Traži

Pogledajte kako će izgledati novi projekt Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti

Pogledajte kako će izgledati novi projekt Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti

Prostor Vranyczanyjeve poljane na Gornjem gradu

Tekst: L.M.F.


Fotografija: PR

Hrvatski muzej naivne umjetnosti (HMNU) u Zagrebu, osnovan 1952., najstariji muzej tog izdvojenog segmenta likovnog stvaralaštva 20. stoljeća u svijetu, godinama je u potrazi za primjerenim dugoročnim smještajem...

Prostor Vranyczanyjeve poljane na Gornjem gradu za to vrijeme plijeni izgledom i lokacijom, ali ne i sadržajem. Vladimir Crnković, ravnatelj HMNU-a od 2003. do 2014., i arhitekt Mario Pehnec, osnivač i voditelj arhitektonskog biroa Idea studio d.o.o., osmislili su dugoročno rješenje izložbenog i poslovnog prostora tog malog, ali globalno značajnog muzeja - kao fascinantnu interpolaciju koja građanima nudi novi kulturni sadržaj na omiljenom lokalitetu. Projekt svog prijedloga za novu zgradu Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti zajednički će predstaviti u utorak 6. ožujka u 13 sati u Muzeju Mimara.

Vladimir Crnković još je 2006. utopijski zamislio zgradu unutar misvanderoovskih načela, svu u staklu, kao razvedenu građevinu s izložbenim dvoranama i ispod zemlje te s uključenjem južnoga kamenog bedema Gradeca u kompleks tog novog zdanja. Desetak godina kasnije njegovu je zamisao, s brojnim inovacijama, započeo pretvarati u arhitektonsku viziju Mario Pehnec, predstavljajući konglomerat iznimnih arhitektonskih rješenja kojima je u staro i povijesno gradsko tkivo ugradio modernističku i suvremenu arhitektonsku kreaciju višenamjenskog sadržaja. 

Pogledajte kako će izgledati novi projekt Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti (фото 1)

Europska i hrvatska praksa poznaju i podržavaju formiranje i postojanje brojnih muzeja i muzejskih zbirki specijaliziranih za pojedine opuse i karakteristične skupne segmente umjetničkog stvaralaštva. Takvi su, primjerice, Gradska galerija Lenbachhaus u Münchenu, Brücke-Museum u Berlinu, pariški Rodinov muzej, Munch-Museet u Oslu ili Muzej Apoksiomena i Fundacija Meštrović u našoj zemlji. Međutim ni jedna europska metropola nema muzej naive, jer ni jedna europska zemlja nema tu umjetničku kvalitetu u segmentu naive poput Hrvatske i Zagreba.

Hrvatska naiva, uz Henrija Rousseaua i francuske klasike prve generacije, slovi kao najvažniji segment svjetske naive. Pritom se misli na umjetnike poput Ivana Generalića, Rabuzina, Skurjenija, Feješa i Smajića. Slikari Hlebinske škole - Generalić i njegovi sljednici - koji se izražavaju ponajviše u tehnici slikarstva na staklu, smatraju se pak najbravuroznijim i najuspješnijim majstorima te tehnike u svjetskim okvirima. Pritom su hrvatska naiva i Hrvatski muzej naivne umjetnosti prepoznati kao neprijeporni brend naše kulturno-umjetničke i turističke ponude. 

Pogledajte kako će izgledati novi projekt Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti (фото 2)

HMNU jedan je od najposjećenijih muzeja likovnih umjetnosti u Hrvatskoj, a poseban interes za njega pokazuju strani turisti koji čine više od 90% posjetitelja. Na godišnjoj razini HMNU bilježi preko 20.000 ulaza, što u zadnjih petnaestak godina iznosi više od 200.000 posjetitelja. Ako se tome pribroje posjetitelji velikih izložaba koje je Muzej priredio ili na kojima je participirao u inozemstvu u tom razdoblju - u Americi, Italiji, Slovačkoj i Japanu - riječ je o gotovo pola milijuna poklonika likovnih umjetnosti. Njima HMNU na sadašnjoj adresi u Ćirilometodskoj ulici, gdje se nalazi od 1964., ne može predstaviti brojna vrhunska djela iz svog muzejskog fundusa radi neadekvatnog i premalog izložbenog prostora. 

Pogledajte kako će izgledati novi projekt Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti (фото 3)

Uz vrhunske majstore i antologijska djela nacionalnog stvaralaštva, HMNU posjeduje i  reprezentativnu zbirku umjetnina stranih majstora, među kojima su brojna remek-djela, i to ne samo naive, nego i artbrutističkih tendencija te autsajderske umjetnosti. Optimalan broj stalno izloženih djela iznosio bi oko 220 umjetnina, dok ih je u sadašnjem postavu tek 80-ak. Tom neprocjenjivom umjetničkom bogatstvu ovim se projektom želi dati moderan, funkcionalan, primjeren i atraktivan prostorni kontekst. Uz to, nova bi zgrada muzeju omogućila prezentaciju i djela Krste Hegedušića iz zemljaškog razdoblja, kao i djela ostalih autora Udruženja umjetnika Zemlja iz međuratnog doba, čime se tumači geneza Hlebinske škole, dakle i počeci naive u Hrvatskoj. Također bi bilo moguće predstaviti povijesni razvoj slikarstva na staklu, njegovo podrijetlo, osobitosti i vrijednosti što se ogledaju, među inim, u brojnim djelima narodne i pučke umjetnosti anonimnih autora i radionica iz 18. i 19. stoljeća. 

Pogledajte kako će izgledati novi projekt Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti (фото 4)

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

više