Search

Dizajn gradi kulturu brenda

Dizajn gradi kulturu brenda

Intervju s dizajnerom


Image: John Pavlish/Sandro Dujmenović grafike/Domagoj Kunić

"Mislim da faza afirmacije dizajna u Hrvatskoj još nije gotova i potrebno je još ulagati energiju u edukaciju naručitelja. Dizajn ne pridonosi samo razvoju ekonomije nego i kulturološkoj produkciji cijele države. Kad političarima jednom to dođe do glave, da, moglo bi biti bolje, pa makar malo."

Sandro Dujmenović grafički je dizajner mlađe generacije čiji je dizajnerski rukopis od proljeća ove godine intenzivno izražen u domaćoj javnosti, prvenstveno zahvaljujući tipografiji Louvre koju je zajedno s Markom Hrastovcem nadogradio za natječaj za novi vizualni identitet francuskog muzeja Louvre, a koja je otkupljena za ekskluzivno korištenje predstojećih godina. Priča je to o projektu koji je u ladici čekao godinama na adekvatnu primjenu te poruka svim kreativcima da ne odustaju, već da čekaju zreli trenutak za realizaciju svojih koncepata. Sandro posjeduje energičnost i disciplinu sportaša pri ostvarivanju svojih profesionalnih vizija. Od rane mladosti zaljubio se u dizajn kao ideju i disciplinu, inspiriran modernizmom i minimalizmom. Neprestano ulažući u nova znanja, postavljao si je visoke izazove kako bi zadovoljio svoju profesionalnu znatiželju i razvio dizajnersku vještinuRad u dizajn studiju Bunch i agenciji Bruketa&Žinić omogućio mu je da izraste u zrelog art directora, da bi tijekom ove godine pokrenuo vlastiti dizajnerski studio posvećen total-dizajnu i brending rješenjima u sklopu kojeg surađuje s raznovrsnim kreativcima na sve većem broju projekata. Među njima svakako se izdvaja rebranding domaće tvornice konaca Unitas koji je oblikovao u suradnji s Markom Mlinarićem, a zasnovan je na modernoj interpretaciji duha industrijske i vizualne baštine iz razdoblja Bauhausa, ranog modernizma i socijalizma. A idući tjedan, točnije 13. rujna u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt otvorit će se bijenalna Izložba hrvatskog dizajna 1516 u sklopu koje je tipografija Louvre jedan od nominiranih radova za Veliku nagradu HDD-a. Ususret tom najvećem dizajnerskom događaju domaće scene, htjeli smo pobliže upoznati Sandra Dujmenovića čija je autorska kvaliteta, zajedno s onom Marka Hrastovca, već potvrđena u žestokoj međunarodnoj konkurenciji i sredini visoke vizualne kulture Pariza.

Marko Hrastovec

U kojem trenutku je nastala tipografija koju je za korištenje u sklopu svojeg novog vizualnog identiteta krajem prošle godine izabrao muzej Louvre?
Tu sam tipografiju počeo razvijati još u ljeto 2011. godine. Bio je to period između studiranja vizualnih komunikacija na splitskoj Umjetničkoj akademiji i zagrebačkom Studiju dizajna gdje sam magistrirao. Prvo sam počeo samo puštati formu slova iz ruke, ništa ciljano, a tek kasnije je došla ideja o primjeni tipografije u identitet i brend YSL. Tako je nastala nulta verzija od 8 slova, što se kasnije s vremenom sve više proširivalo.    

Tipografija Louvre. Autori: Sandro Dujmenović i Marko Hrastovec

 

Nakon što je nekoliko godina projekt proveo u ladici, Marko Hrastovec mi se ciljano pridružio u daljnjem razvoju tipografije krajem 2015. godine kada smo ju prilagođavali komunikacijskom izričaju Louvrea, koji je bio raspisao natječaj za novi vizualni identitet. Marko je to osnovno idejno rješenje i konstrukciju uzdignuo na još viši nivo. Nominacija za Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva još je jedna potvrda naših nastojanja. U natječaju smo sudjelovali na poziv francuske agencije Dream On koja je prepoznala kostur i ideju u osnovnoj formi te se savršeno uklopila u njihovo viđenje novog vizualnog identiteta. Devet mjeseci kasnije, završili smo ovu priču i započeli smo nove. 

