Traži

''Hygge'' kao najbolja novogodišnja odluka?

''Hygge'' kao najbolja novogodišnja odluka?

Koncept koji je osvojio svijet

Tekst: Ema Glavina


Fotografija: Promo,
Ian Schneider,
Jeremy Cai,
Pexels

Danski koncept životne filozofije je polako, ali sigurno osvojio svijet. Hygge nudi jednostavniju i ugodniju viziju života pa stoga ne čudi što je zaintrigirao veliki broj ljudi…

Vrijeme u kojem živimo je, eufemistički rečeno, zahtjevno. Radni sati se stalno povećavaju, međuljudski odnosi postaju sve lošiji, a cjelokupna atmosfera nije pretjerano pozitivna. Kapitalistički sustav u kojem živimo je postavio vlastite imperative koji su nužno uzeli maha. Bitan je konstantni rast i razvoj, težnja unapređenju u profesionalnom smislu i želja za novim saznanjima. Sve to samo po sebi nije nužno loše, ali u kombinaciji s fenomenom interneta i pametnih telefona od kojih se ne odvajamo, ostaje nam vrlo malo vremena koje provodimo u miru i isključeni od događanja koji nas okružuju. Takav kontekst nas sve češće dovodi u situaciju u kojoj prizivamo povratak nekog starijeg i jednostavnijeg života, u kojem se točno znalo da ćemo raditi do toliko i toliko sati, otići kući na ručak te odmarati i družiti se s prijateljima.

Ne čudi, stoga, da je riječ hygge proglašena za riječ godine prema Collinsovom engleskom rječniku. Pojam je šireg značenja, i vrlo vjerojatno spada u one koje treba početi živjeti kako bismo ih zaista i razumjeli, no osnovne smjernice su poznate. Radi se o konceptu življenja u trenutku i ne razmišljanju o problemima prošlosti i budućnosti. Hygge bi mogli biti svi oni sitni trenutci sreće u danu, poput čitanja dobrog štiva ili slučajnog susreta s dragim ljudima. Bitnu komponentu upravo čini i zajedništvo s ljudima do kojih nam je stalo; hygge nalaže kvalitetno provedeno vrijeme koje će nas na kraju učiniti sretnijima. Pojam koji bismo mogli usko vezati uz ovaj koncept jest mir koji postaje ultimativni cilj i suprotnost životu kakav većina ljudi danas vodi.

Budući da ova životna filozofija postaje sve popularnija, a Danci su stalno pri vrhu najsretnijih nacija svijeta, razni su se autori poželjeli raspisati o tome. Prije nekoliko dana smo dobili hrvatski prijevod knjige ''Hygge, sretan život na danski način'', autorice  Louise Thomsen Brits u izdanju izdavačke kuće VBZ. Ako vas zanima jedna od tajni sretnih skandinavskih života, ovo bi mogla biti prava knjiga za vas. Saznat ćete sve o načinima fokusiranja na sadašnjost i priznavanju svih onih sitnih životnih pobjeda koje nam se nekad čine nedovoljnima. Ako nam životne okolnosti ne dopuštaju uvijek da svaki dan provedemo sretni i zadovoljni, baš tada se treba podsjetiti na lijepe trenutke koji su pred nama.

Ipak, koliko god pozitivno mislili o svakom konceptu koji ljude nastoji učiniti sretnijim u ovim turbulentnim vremenima, ne može se ne priznati i kontekst iz kojeg on dolazi. Ako postoji dio svijeta koji je sinonim za sretno i uređeno društvo, onda je to Skandinavija. Snažna socijalna država, briga za ljudska prava i liberalne vrijednosti koje pružaju šansu svakome, pojmovi su koje prosječni stanovnik Hrvatske (ili Balkana) rijetko susreće. U vremenu u kojem se kao država nalazimo pri samom vrhu nezaposlenosti mladih u Europskoj uniji, a jednako loše nam stoji i cijelo gospodarstvo, teško je kontemplirati o smislu života i pitanjima istinske sreće. Preduvjet takvom razmišljanju mora biti riješena egzistencija.

Kao što ne možemo jednostavno ''prenijeti'' društveno i političko uređenje skandinavskih zemalja na naše područje i očekivati da će odjednom početi teći med i mlijeko, tako ne možemo niti u potpunosti prihvatiti njihovu životnu filozofiju, budući da je malo toga u našim životima i društvima identično. Prosječnom stanovniku Hrvatske bi i kupovina knjige mogla predstavljati neočekivani financijski izdatak, a već je to nešto što prosječni Danac teško može shvatiti. Koliko god nas mediji i ''prosvijećeni'' pojedinci uvjeravali da možemo biti doista sretni svakog dana, neovisno o našoj financijskoj i egzistencijalnoj situaciji, svi punoljetni ljudi znaju da to naprosto nije istina. Naravno, to nikako ne znači da kroz život trebamo kročiti kao pesimistični cinici koje ništa ne veseli, ali ne možemo se niti praviti da smo isključivo mi sami krivi za loša stanja u kojima se ponekad nalazimo. 

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor