Search

Dubrovnik ne živi samo ljeti: tri sjajne djevojke govore o kulturnoj sceni Grada

Dubrovnik ne živi samo ljeti: tri sjajne djevojke govore o kulturnoj sceni Grada

Tekst: Tina Lončar


Svake godine vijesti iz Dubrovnika u medijski prostor počinju navirati tek s prvim taktovima ljetne sezone, a pretežito se svode tek na izvješća o neprekidnim gužvama na Stradunu, ljutite postove gostiju koji dijele račune za kavu ispijenu uz povijesne zidine i tik uz more, te megalomanske kruzere koji ne mogu uploviti u luku. Naravno, tu su i tadicionalne Dubrovačke ljetne igre u sklopu kojih se od 1950. godine održavaju brojne glazbene, dramske i plesne priredbe i koje grad zašarene kulturnim sadržajima. No, kako dojmove o nekom gradu ne treba graditi na temelju nekoliko generičkih novinskih vijesti, odlučili smo upoznati Dubrovnik iz nekog drugog kuta - kuta ljudi koji su u njemu odrastali, te u kojem i danas žive i stvaraju. O tome što se događa na kulturnoj sceni grada (i to ne samo ljeti), zašto je Dubrovnik divno mjesto za život, te što bi u konačnici trebalo popraviti da grad zadrži svoje stanovnike i okrene se lokalnoj zajednici, razgovarali smo s tri sjajne djevojke: Anom Kutijom, Anom Carević i Sunčanom Barbarić.

Dubrovnik ne živi samo ljeti: tri sjajne djevojke govore o kulturnoj sceni Grada (фото 1)

ANA KUTIJA

Ana Kutija magistrica je ruskog i francuskog jezika i književnosti koja je svoj dugogodišnji hobi, fotografiju, pretvorila u posao. Prije par godina pokrenula je svoju web stranicu (akutija.com) na kojoj objavljuje razne suradnje, putovanja, portrete i detalje iz svakodnevnog života. Ne moramo previše naglašavati da Anina službena stranica izgleda kao san svakog ljubitelja fotografije i putovanja. "Ponosna sam na svaki projekt koji sam dosad odradila budući da ponekad još uvijek ne vjerujem da radim ono o čemu sam oduvijek sanjala. Upravo se radi toga svakom projektu potpuno posvećujem: smišljam koncepte, tražim inspiraciju na raznim platformama, radim moodboardove, organiziram shootinge na što mi ode većina slobodnog vremena", govori Ana.

Za one koji u njemu ne žive, Dubrovnik je vjerojatno grad za koji smatraju da živi samo u ljetnoj sezoni. No, je li to uistinu tako? Kako je živjeti u Dubrovniku u ostatku godine?

Istina je da je Dubrovnik ljeti puno živahniji grad i nudi više sadržaja, ali u kasnu jesen i rano proljeće taj grad dobije posve novo ruho. Gužvi skoro pa i nema, a ulice mogu postati kulisa za mnogobrojna događanja, čak i photoshootinga. Kao srednjoškolka i kasnije studentica koja bi se vraćala za praznike doma, nisam bila veliki fan zimskih mjeseci u Dubrovniku, a taj isti mindset ostao je i po završetku fakulteta kad sam se odlučila vratiti u grad. Dok su god ugodne temperature vani u ovom gradu je moguće itekako uživati, ponekad je dovoljno samo uzeti kavu i zasjesti na Porporelu ili negdje blizu mora i uživati u sunčanim zrakama, ali čim krenu padati obilne kiše stvara se osjećaj da je grad utonuo u zimski san i da će se tek probuditi s prvim proljetnim temperaturama. No moram priznati da se u zadnje vrijeme dosta toga počelo mijenjati na kulturnoj sceni i bude mi drago da je život u ovom turistički orijentiranom gradu sve više i više po mjeri nas lokalaca.

Kakva je dubrovačka kulturna scena? Je li ljeti ipak najživahnija? Što se događa u gradu?

Zimska dubrovačka kulturna scena je neko vrijeme bila dosta zanemarena, ali u posljednjih par godina pokrenula se inovativna, kreativna energija koja se trudi grad održati na životu tijekom zimskog perioda. Jedna od kulturnih institucija koju ću izdvojiti je naše kazalište Kazalište Marina Držića. Njihov program je skoro pa na nivou kazališnih programa većih gradova, od predstava koje igra domaći ansambl do gostujućih predstava pa čak i stand up večeri (nedavno su Marina Orsag i Igor Drljo gostovali na kazališnoj sceni) - mogu sa sigurnošću reći da se naše kazalište može pohvaliti s dobrim i kvalitetnim programom u kojem uživam kad god mi se za to pruži prilika.

