Traži

Černobil, Amazonija, Arktik: Zašto ne shvaćamo da se nalazimo usred katastrofe sve dok nije prekasno?

Černobil, Amazonija, Arktik: Zašto ne shvaćamo da se nalazimo usred katastrofe sve dok nije prekasno?

Broj žrtava raste, ljudi umiru, gladuju, životinje gube staništa, a sve što se poduzima su kozmetičke prepravke

Tekst: Tomislav Pancirov


Fotografija: Instagram

Serija koja nam prije par mjeseci bila u fokusu i pobirala odlične kritike stručne javnosti potresla je svijet stravičnim prikazima života žrtava najveće nuklearne katastrofe na planetu. Pošto je dan eksplozije u Černobilu točno tri mjeseca prethodio danu mog rođenja nekako ne mogu ne razmišljati kako su se osjećali ljudi u toj situaciji. Djeca, roditelji, budući roditelji, stari i mladi koji su bili usred zone smrti, a da to uopće nisu znali zbog nečijih interesa.

Trenutak u seriji kada vlada odluči zamoliti Njemačku za pomoć s posudbom robota za čišćenje mjesta katastrofe, ali im ne kažu stvarnu razinu zračenja nego šest puta manju jer ne žele ugroziti percepciju zemlje na van je strašan i istovremeno jako realan. Toliko realan da se događa u trenutku dok ovo čitate.

Černobil, Amazonija, Arktik: Zašto ne shvaćamo da se nalazimo usred katastrofe sve dok nije prekasno? (фото 1)

Nova globalna katastrofa je već ozbiljno napredovala, broj žrtava raste, ljudi umiru, gladuju, životinje gube staništa, a sve što se radi su kozmetičke promjene da na van ne bi došlo do masovne panike. Sada više ne pišem o seriji, pišem o trenutnoj situaciji s globalnim zatopljenjem, zagađenim oceanima, hiperprodukcijom plastike, odjeće, hrane, nezapamćenim stopama izumiranja cijelih životinjskih vrsta. Pišem o tome da nam treba prava promjena. Promjena načina razmišljanja, promjena načina života i promjena cijelog planeta. Ekologija i održivost su na mala vrata ušli u industriju luksuza jer je jedan dio populacije, koji si to da se ne lažemo i može priuštiti, postao svjestan ovog problema. Ali što je sa svima ostalima?

Amazonija i Sibir s trenutnim stravičnim požarima su samo zadnji primjeri apsolutne bahate ignorancije vladajuće kaste koja je zbog kratkoročnih privatnih interesa spremna doslovno zapaliti cijeli planet. Da stavimo stvari u perspektivu – na isti način na koji pojedinac misli da njegova plastična ambalaža u smeću i dnevna konzumacija mesa nemaju učinak na cijeli planet i vladajuća kasta misli za svoje projekte. Proširimo površinu zemlje za uzgoj stoke, stavimo na njih lijepu naljepnicu sretne kravice, na dio možda i Organic da bolje zaradimo, sponzoriramo koji popularan festival, platimo šaku influencera i eto ti biznisa. Ako se baš neka tamo plemena i aktivisti za zaštitu ugroženih životinja bune, nakon što se požar smiri, napraviš im utočište, potrošiš 1% profita i još doprineseš vrijednosti brenda veselo se osmjehujući iz plaćenih objava s temom održivosti. Kako to može kome štetiti? Još im i pomažeš.

Arktički krug s nezabilježeno visokim temperaturama i količinama topljenja leda je također katastrofa koja nam se trenutno događa, bez obzira što još ne objavljujemo #PrayForArctic na Instagramima uz fotku s izgladnjelim polarnim medvjedom u najnovijem outfitu brze mode. Možda je iduća velika poslovna ideja preprodaja tih outfita među influencerima pa tako outfiti koji su imali dobar engagement za Arktik mogu postići visoku cijenu za one koji tek spremaju svoje #PrayForChernobyl postove iz Pripyata.

Koliko god smo duboko zaglibili u ovu katastrofu i dalje je bolje da djelujemo danas nego sutra. Zamislite da su nakon prvog negiranja eksplozije u Černobilu došli zdravoj pameti i sve javno obznanili. Koliko je života moglo biti spašeno? Koliko života može biti spašeno ako svatko od nas djeluje već danas? Moramo li čekati iduću uspješnu seriju da se zapitamo zašto nismo djelovali?!

Što točno možemo učiniti po ovom pitanju?

Potpisati Greenpeace peticiju za spas Amazonije upućenu brazilskoj vladi

Paziti da kava, čaj, čokolada i banane koje kupujete imaju oznaku UTZ ili Rainforest Alliance Certified što potvrđuje da se proizvode na održiv način

Smanjiti potrošnju papira i drva i paziti da dolaze iz održive proizvodnje

Donirati putem WWF-a, World Land Trusta, Rainforest Alliancea ili Rainforest Concerna

Smanjiti konzumaciju govedine i generalno životinjskog mesa (23% govedine i 21.4% peradi koja se pojede u cijelom svijetu proizvede se u Brazilu)

Smanjiti konzumaciju soje jer se na istim poljima uzgaja i soja koja je najveći izvozni proizvod Brazila (vrijednosti nevjerojatnih 25 milijardi dolara godišnje)

Ovo su samo neki od koraka, ali sve što napravite pa i najmanji trud utječe na ogromnoj skali. Recimo u prošloj 2018. godini je prodaja kravljeg mlijeka u SAD-u pala za čak 1.1 milijardu dolara ili 7,5% u usporedbi s godinom prije zbog povećane konzumacije napitaka na bazi badema, kokosa, riže itd. Dakle, može se. Prema procjenama ako samo jedan dan provedete s veganskom prehranom smanjit će se potrošnja za 4.100 litara vode i 20 kilograma stočne hrane, producirat će se 9 kg CO2 manje i poštedjet ćete 2.8 m2 šumskog područja te jedan životinjski život.

Černobil, Amazonija, Arktik: Zašto ne shvaćamo da se nalazimo usred katastrofe sve dok nije prekasno? (фото 2)

Ako i dalje nakon svega ovog mislite kako nemate moć i ne možete ništa učiniti te zanemarujete činjenicu da trenutno gore pluća planeta koja proizvode 20% kisika globalno, jednostavno ćete kada izgore 20% dana držati dah. Nadam se da skoro 5 sati dnevno neće predstavljati neki problem, a možda i bude prigodno za neku novu #PrayForOxygen objavu ili potencijalno viralni #NoOxygenChallenge. Pa neka igre počnu.

Napišite komentar