Traži

Deep web: ideja, funkcioniranje i kontroverze

Deep web: ideja, funkcioniranje i kontroverze

O čemu se točno radi?

Tekst: Ema Glavina


Fotografija: Luis Llerena,
Ilya Pavlov

Nedavno je stigla službena potvrda da braća Coen pišu scenarij za film koji tematizira "tamnu stranu interneta", čime su ovo kontroverzno pitanje ponovno doveli u prvi plan

Iako se u današnje vrijeme često priča o ljudskim pravima i slobodama, privatnosti koju imamo ili nemamo kada koristimo internet i općenitoj količini kontrole koju imamo nad svojim životima, većina još uvijek ne zna koje sve razmjere slične priču mogu doseći. Znate li da Google putem vaše mail adrese, YouTube kanala i pretraživanih pojmova o vama pažljivo prikuplja podatke i servira vam reklame precizno namijenjene tipu ljudi u koji vas je svrstao?

Drugim riječima, sve što se ikada tražili na internetu preko svog mobitela, računala ili tableta, a nije bilo u anonimnom načinu pretraživanja, negdje je pohranjeno i služi kao informacija o vama. Ovaj podatak ne znači da moramo napustiti način života kakav smo do sada poznavali i živjeti u strahu jer nas netko neprestano motri. Za početak, na sve smo to pristali kad smo pritisnuli čuveni "I Agree", na koji klikamo već automatizmom Razlozi zbog kojih se prate naši profili nisu zato da nas se ucjenjuje ili zadire u naše privatne živote i zato ne treba pretjerano paničariti. Google (i ostali servisi za oglašavanje) žele stvoriti sustav u kojem se korisnicima plasiraju oglasi koji bi ih zaista mogli zanimati, kao što oglašivačima žele ponuditi njihovu usko ciljanu publiku. Podaci o vama se, dakle, skupljaju iz konkretnih razloga koji vam ne mogu naštetiti.


Ako ste prosječna osoba koja internet koristi za razonodu, provjeru društvenih mreža i komunikaciju s prijateljima, možete biti mirni i nastaviti se služiti tražilicama kao i do sada. No, što ako ste novinar koji radi na istraživačkoj priči koja raskrinkava društvene moćnike? Što ako se nalazite u konzervativnoj i/li autoritarnoj zemlji, gdje samo određene stvari smijete pretraživati na internetu, ukoliko vam je uopće dozvoljen pristup? Što ako želite upozoriti na korupciju u vašoj okolini, a mainstream platforme vas odbijaju čuti? I manje plemeniti problemi vas mogu mučiti, kao npr. da želite doći do različite "švercane" robe koju možete nabaviti po znatno nižoj cijeni od one trgovinama, ili pak želite saznati gdje nabaviti opijate. Za bilo koji od navedenih slučajeva je jasno da se ne mogu koristiti standardne metode pretraživanja interneta, odnosno mora se znati gdje točno potražiti željene informacije.


I tako dolazimo do nekih više ili manje poznatih i opskurnih riječi. Tor, deep web, dark web, Silk road, bitcoin... Relativno mali broj ljudi, pogotovo u Hrvatskoj, zna točno opisati razlike i specifičnosti spomenutih pojmova. Možda bi za neke od njih i mogli pogoditi značenje, ali dopustite da vam ih ukratko objasnimo, za svaki slučaj. Pojam od kojeg se uvijek kreće jest Tor, software koji, laički rečeno, omogućuje potpunu anonimnu komunikaciju i pretraživanje interneta. Ukoliko je nekome jako stalo do toga da prati vaša kretanja po internetu, u ovom bi slučaju znao da koristite Tor, ali ne bi mogao saznati što tamo pretražujte ili radite. Tor je napravljen da funkcionira po principu dijeljenih IP adresa, koje si korisnici međusobno posuđuju, a to znači da je (gotovo) nemoguće naći točno onu koju bi netko tražio. Ovdje dolazimo do pojma deep weba, koji označava sve skrivene stranice koje se nalaze unutar Tora, a domena im završava nastavkom .onion, a glavna je specifičnost upravo ta da ih je nemoguće naći putem običnih tražilica. Iako već na sam spomen deep weba većina pomisli na tajnovite kanale preprodaje oružja, droge ili pornografije, istina je da se pod tim pojmom podrazumijeva korištenje tzv. čistog interneta, kakav je nekada bio Reklame vas neće napadati sa svih strana, nitko o vama neće prikupljati podatke niti pratiti što najčešće pretražujete, a u većini slučajeva ćete lako i brzo doći do željenih informacija i kontakta. To može podrazumijevati potrebne podatke za određene istraživačke svrhe, skidanje serija ili filmova preko Torrent servisa u zemljama u kojima oni nisu dostupni, ali i cijeli set ilegalnih aktivnosti, i tu dolazimo do pojma dark weba.


