Traži

Dvije izložbe koje se otvaraju ovog vikenda u Zagrebu i koje ćemo svakako posjetiti

Dvije izložbe koje se otvaraju ovog vikenda u Zagrebu i koje ćemo svakako posjetiti

Jesenska sezona počinje

Tekst: Tina Kovačiček


Fotografija: Getty Images,
MSU Zagreb

Osim početak jeseni, rujan označava i novu sezonu uzbudljivih događanja, okupljanja, koncerata i izložbi. U Zagrebu se tako ovog vikenda otvaraju dvije iznimno zanimljive izložbe koje vrijedi posjetiti. U Umjetničkom paviljonu bit će izloženi radovi slavnog Amerikanca dok će Zbirka Richter po prvi puta zajedno predstaviti djelovanje dva poznata umjetnika. Ako ne stignete na otvorenje ovih izložbi, ne brinite, potrajat će.

Alexander Calder / "Magija skulpturalnog pokreta"
Umjetnički paviljon
27. 09. 2019. - 05. 01. 2020.

Alexander Calder (1898., Lawnton, Pennsylvania - 1976., New York) jedan je od najznačajnijih suvremenih kipara 20. stoljeća na svjetskoj kulturnoj sceni. U sklopu ciklusa "Najveći kipari 20. stoljeća" koji je u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu započet 2014. godine izložbom Joana Miróa, a nastavljen 2015. godine retrospektivnom izložbom francuskog kipara Augustea Rodina te potom izložbom švicarskog kipara Alberta Giacomettija, radovi velikog američkog kipara Alexandera Caldera bit će predstavljeni u izložbenom prostoru Umjetničkog paviljona od rujna pa sve do siječnja 2020. Calderov opus usmjeren je na kinetičku umjetnost, odnosno na oblik umjetničkog izražavanja u kojemu je pokret glavni dio estetike umjetničkog objekta.

Dvije izložbe koje se otvaraju ovog vikenda u Zagrebu i koje ćemo svakako posjetiti (фото 1)

Calder dolazi iz obitelji slavnih kipara, njegov djed i otac također su bili kipari te je prve poduke Calder dobio upravo od njih, a školovanje je nastavio kroz privatne poduke iz slikarstva, da bi kasnije studirao umjetnost u New Yorku, ali i upisao studij inženjerstva (što se pokazalo, kasnije, neophodno važnim prilikom inovacije mobilnih skulptura). Već u dvadesetim godinama izrađuje svoje prve skulpture od drveta, a 1927. nastaju i njegove prve pokretne igračke. U kasnim dvadesetim godinama počinje stvarati i svoje prve žičane figure, koje su dominirale ranim razdobljem njegova stvaralaštva. U ranim tridesetim godinama Calder u Parizu upoznaje Mondriana, Miróa, Arpa i Duchampa te se pridružuje grupi Apstrakcija-kreacija (1931. - 1936.) i počinje raditi na svojim mobilima, skulpturama koje se pokreću mehanički. Uskoro nastaju i njegove statične monumentalne apstraktne konstrukcije koje je nazvao stabilima. Calderovi stabili vrlo su važan dio povijesti kinetizma i moderne umjetnosti, obzirom da označavaju raskidanje veza između kinetizma i mehanički pokretanih djela.

Dvije izložbe koje se otvaraju ovog vikenda u Zagrebu i koje ćemo svakako posjetiti (фото 2)

Izložba u Umjetničkom paviljonu fokusira se upravo na dio kipareve karijere kada se posvetio stabilima i mobilima: mobilima - pažljivo uravnoteženim konstrukcijama koje se, cjelovito ili djelomično, gibaju pod utjecajem strujanja zraka, kao i apstraktnim konstrukcijama stabilima. Dakle, u Umjetničkom paviljonu bit će izložena upravo djela iz ove tzv. zrele Calderove faze po kojoj je on danas globalno prepoznatljiv. Važno je istaknuti da su Calderovi mobili i stabili bili 1952. nagrađeni i na Bijenalu u Veneciji, kao i da se danas mogu vidjeti, ne samo u najpoznatijim svjetskim i europskim muzejima, već i na javnim površinama diljem svijeta.

Slavna američka kolektorica umjetnina Peggy Guggenheim u svojoj vili u Veneciji s radovima Alexandera Caldera

Uz skulpture izložba će obuhvatiti i slikarski dio opusa kipara, koji je, najčešće usko povezan sa skulpturalnim dijelom opusa. Bit će izloženo pedesetak slika. Izložba u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu prva je u Hrvatskoj, i u ovom dijelu Europe, koja predstavlja opus ovoga globalno važnog umjetnika. Za izložbu u Umjetničkom paviljonu skulpture i slike Alexandra Caldera posudit će najznačajniji europski muzeji poput: Centre Georges Pompidou (Paris, Francuska), Tate Modern (London, Velika Britanija), Ludwig Museum (Köeln, Njemačka), Louisiana Museum (Danska), Fondation Maeght (Francuska), Peggy Guggenheim Collection (Venecija, Italija) i mnogi drugi. Autorica izložbe, izbora djela i likovnog postava: Jasminka Poklečki Stošić.