Tipografija Louvre u primjeni komunikacije za muzej Louvre

Ispričaj nam kako je izgledao tvoj put koji te je doveo do dizajna. U kojem si trenutku znao da želiš postati dizajner?
Počelo je od košarke. S obzirom da sam srednjoškolske dane proveo u Zadru, afinitet prema košarci se samo još pojačao u Gradu košarke. Pratio sam sve vezano uz nju, visio na NBA i sličnim forumima i tu nekako kreće priča. Tamo sam primijetio da ljudi u svojim forumskim potpisima imaju sličice pa sam odlučio da bih i ja morao imati svoju. Mislim da se tad prvi put dogodio taj autorski moment. Kako je vrijeme prolazilo sve sam više počeo istraživati i pokušavao razumjeti što je to dizajn, ilustracija, tipografija. Kad sam se dotaknuo slova, povratka više nije bilo, samo sam počeo raditi i od tada nisam prestao. Tada me je još privukao layout publikacija, dok je estetski na mene onda utjecao i još uvijek utječe modernizam.  

Dizajn gradi kulturu brenda (фото 1)

Međutim, prvo sam bio upisao građevinu u Splitu, prateći očeve stope, no na sreću drugi rok na Odsjeku za dizajna vizualnih komunikacija pri UMAS-u mi je dao šansu i rest is history. Zaljubio sam se u dizajn kao ideju, disciplinu, struku kako god. Volimo se još i dalje. Oduvijek mi je bila želja i studirati na zagrebačkom Studiju dizajna radi scene, ljudi i većeg grada. Kolege su me usmjerile na profesora Dogana, brzo smo se našli, pogotovo njegova potpora i razumijevanje kad sam počeo raditi u Bunchu sredinom zadnjeg semestra, tako da sam na Studiju dizajna u Zagrebu magistrirao u njegovoj klasi. U tom momentu, iskustvo rada s njim je bilo najbliže profesionalnom radu danas.

Primarna komunikacija za Neno, švicarsku agenciju za razvoj digitalnih i web rješenja

Jednom si mi prilikom rekao kako si još na početku studiranja zaželio raditi u Bunchu i kod Brukete&Žinića. Oboje se ispunilo, a zanimljivo je da su oni i tebe prepoznali. Koji je bio slijed okolnosti?
Već na toj petoj godini faksa stigao je poziv od dizajn studija Bunch da radim kod njih. Oduvijek sam želio tamo raditi zbog prisutnih britanskih utjecaja jer Bunch je primarno britanski, a potom zagrebački dizajn studio. Privukla me estetika koja je dosta različita od hrvatskog dizajna, visoka tehnička i produkcijska kvaliteta, razina idejnih koncepata... U Bunchu se velika pažnja poklanja kvaliteti produkcije i izvlačenju maksimuma iz iste, što mi je bila novost. Iako dizajn počinje od koncepta, znanje izvedbe tj. produkcije je ono što na kraju međusobno razlikuje dizajnere. To naslijeđe je vidljivo i u nastavku rada vlastitog studija i danas. 

Vizualni identitet za dizajnerski brend Mobiliar Željke Zrnić

Jesi li u radu zamijetio neku razliku u suradnji sa stranim i hrvatskim klijentima?
Način rada se ne razlikuje mnogo od hrvatskog pristupa, proces je više manje isti, ono što zapravo očekujemo od svih klijenata, bio to Louvre ili netko treći, jest da klijenti shvate da smo ovdje da im pomognemo, unaprijedimo njihovo poslovanje i vizualnu komunikaciju, te da dosegnemo maksimum potencijala studija. Kroz rad uvijek nastojim maksimalno educirati klijente, objasniti proces i razloge zašto i na koji način neke stvari radimo, što iziskuje dosta vremena i energije, ali na duge pruge nam olakšava posao. Komunikacija s klijentima je jako bitna, razumijevanje procesa i problematike u kojoj se klijent nalazi. Do sada smo imali uspjeha u tome, vjerujem da će tako i ostati dalje. Svakako moram spomenuti Sanju Nikolić koja je naš leteći PR i account, koja se brine da sve ide po špagi s poslovne strane.

Rebrending Unitasa – Sandro Dujmenović i Marko Mlinarić.

Ovom prilikom prvi put u javnosti prikazuješ i drugi dizajn svojeg studija - redizajn vizualnog identiteta Unitasa, odnosno total dizajn za jednu od najstarijih domaćih industrijskih tvrtki koja datira još iz perioda secesije. Kakva je odgovornost bila pred vama na ovom projektu?
Prije svega odgovornost prema tako velikom klijentu koji je prepoznao naš rad i dao nam u ruke punu odgovornost da krenemo u izgradnju nove vizualne komunikacije brenda i tvornice koji za pet godina slave 100-ti rođendan. Naravno, imali smo odgovornost i prema majkama i bakama koje imaju Unitas konce u ladicama, stoljetnoj tradiciji poslovanja koje tranzicija i privatizacija nisu dotukli. Veliko hvala brend menadžeru Toniju Bedalovu i direktoru Ivi Bedalovu za takvu priliku. Na projektu su surađivali naši prijatelji i kolege, počevši od Marka Mlinarića kao partnera na projektu - dizajnera, art i kreativnog direktora.

Marko Mlinarić i Sandro Dujmenović u tvornici konaca “Unitas”.