U zadnjih par godina u Dubrovniku je prisutan sve veći broj festivala i manifestacija, osim kultnog i najpoznatijeg ljetnog festivala Dubrovačke ljetne igre, već petu godinu za redom moguće je uživati u manifestaciji Dani kreativnih i kulturnih industrija koja se organizira u kasnom jesenskom periodu, manifestacija je vrhunski osmišljena te daje prostor svim ljudima iz arhitekture, dizajna, filma, glazbe, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kazališta i plesa, likovnih umjetnosti, fotografije, nakladništva, modnog dizajna, robotike, modelarastva da pokažu svoje znanje i vještine. Osim toga, u Dubrovniku se skoro svake godine održava i festival Good food koji nudi razne gastro radionice i glazbene poslastice u poznatim dubrovačkim restoranima.

Na koje bi kreativce iz Dubrovnika skrenula pažnju?

Vjerujem da u Dubrovniku ima brojnih kreativaca koji se još uvijek plaše izaći na vidjelo i pokazati svoje umijeće, ali ipak se nađe par hrabrih pojedinaca koji su, čak i u ovom korona vremenu, zasukali rukave i krenuli u ostvarivanje svojih snova. Jedna od njih je i kiparica Katija Bušlje koja je po završetku Akademije likovnih umjetnosti krenula u dodatne edukacije i odlučila početkom ove godine otvoriti prvi keramički studio pod nazivom Rego (@rego_keramika). Izuzetno talentirana mlada cura iz Dubrovnika koje nije odlučila ostati u Zagrebu nakon fakulteta već se vratila doma i obogatila kreativnu scenu grada Dubrovnika. Osim Katije, za oko mi je zapela isto jedna mlada kreativka pod imenom Nikolina Rilović (n.r.album), ona se odlučila pozabaviti raznim grafikama na temu dubrovačke kulturne baštine. Na njezinom Instragam profilu možete pronaći ilustracije s dubrovačkim motivima kao što su narodne nošnje iz okolice Dubrovnika te tradicionalne dubrovačke slastice.

Što dubrovačkoj sceni najviše nedostaje? Na čemu bi, po tvom mišljenju, najviše trebalo poraditi? Smatraš li da Dubrovniku nedostaju kulturni programi koji bi zadržali mlade u gradu i izvan sezone?

Mislim da dubrovačkoj sceni najviše nedostaju cool uređeni lokali u kojem bi se mogli održavati razni eventi, poput zanimljivih, gostujućih predavanja, radionica, izložbi lokalnih umjetnika, od slikara, fotografa pa sve do grafičkih dizajnera. Osim toga, nedostaju koncerti na otvorenom, outdoor festivali različitih programa, a za početak bi bilo dobro urediti parkove kako bi ih mladi mogli koristiti za druženja i piknike. Zahvalna sam na moru, suncu, ugodnim temperaturama većim dijelom godine, ali to nekad nije dovoljno te se nadam da će se ponuda na kulturnoj sceni proširiti i da će se mladi poželjeti vratiti u svoj Grad.

Dubrovnik ne živi samo ljeti: tri sjajne djevojke govore o kulturnoj sceni Grada (фото 2)

ANA CAREVIĆ

Ana Carević studentica je završne godine studija komunikologije na smjeru Interkulturalne komunikacije i novinarstva na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Iako je studentske dane provela u Zagrebu uvijek se rado vraća svome Gradu koji joj, kaže, pruža sasvim drugačiji ritam života. Voli modu i aktivno prati modnu scenu, a ljubiteljima mode poznata je po svom istančanom stilu odijevanja i vintage odjeći čije prednosti i estetiku često propagira. "Posebno sam ponosna na dva vintage modna buvljaka u Dubrovniku koja sam organizirala u suradnji s Divnom Ivić te dubrovačkim Love barom i Kazalištem Marina Držića koji su nam ustupili prostor. Bio je to prvi put (u rujnu, zatim u prosincu) da se održao modni događaj takvoga tipa u Dubrovniku, a okupio je velik broj zainteresiranih i istinskih zaljubljenika u modu", govori Ana.

Za one koji u njemu ne žive, Dubrovnik je vjerojatno grad za koji smatraju da živi samo u ljetnoj sezoni. No, je li to uistinu tako? Kako je živjeti u Dubrovniku u ostatku godine?

