Traži

Greta Thunberg: upoznajte tinejdžericu koja je pokrenula globalne klimatske prosvjede

Greta Thunberg: upoznajte tinejdžericu koja je pokrenula globalne klimatske prosvjede

Šveđanka o kojoj ćete još puno slušati

Tekst: Ema Glavina


Fotografija: Splash

Prije nekoliko dana, točnije 15. ožujka, svjetski su mediji bili preplavljeni vijestima s globalnih prosvjeda vezanih uz klimatske promjene koje su organizirali i pohodili ni više ni manje nego tinejdžeri. Da, ista ona skupina koju uglavnom znamo po tome što sumanutu količinu vremena provodi na Snapchatu i drugim društvenim mrežama, koja komunicira putem memeova i koju ne zanima gotovo nikakav kulturni sadržaj. Ne čitaju se knjige, ne odlazi se ne predstave i ne pokazuje se prevelik interes za svijet koji ide dalje od njihovog uskog kruga prijatelja. Moglo bi se diskutirati o tome jesu li to sve oduvijek i bile odlike tinejdžera i koliko su naše generacije bile bolje, ali činjenica je da riječ koja tinejdžere u globalu dobro opisuje jest letargija. Letargija vezana uz sve što nisu njihovi uski interesi poput glazbe koje slušaju, mode ili međuljudskih odnosa. O interesu za politička pitanja je bespredmetno i govoriti - on ne postoji ni kod već odraslih ljudi koji trpe konkretne posljedice svog (ne)djelovanja. Pa ipak, prošli je petak stigao kao najbolji mogući demantij većine navedenih tvrdnji. Naime, tinejdžeri diljem svijeta, pa i u Zagrebu, izašli su na ulici i glasno poručili da uništavamo svoj jedini dom, da drugi ne postoji i da je posljednji čas da se trgnemo. 

Ipak, ideja promjene rijetko kreće iz mase, pa je tako i ovaj veliki pokret prosvjeda plod truda jedne djevojke i ljudi koji su vjerovali u nju. Ako za Gretu Thunberg još uvijek niste čuli, o njoj ćete intenzivno slušati u narednim mjesecima. Ovih je dana, naime, nominirana za Nobelovu nagradu za mir zbog svog zalaganja za podizanje svijesti o klimatskim promjenama. Sve je počelo 20. kolovoza 2018., kad je Greta kao petnaestogodišnjakinja odlučila kako se neće vratiti u školske klupe sve do parlamentarnih izbora u Švedskoj, 9. rujna. Umjesto toga, svoje će dane provoditi ispred zgrade parlamenta mirno protestirajući protiv činjenice da se s klimatskim promjenama nitko ozbiljno ne bavi. Njeni su postupci malo po malo počeli privlačiti interes javnosti, a kad ju je BBC posjetio jednom prilikom ne bi li doznali više o njenim motivima, rekla je kako je riječ o gorućem problemu koji se ne rješava i kako je osjećala da treba napraviti sve što je u njenoj moći da na to ukaže. Također, dodala je i kako Švedsku mnogi često navode kako zemlju u koju se trebaju ugledati, ali kako se ona s tim ne slaže. Švedska, baš kao ni većina drugih zemalja, ovom pitanju ne pridaje dovoljno pažnje. 

Greta je, inače, rođena 2003. godine u Stockholmu, u poznatoj umjetničkoj obitelji. Njen djed Olof Thunberg je slavni švedski redatelj, otac Svante Thunberg je glumac, dok je majka Malena Erman operna pjevačica. Upravo je Erman već ranije iskoristila svoj javni utjecaj da progovori o odgoju svoje dvije kćeri, Grete i Beate, koje obje imaju dijagnosticirane poremećaje poput ADHD-a i autizma. Uspjeh Gretine inicijative još je i veći, a prvi veći uspjeh je doživjela kad je pozvana da govori COP24, konferenciji UN-a posvećenoj klimatskim promjenama, a onda i na summitu u Davosu na koji je, vjerojatno jedina, stigla vlakom nakon putovanja koje je trajalo više od 30 sati te održala moćni govor o kojem se pisalo još danima nakon. Greta je već otprije u svoju obitelj uvela konkretne promjene, a sve u svrhu smanjenja njihovog ekološkog otiska- prestali su putovati avionima te prešli na vegansku prehranu. Kad su je u jednom intervjuu pitali kako je krenuo njen interes za ovu temu, rekla je kako su uvijek u školi učili da je važno štedjeti vodu i struju te ne bacati hranu.

Nakon što je učitelje upitala zašto je to uopće bitno, odgovorili su joj kako je to zbog sprečavanja klimatskih promjena. Sve ju je to skupa zaintrigiralo i počela je istraživati tematiku, a onda je došla do ključnog pitanja: ako ljudi zaista svojim postupcima mogu utjecati na klimatske promjene, zašto pobogu to ne čine? Tijekom mjeseci njenog javnog aktivizma, mnogi su se pitali što je s njenim izostancima iz škole i kako njeni roditelji to dopuštaju, na što je ona kratko odgovorila kako im nije drago što škola toliko pati, ali kako vrlo dobro znaju da ne mogu učiniti baš ništa što bi je moglo spriječiti u njenom naumu.

Kako je u više navrata isticala, želi da se i drugi upoznaju s činjenicama o klimatskim promjenama koje su alarmantne i ne želi slušati floskule o tome kako se trebamo nadati i vjerovati da će biti bolje, već želi da svi skupa počnemo osjećati da je vrijeme za paniku i da nešto poduzmemo. Na ranije spomenutoj konferenciji UN-a je izravno prozvala političare za licemjerje; s jedne strane govore da djeca dolaze iznad svega, a s druge stane im kradu budućnost pred njihovim očima. Iako je već primila brojna prestižna priznanja, poput nagrade za ženu godine 2019. u Švedskoj ili uvrštavanja na Timeovu listu najutjecajnijih ljudi svijeta ispod 25 godina, Nobelova nagrada ipak predstavlja razinu iznad.

Osvoji li je, bit će najmlađa dobitnica u povijesti, i posve smo sigurni da će tu činjenicu koristiti za još gorljiviji društveni angažman. Na kraju, treba reći i kako nas slučaj ove mlade djevojke uči nekoliko važnih lekcija. Kao prvo to da jedan čovjek doista može pokrenuti globalne promjene i da mi sami MORAMO biti promjena koju želimo vidjeti u svijetu (a ne samo dijeliti taj citat po Facebooku), a onda i to da je sadržaj uvijek bitniji od forme. Greta Thunberg nije tipična djevojka svoje generacije i njen imidž nije nimalo Insta-worthy (što je postalo ultimativno mjerilo); ne koristi šminku, kosu uvijek ima spletenu u dvije pletenice zbog čega izgleda poput djevojčice, a odjeći pridaje vrlo malo pažnje. Uz sve to, ona, među ostalim, ima i dijagnozu Aspergerovog sindroma i često ne može kontrolirati svoje osjećaje. Pa ipak, za nju danas zna cijeli svijet i svojim je beskompromisnim stavom i zagovaranjem utjecala na to da tisuće i tisuće mladih digne pogled s mobitela i izađe na ulice. A koji je ono naš izgovor?

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

više