"Tomislav Gotovac i Július Koller u razgovoru s Vjenceslavom Richterom"
Zbirka Richter
28. 09.2019. - 3.11.2019.

Ova izložba prvo je javno predstavljanje Tomislava Gotovca i Júliusa Kollera, dviju ličnosti društveno orijentirane umjetnosti performansa, autora radikalnih i kompleksnih konceptualnih poruka. Oba su umjetnika paralelno, počevši od ranih 1960-ih, svaki u svojoj domovini, nekadašnjoj Jugoslaviji i nekadašnjoj Čehoslovačkoj, sustavno razvijali vlastite idiosinkratske programe temeljene na društvenoj kritici i anti-institucionalnim stanovištima. U svojem su radu uvijek iznova nastojali razbiti norme koje su pojedincima nametale propisane obrasce ponašanja, a koji su u to vrijeme smatrani sastavnicama normalnosti.

Susret dvojice umjetnika selektivno je fokusiran na njihove intervencije u javnom prostoru i na teorije zavjere prisutne u njihovim radovima. Smješteni u prostor modernističke vile koju je projektirao Vjenceslav Richter, jedan od ključnih arhitekata socijalističke Jugoslavije, radovi Gotovca i Kollera upuštaju se u razgovor ne samo međusobno, već i s utopijama urbanizma kojima se Richter sustavno bavio u svojem radu. Richter je bio član grupe EXAT 51 i autor jugoslavenskog paviljona na EXPO 58 u Bruxellesu. Sinturbanizam (sintezni urbanizam) jest u cijelosti oblikovana utopijska vizija rješenja ekspanzije urbanih aglomeracija. Situacionizam Gotovca i Kollera odlikuju performansi vezani uz neposredan život grada koji su urbane sredine otvorile afektivnim gestama slobode.

Tomislav Gotovac Čitanje novina performance, Zagreb 1980.

Iako su Gotovac i Koller koristili različita izražajna sredstva, njihove su metode bile analogne te su obojica pomno promišljali politike reprezentacije i masovnih medija u eri svijeta podijeljenog po ideološkoj liniji na Istok i Zapad. Gotovac je svoje opetovano iskustvo gledanja filmova prenio u performans, pri čemu se koristio vlastitim tijelom kao sredstvom suočavanja s privatnim i javnim. Koller je svoje performanse razvijao djelovanjem unutar svojeg lingvističkog sustava U.F.O. kao reakcijom na društvenu pasivnost takozvanog razdoblja normalizacije koje je uslijedilo nakon okupacije Čehoslovačke (1970. - 1989.), ističući sveprisutne sustave nadzora i praćenja. Zajednička ili praktički identična polazišna točka dvojice umjetnika jest njihova provokativna fuzija proturječja. Gotovac se fokusirao na avangardni strukturalni film i holivudsku kinematografiju, dok je Koller subvertirao akademizam modernog socijalističkog slikarstva korištenjem nestručnih, amaterskih tehnika i otpadnih materijala.

Tomislav Gotovac Gledanje televizije performance, Zagreb 1980.

Ostavština njihovih radova danas je relevantnija no ikad pružajući odgovor na krizu demokracije u post-činjeničnoj eri. Oni joj nude protutežu ukazujući na imaginativnu identifikaciju s gradom kao živim organizmom putem njegova zaposjedanja izmještenim fantazijama. Ova izložba nastoji promicati umjetnički dijalog na ovom području te ponovno razmotriti polazišne točke socijalističkog modernizma u našim zemljama.

Dvije izložbe koje se otvaraju ovog vikenda u Zagrebu i koje ćemo svakako posjetiti (фото 3)

Vjenceslav Richter i njegova supruga Nada Kareš Richter poklonili su umjetnička djela i obiteljsku kuću Gradu Zagrebu s idejom širenja kulturnih sadržaja van središta grada i doprinosa nove dimenzije kulturnom horizontu Zagreba. Grad Zagreb je kasnih 1990-ih upravljanje Zbirkom Richter povjerio Muzeju suvremene umjetnosti. U skladu s Richterovim zamislima i vizijama, kuća i park skulptura postupno su pretvoreni u muzejski prostor. Zbirka Richter postala je mjesto održavanja svakodnevnih kulturnih događaja - izložbi, koncerata, predavanja, promocija knjiga i časopisa itd., te središnje mjesto istraživanja arhitektonskog i umjetničkog rada Vjenceslava Richtera.

Izložbu su inicirali Institut Tomislav Gotovac iz Zagreba i Društvo Július Koller iz Bratislave u suradnji sa Zbirkom Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter te Muzejom suvremene umjetnosti Zagreb.

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

Napišite komentar