Search

Izložba tjedna: Dizajn Bogdana Budimirova

Izložba tjedna: Dizajn Bogdana Budimirova

Dobitnik Nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo u 2014.

BURO.


Image: PR

Večeras, s početkom u 20 sati, otvara se velika izložba radova Bogdana Budimirova, iznimnog autora na području dizajna

Izložba je zamišljena kao koncizan uvid u rad ovog iznimnog autora, te je strukturirana kroz dva prepletena segmenta. Jedan je edukativnog karaktera i posvećen projektantskim metodologijama koje je Budimirov istraživao kroz arhitektonske i dizajnerske radove, dok drugi prikazuje prikupljene ključne originalne predmete produkt dizajna i radne makete. Kustos izložbe je Maroje Mrduljaš, sa suradnicima Borisom Vidakovićem i Markom Golubom. Izložba se oslanja na knjigu "Bogdan Budimirov: U prvom licu" koju je uredio Vladimir Mattioni.

Šest desetljeća stvaranja Bogdana Budimirova i njegovog aktivnog istraživačkog rada u različitim mjerilima: od crtaće ploče do aerodroma, treba interpretirati u svjetlu nastojanja da se moderno sistemsko mišljenje i integracija znanja uključe u logiku projektiranja. Budimirov ulazi u praksu još kao student, u dinamičnom dobu urbane ekspanzije i industrijalizacije u socijalističkoj Jugoslaviji nakon 2. svjetskog rata. U suradnji sa Željkom Solarom, Dragutinom Stilinovićem i drugima razvija nekoliko sistema prefabrikacije, među kojima je najuspješniji YU-61. Suočeni sa zadatkom projektiranja "za velike brojeve", Budimirov i suradnici ne oblikuju građevinu kao izdvojeni objekt sa specifičnom "formom, funkcijom i konstrukcijom", nego projektiraju čitav proces serijske, industrijske proizvodnje i održavanja građevine te uzimaju u obzir i ekonomske aspekte i plasman proizvoda na tržište.

Izložba tjedna: Dizajn Bogdana Budimirova (фото 1)

Koncizna arhitektura "srebrnih gradova" u Zapruđu, Borongaju, Remetincu i drugdje djelovala je futuristički, a istraživanje masovne proizvodnje arhitekture Budimirov i suradnici nastavljaju u sistemima skladnih prefabriciranih drvenih turističkih bungalova i obiteljskih kuća za tvrke Jugomont, Spačva, Marles i druge od kojih su mnoge još i danas u funkciji, te sistem SPIG industrijske proizvodnje čeličnih zgrada.

Paralelno s ovim projektima, Budimirov eksperimentira i u području oblikovanja proizvoda (u to vrijeme se još ne koristi pojam "dizajn"). U istraživanju primjene elastičnih ploča (projekti stolice) do izražaja dolazi Budimirovljevo izvrsno, gotovo intuitivno razumijevanje statike i "rada konstrukcije". Elastična ploha za sjedenje ujedno je i prvi patent Budimirova, a uslijedit će više registriranih patenata u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji i Hrvatskoj. 1950-ih i 1960-ih racionalna integracija industrije i oblikovanja okoline u svim mjerilima jedna je od ključnih tema diskusije o društvenom razvoju u Hrvatskoj i Jugoslaviji ali i u internacionalnom kontekstu. Budimirov je uspješan akter tog "industrijskog zaokreta".

Od druge polovice 1960-ih, Budimirov rad nastavlja u Münchenu u Saveznoj Republici Njemačkoj, u drugačijem tehnološkom i ekonomskom miljeu. Radi u velikim biroima i na opsežnim projektima poput Velesajma u Nürnbergu, aerodroma u Münchenu i drugima.

Izložba tjedna: Dizajn Bogdana Budimirova (фото 2)

Od sredine 1970-ih godina Budimirov se vraća dizajnu produkata, u prvom redu specijaliziranog namještaja i opreme. Uređuje fotografske studije, interijere, radi na pojedinačnim produktima, te dizajnira tržišno vrlo uspješni fleksibilni crtaći stol Moya po kojem je vjerojatno najpoznatiji kao dizajner u užem smislu riječi i za kojeg dobiva i prestižnu nagradu Gute Industrieform (Dobar industrijski oblik) 1982. u Hanoveru.

Cijeli opus ovog vrhunskog autora progledajte u HDD galeriji do 7. veljače.

(Iz teksta Maroja Mrduljaša.)

Izložba tjedna: Dizajn Bogdana Budimirova (фото 3)

Related articles

Buro 24/7 Selection

više