Search

Michelangelo Buonarotti - „Otac i gospodar svih umjetnosti“

Michelangelo Buonarotti - „Otac i gospodar svih umjetnosti“

„Kad pripadam tebi, tad konačno potpuno pripadam i samome sebi.“

„Kad pripadam tebi, tad konačno potpuno pripadam i samome sebi.“

„Život svakog čovjeka je put ka samome sebi, pokušaj puta, nagovještaj staze.“

„Nijedan čovjek nikad nije bio potpuno i do kraja on sam; ali svaki ipak teži da to postane, jedan mutno, drugi svjetlije, svaki onako kako umije.“

„Najveća opasnost za nas nije u tome da previsoko postavimo svoj cilj, pa da podbacimo, nego u tome da prenisko postavimo svoj cilj, te da ga ostvarimo.“

Michelangelo

Michelangelo di Lodovico Buonarotti Simoni rođen je 6. ožujka 1475. godine u mjestu Caprese u Toscani. Jedan je od najvećih umjetnika svih vremena; slikar, kipar, arhitekt i pjesnik. Tvorac je djela nadnaravne ljepote kojoj se i danas ponizno klanjamo. Na sreću, njegova genijalnost priznata je već za njegova života. Rođen je u uglednoj firentinskoj obitelji kao drugi od petero braće. Već sa šest godina ostao je bez majke te je poznato kako je u ranom djetinjstvu bio osjetljiv, šutljiv i sramežljiv dječak. Otac mu je bio gradonačelnik Capresea. Poslao je Michelangela na školovanje u Firenzu još u ranom djetinjstvu. S trinaest godina počeo je učiti tehniku freske kod slikara Domenica Ghirlandaija da bi zatim završio studij skulpture u Medici vrtovima. Lorenzo de Medici Veličanstveni, koji je u to vrijeme bio poznat kao prosvijećeni i velikodušni poklonik umjetnosti, pozvao ga je k sebi i tu započinje njegov uspon. Veliki broj njegovih djela iz slikarstva, kiparstva i arhitekture je među najpoznatijim u povijesti umjetnosti, ali skulpture u mramoru su bile njegova strast. Pravio ih je cijeli svoj stvaralački vijek, a drugim umjetnostima se bavio samo u određenim etapama. Da bi izrazio savršenstvo ljudskog tijela, posvetio se i studiranju anatomije uz pomoć bolnice Santo Spirito. Michelangelo je, pored Leonarda da Vincija, jedan od najinspirativnijih umjetnika talijanske kasne renesanse, kao i svijeta umjetnosti općenito, s uzorom u svom prethodniku Donatellu. Podarene su mu nadljudske moći, božansko nadahnuće i upornost. O tome kaže; 

„Da ljudi samo znaju koliko sam naporno radio da bih postao majstor, moja djela ne bi izgledala uopće toliko čudesna.“
Godine 1496. u Rimu stvara svoje prvo značajnije djelo Oplakivanje (Pietà).To je mramorna skulptura Marije koja dostojanstvenog držanja i blaženim, pomirenim izrazom lica drži na krilu mrtvo tijelo Isusa Krista. Dvije mramorne figure stopljene su u jednu.

Michelangelo

Nakon povratka u Firenzu 1501. godine isklesao je Davida, savršenog  muškarca i centralnu figuru svemira, kako ga je sam doživio. U to vrijeme Michelangelo je slikao i svoju Svetu obitelj. On se prvi odrekao kršćanske tradicije i kršćanskih simbola na grobovima. Na njemu je kao i na mnogim skulpturama prikazao ono ljudsko u čovjeku, pa je kao i antički kipari nastojao ovjekovječiti trenutak i predstaviti svu ljepotu ljudskog tijela u pokretu, sa svim mišićima, zglobovima i tetivama. Kao i Leonardo da Vinci, nije se zadovoljavao naučiti zakone anatomije preko posrednika već je analizirao ljudsku anatomiju, secirao mrtva ljudska tijela i crtao žive modele, sve dok u  potpunosti nije svladao ljudsko tijelo u svim mogućim pozama i pokretima.

Michelangelo

„Kakav duh je toliko prazan i slijep da ne može razaznati kako je stopalo plemenitije od cipele, te da je koža ljepša od bilo kojeg ukrasa koji se na nju obuće?“

„It is my pleasure to sleep and even more to be stone.“

Firentinska republika pozvala ga je 1504. godine da u Palači Vecchio naslika ogromnu fresku s događajem iz rata s Pisom kada je vojnike neprijatelj iznenadio za vrijeme kupanja. Michelangelo je bio prvi umjetnik koji je prikazao ljudsko tijelo u svim pokretima.

Michelangelo

Palača Vecchio

Najveličanstveniju grobnicu svih vremena klesao je za papu Julija II., 1505. godine, kompoziciju s više od 40 figura. Svod Sikstinske kapele je počeo oslikavati 1508. godine, a dovršio ga je 1512.godine. Te freske ubrajaju se u najljepše freske svih vremena. Pune četiri godine slikao je na skelama pod svodom devet scena iz Knjige Postanka i ostavio za sobom grandiozna djela. Skulpturu Mojsije stvara 1515. godine. Zakonodavac i prorok Mojsije u ruci drži Deset zapovjedi, drugom rukom pridržava bogatu i gustu bradu, i s mudrim pogledom gleda u daljinu. Platonova filozofija o dualizmu tijela „tamnica duše“ i duše imala je jak utjecaj na njega. Iste osobine njegovog Davida imaju i statue Mojsija i Robova, a još više kipovi nadgrobnih spomenika Lorenca i Giuliana Medicija ( kapela obitelji Medici u crkvi San Lorenzo u Firenzi). To su ujedno i njegova arhitektonska djela kao i kupola Crkve svetog Petra (1546.), a najveće djelo njegove karijere je preuređenje trga na vrhu kapitolskog brežuljka (Campidoglio). Znamenito stepenište Laurentinske knjižnicu dizajnirao je 1520. godine da bi 1534. godine zauvijek napustio Firenzu i otišao u Rim. Od pape Klementa VII. primio je poštovanje, priznanje i zaštitu. Prije smrti naručio je od Michelangela fresku o Posljednjem sudu u Sikstinskoj kapeli. Završio je 1541. godine najveću fresku renesanse.

Michelangelo

Crkva Santa Croce

M.Buonarroti je 1538. godine susreo pjesnikinju Vittoriju Colonnu i prema njoj gajio duboko i iskreno prijateljstvo. Poklonio joj je tri djela; Raspeće, Polaganje Krista u grob i Marija Magdalena. Ona ga je inspirirala da počne pisati pjesme tako je svestrani Michelangelo za sobom ostavio i vrlo dirljivu zbirku ljubavnih pjesama. Prvi put su objavljene 1623. godine. Njihova idila  kratko je trajala jer je Vittorija umrla 1547. godine, a Michelangela ostavila u dubokoj boli koja ga je pratila u samoći, do njegovog kraja. Američki filozof Ralph Waldo Emerson, u XIX. stoljeću preveo je njegove pjesme na engleski jezik. Zadnjih nekoliko dana Michelangelo je radio na posljednjoj nedovršenoj skulpturi Pietà Rondanini. Umro je  na današnji dan 18. veljače 1564. godine u Rimu, a sahranjen u crkvi Santa Croce u Firenzi. Postao je idolom mnogim budućim umjetnicima.

Tekst: Sanja Ercegović
Foto: privatni album 

više