Jutarnja kava s pogledom na more i duga šetnja u tišini i uz šum valova. Vjerujem da je scenarij i više nego idiličan, a pruža ga Dubrovnik u najmirnijim mjesecima godine. Osim tog prizora, Dubrovnik se iz godine u godinu sve više budi i u zimskim mjesecima u pogledu organizacije događaja i kreiranja sadržaja. Dubrovčani i njihovi gosti u ostatku godine mogu uživati u izložbama, večerima književnosti, besplatnim turističkim vođenjima, predstavama, koncertima i sličnim sadržajima. Međutim, mjesta za napredak uvijek ima, posebno kada je riječ o mirnijem dijelu godine i sadržajima koji bi zainteresirali i potaknuli mlade Dubrovčane na daljnji rad.

Kakva je dubrovačka kulturna scena? Je li ljeti ipak najživahnija? Što se događa u gradu?

Dubrovačke ljetne igre najposebniji su i najsvečaniji kulturni događaj u Dubrovniku. Razdoblje je to od 10. srpnja do 25. kolovoza kada se u Gradu okupljaju brojni hrvatski, ali i svjetski umjetnici. Na veličanstvenim pozornicama poput tvrđave Lovrijenac, Kneževog dvora, Umjetničke galerije, otoka Lokruma ili pak samog Straduna odvijaju se predstave te glazbeni i plesni programi. Kulturna scena ne miruje ni nakon Igara. Dolaskom Paola Tišljarića na mjesto ravnatelja Kazališta Marina Držića repertoar se obogatio, uz brojne premijere književnih klasika te dubrovačke književnosti česta su gostovanja umjetnika i iz drugih kazališta diljem Hrvatske. Umjetnička galerija uz prekrasan pogled krije posebne izložbe uz stalnu postavu djela Vlaha Bukovca. U Lazaretima, inače prvoj karanteni na svijetu, nalazi se art radionica gdje se održava niz događaja poput okruglih stolova, tribina, radionica, projekcija, preformansa, izložbi, književnih večeri. Osim toga, posljednih godina aktivan je i Informadur – Informativni centar za mlade grada Dubrovnika čiji je cilj da mladi potaknu mlade u kreativnom stvaranju i izražavanju te usavršavanju kroz razne radionice i debate.

Na koje bi kreativce iz Dubrovnika skrenula pažnju?

Krenimo s modom, Nika Vrbica Dubrovkinja je koja pohađa Tekstilno tehnološki fakultet i Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu te stvara autentične modne komade i modne ilustracije. Kada je riječ o fotografiji istaknula bih Anu Kutiju i Katarinu Radonić dok se u slikarstvu ističu Andrea Vukoja s prepoznatljivim dubrovačkim motivima te Sunčana Barbarić i njezini portreti naslikani tehnikom akvarela. Krajem prošle godine Mihaela Rašica, studentica Akademije likovnih umjetnosti, objavila je svoju prvi zbirku pjesama Strune i stihije.

Što dubrovačkoj sceni najviše nedostaje? Na čemu bi, po tvom mišljenju, najviše trebalo poraditi? Smatraš li da Dubrovniku nedostaju kulturni programi koji bi zadržali mlade u gradu i izvan sezone?

Činjenica je da veliki broj mladih odlazi studirati u druge gradove, ali prošlogodišnjom izgradnjom studentskoga doma Dubrovnik pokazuje želju za povratkom na scenu studentskih gradova. To sa sobom donosi i izazove koji se odnose na nove sadržaje, ideje i projekte. Razdoblje pandemije u kojem se nalazimo pokazalo je da se nije pametno osloniti isključivo na turizam već je potrebno okrenuti se i razvijati i u drugim smjerovima. Ono što bi mlade potaknulo na daljnji rad i stvaranje, a vrlo vjerojatno i ostanak u Gradu jesu uvjeti koji bi se prilagodili i više posvetili njima. Potrebno je više osluškivati mlade, njihove ideje i prijedloge. Osim toga, javlja se i pitanje najma prostora koji bi služili pojedincima, ali i grupama sličnih ineteresa. Smatram da bi se na tom polju trebalo više raditi jer ipak su svi mladi pojedinci budućnost i njihov glas i rad se treba daleko čuti!

Dubrovnik ne živi samo ljeti: tri sjajne djevojke govore o kulturnoj sceni Grada (фото 3)

SUNČANA BARBARIĆ

Sunčana Barbarić odrasla je u slikarskom okruženju roditelja amaterskih slikara. To ju je potaknulo da odabere slikarski poziv, nakon srednje Umjetničke škole Luka Sorkočević u Dubrovniku upisala je studij Restauracije i konzervacije na Sveučilištu u Dubrovniku, a članica je i Dubrovačke Udruge Likovnih Umjetnika. Jedan semestar studija provela je u Parizu na sveučilištu École de Condé. "Crtam, slikam, pjevam (iako se nisam taj talenat još odvažila pokazati javno), zaljubljena sam u prirodu i u svojim radovima nastojim ukazati na važnost povezanosti čovjeka i nje. Najdraža slikarska tehnika mi je akvarel, prema kojoj sam ljubav naslijedila od majke. Najčešći motivi na mojim slikama su portreti u kombinaciji sa imaginarnim pejzažima, pticama ili cvijećem u simboličnom koloritu", govori Sunčana.

Za one koji u njemu ne žive, Dubrovnik je vjerojatno grad za koji smatraju da živi samo u ljetnoj sezoni. No, je li to uistinu tako? Kako je živjeti u Dubrovniku u ostatku godine?

Život u Dubrovniku je mnogo življi tijekom sezone, odnosno ljeti iz mnogo razloga. Turizam je tu kao glavni faktor, gradić smo na moru i logično je da smo posjećeniji u toplijim mjesecima. Zimi također nema mladih, veliki ih broj odlazi na studij u Zagreb, Split ili druge gradove. Nedavno je izgrađen studentski dom u Dubrovniku, pa možda to otvori vrata mladima i potakne veći broj studenata iz drugih gradova u Hrvatskoj da dođu u Dubrovnik. Grad je iznimno pust u zimskim mjesecima, iako i to naravno ima svoju ljepotu. Ipak postoje određena događanja koja mogu privući publiku koja je željna kulturnog uzdizanja, samo u mnogo manjoj mjeri nego ljeti. Razne likovne udruge, samostalni umjetnici, a i muzeji i galerije organiziraju izložbe, kazalište također radi i može se pogledati sigurno nekoliko predstava. Znaju se održati i manji koncerti, češće od strane lokalnih underground bendova. Također se održavaju festa Sv. Vlaha i Dubrovački Karnevo. Ipak, važno je naglasiti da je tužno što grad manje funkcionira kao stvarni grad već više kao isključivo turistička destinacija. Što znači da su skoro svi lokali, trgovine i skoro sav sadržaj namijenjeni isključivo turistima ili za turističku sezonu, te su tijekom zimskih mjeseci zatvoreni.

Kakva je dubrovačka kulturna scena? Je li ljeti ipak najživahnija? Što se događa u gradu?

Grad je definitivno mnogo življi ljeti. Tada se održavaju i tradicionalne Dubrovačke Ljetne igre, te u sklopu njih mnoštvo predstava i koncerata. Svečano otvaranje odvija se svake godine 10. srpnja podizanjem zastave Libertas uz stihove Himne slobodi. Ana Rucner već nekoliko godina u svom projektu Ana u Gradu održava festival Pozdrav Ljetu. Folklorni Ansambl Linđo često nastupa.

Na koje bi kreativce iz Dubrovnika skrenula pažnju?

Skrenula bih pozornost na kreativce kao što je Anja Grabovac, iznimno talentirana djevojka iz Dubrovnika koja me svakim danom sve više fascinira svojim prekrasnim glasom i divnom energijom, a uz to i sama piše svoje pjesme. Andrea Vukoja, studentica likovne kulture na Akademiji u Splitu, bivša kolegica iz srednjoškolskih dana, koja svojim upečatljivim stilom nerijetko slika motive Dubrovnika. Lucijana Margaretić i njezine Sinjorine, Suzana Stanković i nakit inspiriran prirodom, moja mlađa sestra Carolina Barbarić studentica slikarstva na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu.

Što dubrovačkoj sceni najviše nedostaje? Na čemu bi, po tvom mišljenju, najviše trebalo poraditi? Smatraš li da Dubrovniku nedostaju kulturni programi koji bi zadržali mlade u gradu i izvan sezone?

Dubrovnik je grad koji je prepun kreativaca. Smatram da zaslužuje da se u njemu jednog dana otvori Likovna i glazbena Akademija. Nedostaje mu prostora i sadržaja za mlade kreativce. Mjesto gdje bi se ljudi sličnih interesa mogli okupljati, družiti, organizirati izložbe i koncerte tjekom cijele godine. Također smatram da se grad mora malo više okrenuti ka građanima. Grad treba ponovno prodisati, oživiti, biti tu prvobitno zbog nas koji tu živimo, a sekundarno zbog turizma.

Related articles

Buro 24/7 Selection

Leave a comment

više