidno izmiče iz fokusa, ali je, unatoč stilskoj neujednačenosti i snažno prisutno glasu novinarke Christine Lamb, knjiga vrijedna čitanja. Neće vam promijeniti život, ali ispunit će vas mudrim i ohrabrujućim citatima. To je, ponekad, najljepše što knjiga može učiniti.

One su (bile) junakinje vlastitih života (фото 2)

Alexandra Harris: Virginia Woolf biografija

Virginia Woolf – luda genijalka ili žena mučena traumama iz djetinjstva? Upitate li Alexandru Harris, kulturnu povjesničarku i autoricu njene posljednje biografije – nijedno od toga. Woolf za nju vrlo osobno predstavlja prvu književnu fascinaciju i, profesionalno, predmet proučavanja unutar odgovarajućih akademskih diskursa. Ne čudi stoga pažnja kojom je autorica, želeći djelovati kao protuteža modernim biografima i njihovu, često prisutnom, biografskom senzacionalizmu, u nevelikoj knjizi potkrijepila tvrdnju o knjigama kao ogledalima duše, vješto ispreplićući uspone i padove iz sfere osobnog s traženjima, zastojima i pronalascima iz autorskog života Virginije Woolf. Takav aktivan stav traži, naravno, i aktivnog biografa, ali i aktivnog čitatelja, dobrog poznavatelja ili željnog upoznavatelja opusa jedne od najvećih engleskih autorica.
Biografija otvorena pitanjem "Tko sam bila tada?" protkana je, i zaključena, pripadajućim odgovorom. Vraćajući se u autoričino djetinjstvo, prekapajući po sjećanjima pretočenim na stranice romana, ali i u sve ono skriveno među njima, Harris crta Virginiju uklopljenu u trenutak u kojem je živjela. Kao ženu koja piše i kroz pisanje pronalazi izvore najvećeg mira i najdubljeg nemira.

One su (bile) junakinje vlastitih života (фото 3)

Stacy Schiff: Kleopatra – život
Kleopatra, žena čiji život ne prestaje intrigirati. Mit je, rekli bismo, ponovno nadživio osobu. Gotovo dva tisućljeća ležala je Kleopatrina priča u egipatskoj pustinji, daleka i zaboravljena, a onda je devetnaestostoljetni interes za kulturnu i malu povijest na veliku povijesnu pozornicu izveo i one o čijem je životu malo toga bilo poznato.
Nagrađivana je američka autorica Stacy Schiff u knjizi "Kleopatra: život" stvorila novi, širi okvir dobro nam znanoj priči, smještajući Kleopatru u kontekst vremena u kojem je živjela. Vremena u kojem su Ptolomejevići, makedonski Grci i svojevrsni nasljednici Aleksandra Velikog, vladari helenističkog Egipta, pokušavali pomiriti različitosti između dvaju svjetova; onog iz kojeg dolaze i onog kojim trebaju vladati. Na toj se raspuklini nastoji održati i Kleopatra, svakim raspoloživim znanjem i lukavstvom. Njena je Kleopatra mudra i strastvena, žena velikih apetita. Mnogo je toga tijekom života žrtvovala ne bi li ušla u povijest, a povijest je, zauzvrat, žrtvovala dio nje. Iako ne otkriva mnogo nova o posljednoj egipatskoj vladarici, ova je knjiga vrijedan prilog izučavanju kulturne povijesti i međuodnosa što su vladali u jednoj velikoj civilizaciji na njenu samom zalasku.

Inspiraciju za čitanje i prijedloge knjiga Petre Miočić koje vrijedi pročitati potražite na Pročitaj to ili na Facebook profilu.

Related articles

Buro 24/7 Selection

više