Taj je proces rezultirao osnaživanjem uloge Unitasa kao nositelja hijerarhije brenda, prezentnog i u novom logotipu secesijskog karaktera, koji je inspiriran kulturološkim naslijeđem tvrtke iz razdoblja Bauhausa, ranog modernizma i nastavka rada u socijalističkom kontekstu. Dio brendinga će se uskoro moći vidjeti i na web stranici kojom dominiraju fotografije Domagoja Kunića, predivan copy napisao je Tomislav Palinić, a developer je Andrej Bobos.

Prikaz naslovne stranice nove internet stranice Unitasa koja će uskoro biti lansirana.

U kojoj mjeri na tvoj rad utječe moda s obzirom da se dotičeš i tog područja u svojem vizualnom rukopisu? Jesu li autori s tog područja utjecali na tebe? Očekivao sam ovo pitanje (smijeh), modna industrija i (grafički) dizajn oduvijek idu ruku pod ruku. S obzirom da su moji estetski afiniteti išli u smjeru ekskluzivnije komunikacije i brendinga - YSL kao brend je svakako na mene utjecao, a zatim studiji i agencije poput Artlessa i njihovih radova za Giuliano Fujiwaru, danski Homework (koji surađuje s YSL) te britanski dizajn konzalting Made Thought koji kontinuirano pomiče granice oblikovanja i produkcije. Oni, između ostalog, surađuju i sa Stellom McCartney i Davidom Beckhamom. Sretan sam što sam u Bunchu imao priliku raditi i na milanskom brendu Decontoured hrvatske dizajnerice Kristine Spirk.

Dizajn interakcije za Interfilm

Koliko se dizajnere za vrijeme studiranja podučava o poslovnom aspektu dizajna, odnosno vođenju vlastitog studija, komunikaciji s klijentima i razumijevanju poslovne strane projekata? Kako si se ti snašao u tom dijelu?
Studiranje naravno stavlja veliki naglasak na kreativnost i rad na izražavanju vlastitih talenata i primjeni istih u okruženje dizajna. Nažalost ovaj drugi dio, kako napisati ponudu, kako komunicirati s klijentom i mnoge druge, poslovno važne sposobnosti, nisu dobro pokrivene. Tek kad se u studijskom radu i počecima susretneš s tim izazovima shvatiš kako su ta znanja jako bitna za uspješan i kontinuiran rad. Kako sam za vrijeme studiranja bio freelancer, nekako sam uspio funkcionirati, no sve dok nisam naletio na knjigu "Design is a job" Mikea Monteira stvari su krenule na bolje i s poslovne strane. Svakako preporučujem ovu knjigu koja rezimira principe i iskustvo rada u agenciji i dizajn studiju u tih stotinjak stranica mekog uveza.

Smatraš li da dizajn može doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja u Hrvatskoj? Kako to ostvariti dizajnom?
Dizajn sigurno neće spasiti ni svijet, a ni hrvatsku ekonomiju (smijeh)... ali da, svakako može doprinijeti tome da živimo bolje, pa makar malo. Samo dajmo primjer recentne prošlosti i Design Districta Zagreb - zar nije bilo malo ljepše i bolje živjeti u Zagrebu tih nekoliko dana? Hrvatski dizajneri u akciji - sjajna platforma koja je pokazala da je aktivizam itekako živ i zdrav. Tu svakako leži veliki potencijal društvene odgovornosti dizajnera, a i njihove publike. Mislim da faza afirmacije dizajna u Hrvatskoj još nije gotova i potrebno je još ulagati energiju u edukaciju naručitelja, u smislu koliko dizajn kao disciplina može pomoći njihovim ciljevima. Dizajn ne pridonosi samo razvoju ekonomije nego i kulturološkoj produkciji cijele države. Kad političarima jednom to dođe do glave, da, moglo bi biti bolje, pa makar malo.

Vizualni identitet i dizajn pakiranja za istarsko maslinovo ulje Perdisacca.

Na čemu trenutno još radite i što uskoro izlazi iz produkcije?
Rujan je u studiju obično prijelazni period gdje završavamo gomilu projekata i krećemo raditi na novima. Završavamo dizajn ambalaže i vizualni identitet za Perdisaccu, visoko kvalitetno ulje iz Bala u Istri, a uskoro ćemo biti spremni i pokazati brending One Luxury Suites iz Zadra, a zatim vizualni identitet i ambalaže za Roasters - tajvanski brend koji se bavi pronalaženjem i prodajom najboljih zrna kave na svijetu. Nastavljamo raditi i na Mobiliaru, brendu Željke Zrnić, te nekoliko većih vizualnih identiteta, a definitivno bismo voljeli uroniti i u problematiku hotela i restorana. 

Save

Save

Related articles

Buro 24/7 Selection

više