Upravo je to pojam s kojim se poistovjećuju sve radnje vezane uz Tor i deep web. U širem smislu, dark web podrazumijeva tzv. tamnu stranu interneta na kojoj možete pronaći apsolutno sve što ilegalna sfera podrazumijeva, bilo da se radi o različitim vrstama droga, oružja, falsificiranih dokumenata, sve vrste pornografije, pa sve do plaćenih ubojica. U Sjedinjenim Američkim Državama je kroz zadnjih nekoliko godina jedan od najkontroverznijih slučajeva upravo onaj koji se tiče Rossa Williama Ulbrichta, osuđenog tvorca Silk roada, crnog tržišta unutar Tora, specijaliziranog za prodaju svih vrsta droge.

Dobar dio upućene javnosti smatra da je Ulbricht nepravedno osuđen na doživotnu kaznu zatvora, bez valjanih dokaza i uz strahovita kršenja ljudskih prava, a argumenti su izloženi u dokumentarnom filmu "Deep Web", redatelja Alexa Wintera. Film donosi tezu po kojoj je Ulbricht osuđen samo zato jer je netko morao odgovarati za ilegalnu prodaju, pa makar dokazi bili nedostatni. U filmu sudjeluje cijeli niz prodavača s bivšeg Silk Roada (sa zaštićenim identitetom) koji opisuju svoju poziciju kao moralnu, i naglašavaju da će ljudi uvijek koristiti droge, a na ovaj ih se način uklanja s ulice, izbjegava obračune, a rangiranjem prodavača i korisnika postižu optimum takvog poslovanja.

Pažljivo zapakirane pošiljke stižu na kućnu adresu, valuta kojom se plaća je bitcoin, decentralizirani digitalni novac koji ne kontrolira niti jedna institucija, a proizvode ga ljudi pomoću računala u cijelom svijetu koristeći software koji rješava matematičke probleme. Iako u dokumentarnom filmu "Deep Web" u jednom trenutku čak i načelnik policije Baltimorea (grada s jednom od najviših stopa kriminala povezanih s drogom) kaže da bi ovakav sustav bio puno manje poguban za sve uključene, budući da uklanja nasilje iz jednadžbe, i garantira najvišu moguću kvalitetu opijata. Drugi argument zagovornika ovakve trgovine se odnosi na pretjeranu kontrolu države na svoje stanovnike, a ne slažu se svi s konceptom da uopće treba postojati viša instanca (mimo nas samih) koja nam smije govoriti što da radimo sa svojim životima. Također, takva tržišta uglavnom ne prodaju sve supstance bilo kome, već se radi o povjerljivoj mreži ljudi koji se, barem na neki način, poznaju, ili osobno ili putem feedbacka zajednice. Ipak, ovakve su rasprave rezervirane za daleku budućnost, ako uopće. Društvo još definitivno nije spremno prihvatiti da negativne navike, u koje spadaju i one ilegalne, neće nestati Uvijek će biti ljudi čiji će životni stilovi biti van zakona, kao što će uvijek biti ljudi koji će u potencijalno dobrom projektu tražiti način dodatne koristi, a moralne konotacije ih neće zabrinjavati. Upravo je to slučaj i s deep webom, i zato treba prvenstveno poznavati tematiku o kojoj govorimo. Naravno, ne treba poricati negativnu stranu nezaštićenog softwarea, ali ne treba ni zaboraviti da ju generira ljudska priroda ili barem trenutno društvo u kojem živimo. S druge strane, treba priznati veliki potencijal deep weba koji predstavlja ono što je u originalu internet trebao biti; raširena mreža dostupnih informacija unutar koje se korisnici umrežavaju i ulaze u interakcije, a krucijalna karakteristika jest uvijek - sloboda!

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor