Traži

Žena koja stoji iza najbolje privatne bolnice u Hrvatskoj

Žena koja stoji iza najbolje privatne bolnice u Hrvatskoj

Intervju s Jadrankom Primorac

Tekst: Selma Terlević


Fotografija: Senja Vild

Dan Jadranke Primorac, članice upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina počinje rano. Upravo je o svojim navikama i motivima pričala u sklopu okruglog stola Buro247.hr i Orlando Fit, gdje nas je i zainteresirala za razgovor o poslu koji obavlja i kako ga obavlja...

"Odavno sam shvatila, da je uspjeh jednostavno stvar izbora, no on bez hrabrosti, upornosti i vjere u ono što radite ne postoji." Dan Jadranke Primorac, članice upravnog vijeća Specijalne Bolnice Sv. Katarina počinje rano. Upravo je o svojim navikama i motivima pričala u sklopu okruglog stola Buro247.hr i Orlando Fit, gdje nas je i zainteresirala za razgovor o poslu koji obavlja i kako ga obavlja.

Iako ne volim stavljati žene u bilo kakve kategorije, pogotovo ne one kategorije izgleda - Jadranku Primorac teško je ne primijetiti. Žena koja izgleda kao dama, ponaša se kao dama, i govori kao dama. Žena sa stavom i mudrošću koja ide iz toga. Žena kojoj u pogledu vidiš stav. Žena koja se diže u cik zore kako bi u teretani žestoko probudila tijelo i um. Jadranka to čini, kako je sama rekla jer je to njezino vrijeme za nju, kada pušta mozak da razmišlja i smišlja. Kada se sprema za još jedan mega dan, koji će biti ispunjen velikim brojem zadataka i odgovornosti.

Koji je njezin posao? Kao članica upravnog vijeća, pod njezinom ingerencijom su sve odluke "nemedicinskog karaktera", ali i one koje se tiču medicine, no s naglaskom na financijski učinak na poslovanje. Ona je financijašica, marketingašica, prodavačica, brine o investicijama, kontrolingu, ljudskim potencijalima, strategijama, projekcijama, analizama, kontrolama rizika, EU projektima, međunarodnim suradnjama... ona je sve to u jednom.

Kada sve to stavimo u kontekst brenda specijalne bolnice Sv. Katarina, koju vodi sa svojim timom, onda sve to zaslužuje spontani aplauz. Uz činjenicu da u "ovom trenutku oko 40% prihoda ostvaruje od pacijenata koji žive izvan granica RH, s tendencijom daljnjeg rasta, danas se u bolnici Sv. Katarina, osim naših građana, liječe i pacijenti iz SAD-a, Rusije, Kanade, Irske, Francuske, Iraka, Libije, Slovenije, BiH, Njemačke, Srbije, Crne Gore, i niza drugih zemalja. Ova bolnica svojim primjerom i načinom rada, pozicionira ne samo sebe, već i hrvatsko zdravstvo na visoku poziciju međunarodnog tržišta."

JAdranka Primorac

Bolnica Sv. Katarina dobitnica je mnogih prestižnih nagrada za izvrsnost i inovacije u medicinskom turizmu, među posljednjima je i ovogodišnja prestižna nagrada 'Best Regional Hospital Award' kao priznanje za izvrsnost prepoznatu na europskoj razini u kvaliteti pružanja usluga. Kao da ne čitam o poslovnom subjektu iz Hrvatske... kako ste došli do današnjeg statusa na europskom nivou?

U to je uloženo puno energije, rada, ali i strasti. Koliko god da je ponekad teško, čovjek mora uvijek znati što hoće i biti maksimalno fokusiran i produktivan. Odavno sam shvatila, da je uspjeh jednostavno stvar izbora, no on bez hrabrosti, upornosti i vjere u ono što radite, ne postoji. Ako odustanete na prvoj prepreci nema ništa. Osim toga, važno je imati jasne ciljeve, te točno zacrtane planove i put. Ključni su i suradnici, jer bez timskog rada nema rezultata. Danas su tržišna pravila oštra. Postoji konkurencija, nelojalna konkurencija u vidu "besplatnog" javnog zdravstva, puno sličnih usluga, zasićeni pacijenti... kako onda svoju uslugu napraviti prepoznatljivom? Kako pacijenta uvjeriti da izabere baš vašu Bolnicu? Odgovor se krije u sustavnoj inovativnosti i kvaliteti usluge koju pružate. Posebice izdvajam našu izvrsnost u složenim ortopedskim operacijama bolesnika koji boluju od bolesti krhkih kostiju, gdje smo uzeli primat na ruskom tržištu u odnosu na izraelske i njemačke bolnice. To je velika "pobjeda" liječničke struke u Hrvatskoj".

Koji je ključan čimbenik koji čini razliku između konkurenata?
Pružanje zdravstvenih usluga zasigurno je jedno od najvažnijih, najosjetljivijih, ali i najsofisticiranijih sektora zbog sustavnog uvođenja i primjene novih postupaka i tehnologija, te brige o zdravlju sviju nas, a za dobro pozicioniranje na tržištu smatram da je izuzetno važna otvorenost. Biti kontinuirano otvoren i transparentan u komunikaciji, čini vas empatičnim, humanim i u konačnici odgovornim. Dakle, ključan čimbenik je kroz komunikaciju stvoriti povjerenje, a da bi u tome bili uspješni nužna je sustavna edukacija osoblja kako bi svi u sustavu što bolje razumjeli potrebe današnjeg pacijenata. Tako svaki naš zaposlenik osjeća pripadnost i potpuno je svjestan i zna što naš brand predstavlja, te kako ga pravilno komunicirati i zastupati. Hrvatska je malo tržište, u svjetskim okvirima mala i nepoznata zemlja, a da bi se istaknuli pred drugima morate biti u korak s vremenom, tj. sustavno biti inovativni,bolji i brži. Sve je to ključ uspjeha.

JAdranka Primorac

Trenutno vodite jednu od najznačajnijih inozemnih investicija u privatnom sektoru hrvatskog zdravstva...
Tako je. U Hrvatskoj imamo za cilj povećati kapacitete, proširiti djelatnosti, te osigurati nova zapošljavanja vrhunskih liječnika, istraživača te drugog zdravstvenog kadra. Već sad bilježimo puno veću potražnju za našim uslugama, od trenutno postojećih kapaciteta. To će omogućiti veći prijem pacijenata, te osnažiti poziciju Hrvatske kao međunarodne destinacije medicinskog turizma. Hrvatsko zdravstvo na klimavim je nogama, i svjedoci smo svakodnevnih napisa o strateški jako lošoj raspodjeli sredstava, povećanju duga, liste čekanja su nestvarno dugačke... ima li u tom kaosu mjesta nadi da se stvari mogu promijeniti? U čemu leži prvi i osnovni problem ovog sustava? Od kud krenuti?

Svima je jasno da je najveći "gubitaš" u sustavu - bolnički sektor, koji troši najveći dio sredstava iz HZZO-a, i tu se trebaju dogoditi korjenite promjeneNaime, postojeći model tog "državnog" upravljanja je tako postavljen da se ne potiče efikasnost, racionalnost i izvrsnost u pružanju zdravstvene usluge, pa je samim time, sustav u samom startu predodređen na stvaranje gubitaka, na neodrživost. Tako ustrojenom sustavu ne može pomoći niti najsposobniji menadžment, jer mu vlasnik tj. država određuje nemoguće parametre poslovanja. Obezvređuje mu, prije svega rad i uslugu, do razine stvaranja financijskih gubitka. Održivo poslovno upravljanje polazi od pretpostavke da je postizanje financijske održivosti moguće jedino kada se pokrije ono što se zaradi i prema tome se prilagođavaju troškovi.

Dokle god naše javne bolnice posluju prema potpuno pogrešnom načelu, tzv. "sustavu limita", koji su određeni po nejasnim principima i destimulirajući su u pogledu i kvalitete i kvantitete pružene zdravstvene usluge. Taj sustav limita polazi od rashoda, a ne od prihoda. Takvim načinom onemogućuje zdravu tržišnu utakmicu, u kojoj će oni koji rade više i bolje i efikasnije, i uprihoditi više.

JAdranka Primorac

Kao uspješna "ekonomska menadžerica" privatne bolnice, što bi se po vašem mišljenju moglo napraviti?
Stava sam da je potrebno uvesti obračun prema izvršenoj usluzi, pri čemu cijena usluge treba biti utemeljena na realnim osnovama, što sad nije slučaj. U konačnici da bi sustav bio održiv nužno je definiranje tzv. "košarice usluga" pokrivenih osnovnim osiguranjem, te liberalizirati tržište zdravstvenog osiguranja - ukinuti monopol HZZO-a, po uzoru na uspješne i razvijene zdravstvene sustave. Takva mjera bi mogla bitno podići kvalitetu zdravstvene usluge, stvoriti zdravu konkurenciju između HZZO-a i drugih osiguravatelja i u budućnosti stvoriti jedan zdrav i održiv zdravstveni sustav, u kojemu će HZZO napokon biti okrenut pacijentu, koji ga doprinosom iz plaće i financira. Ne Ministarstvu zdravstva, kao što je sad slučaj. Također, ako želimo napraviti efikasan i moderan zdravstveni sustav, moramo se prestati dijeliti na javno i privatno zdravstvo jer sve to zajedno čini hrvatsko zdravstvo, koje se u svim civiliziranim zemljama nadopunjuje. Smjer mora biti građenje boljeg i efikasnijeg zdravstvenog sustava na dobrobit svih osiguranika i korisnika zdravstvenih usluga.
Uopće ideja da se na iskrivljen način koristimo izrazom "besplatno" u besplatnom zdravstvu, a svaki mjesec za njega izdvajamo 15% plaće, s pravom se pitamo je li razina usluge koju za svoj novac u javnim ustanovama dobivamo dovoljno brza, učinkovita i kvalitetna
Držim da javnozdravstveni sustav treba doživjeti one prave dubinske i korjenite promjene tako da se posve restrukturira. Bez reda i odgovornosti svih sudionika u sustavu, promjene nisu moguće. Ozbiljnu reformu zdravstva trebamo i kako bismo zaustavili opće negativne demografske trendove; iseljavanje liječnika i drugog zdravstvenog kadra, a čije posljedice već osjećamo. Reforme trebamo i da se počnu vraćati i svi oni koji su već iselili zbog opće loše klime i neperspektivnosti ovako postavljenog zdravstvenog sustava. Svaka reforma je bolna, no suština reforme nije da pogodi najbolji već najgori dio, kako bi se u budućnosti povećala efikasnost i financijska održivost sustava, na dobrobit svih građana. Prava reforma javno-zdravstvenog sustava sasvim sigurno znači mijenjanje navika ustaljenih našim mentalitetom i ponašanjem, a koje su potpuno neodržive. Takve navike dugoročno nemaju nikakvu snagu pred razvojnim prilikama koje kao društvo propuštamo.

Kako je u drugim zemljama?
Za razliku od Hrvatske, druge razvijene zemlje prepoznaju da suradnjom s privatnim zdravstvom, javno zdravstvo dobiva kvalitetnu infrastrukturu bez dodatnih ulaganja, mogućnost racionalizacije troškova i poticaj za podizanje kvalitete usluge kakvu nudi privatni sektor. Zdravstvo je jedan od temelja razvoja svake države, a slijedom toga kvalitetno vođenje i upravljanje zdravstvenim sustavom je temelj 'zdravlja' svake nacije. Nažalost, ovako koncipiran, Hrvatski javni zdravstveni sustav još uvijek počiva na potpuno neučinkovitom modelu upravljanja - da bi se to promijenilo potrebno je znanje i vizija kakvo zdravstvo želimo imati za pet, deset ili dvadeset godina. Novac u zdravstvu je ograničen resurs, a to zahtijeva racionalno, disciplinirano, planirano i odgovorno upravljanje. Problemi u zdravstvu se neće riješiti samo ako će se u njega ubaciti više novaca, već ozbiljnim restrukturiranjem sustava gdje postoji ogroman prostor za uštedu na svim razinama.

JAdranka Primorac

Zadovoljstvo zaposlenog je prvi pokazatelj kakav je netko poslodavac. Što je u fokusu u Sv.Katarini kada je osoblje u pitanju? Kako brinete o "svojim" doktorima da ne odu van zemlje?
Nama su ljudi na prvom mjestu i mi se trudimo da se svi osjećaju vrhunski. Dakle, mi svoje zaposlenike tretiramo kao najveću vrijednost, tretiramo ih kao partnere s dostojanstvom i poštovanjem. Sustavno ulažemo u razvoj njihovih karijera u znanstvenom i stručnom smislu. Financiramo edukacije na svim nivoima. Gledajte, vrlo je jednostavno. Možete imati najbolje ideje na svijetu, najbolju opremu i tehnologiju ali ako nemate izvrsne ljude koji su stup svake poslovne ideje ne možete uspjeti i to je početak i kraj kojeg smo mi svjesni.

Koliki je točno potencijal Hrvatske kada je medicinski turizam u pitanju? Na što bi se trebalo fokusirati?
Prije svega, smatram da naše zdravstvo ima sjajnu tradiciju i uvjerena sam da uz naše vrhunske stručnjake, ono može biti konkurentno na globalnom tržištu medicinskog turizma. Ako k tome uzmemo u obzir činjenicu da Hrvatska postaje sve jačom, poželjnijom i popularnijom turističkom destinacijom, taj trenutak treba znati iskoristiti, te mu dati dodanu vrijednost. U konačnici, efekti turizma nisu samo učinci na komercijalizaciju uspjeha putem hotelskog dijela, marina ili kampova, tj. "sunca i mora" već oni trebaju biti puno širi. Temeljiti se na znanju, što medicinski turizam jeste. Trenutno se stvari napokon pokreću s mrtve točke, jer je Ministarstvo turizma prepoznalo potencijal ovog segmenta ponude, te je u tom smislu alociralo i financijska sredstva putem Hrvatske turističke zajednice. Vrijeme je da se počne raditi na razvoju brenda Hrvatske kao destinacije medicinskog turizma. Jest da su ta sredstva mala i nedostatna za ozbiljnu priču, no svako putovanje počinje prvim korakom....

Kada smo kod brendinga, angažirali ste eksperta Ilana Gevu, svjetski poznatog stručnjaka na polju kreativnog brendinga kako bi izradio brending bolnice Sv. Katarina na međunarodnom tržištu.
Svjesni smo naših potencijala, ali isto tako samo svjesni da je Hrvatska na karti svijeta medicinskog turizma nepoznata destinacija. U tom smislu želimo biti predvodnici u procesu brendiranja Hrvatske tj. naše bolnice na mapi Hrvatske, pacijentima koji se žele liječiti van svojih matičnih zemalja. Cilj ove izuzetne suradnje je naći odgovore na pitanja kako pozicionirati naš Brand, koji se nalazi u Hrvatskoj i ojačati ga naspram međunarodne konkurencije. Sigurna sam da ćemo u suradnji s ekspertom poput Ilana ostvariti taj cilj.

Prestaje li ikad vaš radni dan?
Nemam radno vrijeme, ono je zapravo kontinuirano, uvijek se nešto događa, stalno se donose odluke. Morate se puno toga odreći u životu da biste radili tako nešto, što većina nije spremna. Moj osobni cilj je da bolnica Sv. Katarina bude međunarodnog karaktera, da zapošljava najbolji medicinski kadar, da se u njoj osim naših građana liječe i stranci i da bude na ponos ovoj naciji i državi. Sva ta moja očekivanja iziskuju ogromnu energiju, trud i angažman.

Što vas motivira u svakodnevnom obavljanju svojih zadataka?
Kad ste na pravom putu to jednostavno znate i o tome ni ne razmišljate. Osobno, kad se nečemu posvetim to je onda u potpunosti, što je ponekad i frustrirajuće jer se ne možete samo jednostavno isključiti iz toga. Snažno vjerujem u osobnu inicijativu pojedinca da mijenja stvari i svijet oko sebe, jer kad ste fokusirani, a osobna i profesionalna etika vas vuče naprijed da napravite više i bolje, onda rezultati naprosto ne mogu izostati. Kad prošetam Bolnicom i vidim što smo sve postigli, razinu usluge koju pružamo, te projekte na kojima trenutno radimo sretna sam i ponosna. I to me motivira za nove iskorake.

Kako se odmarate? Gdje pronalazite svoj mir? Ravnoteža privatnog i poslovnog dijela života je nešto što se "ganja" cijeli život, da li ste vi svoj balans uspjeli naći? Imate li savjet za druge žene koje obavljaju poslove na ovako visokoj razini stresa?
Današnji život nas "melje" kao nikad ranije, no ja sam odavno pronašla svoju čarobnu formulu, te sam postala potpuno ovisna o njoj. Stvorila sam naviku tjelovježbe, bez koje jednostavno ne mogu i koja je redovita i kontinuirana, tj. postala je rutina. Tako, svako jutro u sedam sam već u teretani, gdje intenzivno treniram četiri dana u tjednu. Intenzitet treninga je takav da nakon treninga jedva stojim na nogama, no to me napuni energijom za cijeli dan i osjećam se fantastično. Poruka ženama je da nikad nije kasno za početi baviti se sportom i da se sve stigne uz dobru organizaciju i puno volje. Osim toga volim pročitati dobru knjigu, barem par stranica svaki dan...

A sada jedan wild guess, ali čula sam na panelu da ste rekli da vam se s 36 dogodio jedan "switch" u glavi, tada ste ozbiljno počeli raditi na sebi, odnosno, aktivno ste počeli vježbati. Što se to događa sredinom tridesetih godina u životu žene da žene odluče mijenjati neke ustaljene uzorke?
U pravu ste, u jednom trenutku naprosto shvatite i osjetite, da morate početi raditi na sebi te prestati ignorirati vlastite potrebe. To je sve proces koji se događa sazrijevanjem. Meni je taj switch pomogao jer je za to je trebalo izaći iz "zone sigurnosti" i odvažiti se. To je svakako zahtijevalo ogroman trud, samodisciplinu i upornost. No, nakon svakog novog treninga osjećala sam se sve bolje, ne samo fizički nego i mentalno, tako da odustajanje nikad nije bilo opcija. Naprosto neka pozitivna energija. Adrenalin. Tih sat vremena dnevno, definitivno je moja najbolja investicija u životu. To su i trenuci kada vam sinu i neke od najboljih ideja koje sam uspješno provela. Svakodnevno donosim gomilu odluka, mnoštvo je aktivnosti, projekata, međuljudskih odnosa.T ruditi se razumjeti druge, biti empatičan... sve to je zahtjevan proces. Kroz sport sam puno naučila o sebi, o svom karakteru, hrabrosti, upornosti, snazi, želji, ambiciji. Bavljenje sportom je zapravo konstantan nagon za pomicanjem vlastitih granica što je jako stimulativno i prilikom donošenja poslovnih odluka, i to u najpozitivnijem smislu.

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

više