Search

Je li vrijeme da promijenimo način na koji pričamo o trudnoći?

Je li vrijeme da promijenimo način na koji pričamo o trudnoći?

Tekst: BURO.


Nije lako biti roditelj i s time se svi slažu. Bilo da imate ili nemate djecu, dovoljno zrelosti u svakome nagovještava da je voditi računa o novom živom biću takoreći full time posao, i jedina funkcija na kojoj ostajemo zauvijek. To ne znači da biti roditelj istovremeno nije i prelijepo i čarobno i nezamjenljivo, ali postaje dosta komplicirano ako se inzistira samo na strani roditeljstva koja je lijepa i magična. Ako ne razgovaramo iskreno i o plus i o minus fazama, svi oni koji se osjećaju očajno, nemoćno, umorno, pardon preumorno, iscrpljeno, pogrešno (a to su vjerojatno svi) konstantno imaju i osjećaj da sigurno nešto rade pogrešno jer uvijek postoji onaj netko tko ima najljepše fotografije na Instagramu, najsretnije lice i najuređeniji život i kod kojih sve izgleda tako lako. Majčinstvo vjerojatno nekada i jest takvo, matching outfiti za one koji to vole, najljepše torte i isfenirane kose, ali je mnogo češće hrpa pelena, neprospavane noći, i potpuna izgubljenost kako ne pogriješiti niti u jednom koraku i napraviti od tog malog bića kvalitetnu osobu.

Je li vrijeme da promijenimo način na koji pričamo o trudnoći? (фото 1)

Međutim, taj osjećaj “pogrešnosti” često zna početi i daleko ranije. Zapravo već od samih početaka trudnoće, ili nemogućnosti započinjanja iste. “Lijeni jajnik”, “nesposoban grlić maternice”, “neuspjela trudnoća”, “biološki sat” su samo neki od termina koji na to navode, a ne zna se da li je gori izraz “gerijatrijska trudnoća” ili “starija prvorotkinja” za sve žene koje rode nakon 30. godine i veoma je jasno da je jezik kojim se obraća ženama neprijateljski nastrojen i gotovo uvijek u svojoj suštini prilično mizogin. Žene koje iz bilo kojeg razloga ne mogu ostati u drugom stanju veoma često već u terminima kojim im se obraća mogu veoma lako steći utisak da su one krive što je stanje takvo. Da njihovo tijelo ne radi kako treba, da su same krive što su "zakasnile", kao da nisu bića koja imaju potrebe, želje i htijenja već puko prazno postojanje na koje je prikačen tajmer. Koji, razumjeli smo, otkucava.

Je li vrijeme da promijenimo način na koji pričamo o trudnoći? (фото 2)

Dosta je problematičnih termina koji imaju veze s plodnošću žena i njihovim reproduktivnim zdravljem i koji se ženama redovno serviraju, a taj scenarij se ponavlja iz generacije u generaciju i to potpuno nemarno. Uzimajući ovakve termine kao opće mjesto malo tko i razmišlja o tome koliko potencijalne štete proizvode. Imati samo trideset godina i biti kategoriziran kao gerijatrijska trudnica, je složit ćemo se skandalozno i dovodi do toga da je i ovaj jezik, koji bi trebao biti nježniji i senzibilniji, ispunjen osuđivanjem, krivicom i seksizmom. Srećom u suvremenom svijetu, koji je daleko od idealnog ali je barem sve bolji na planu reagiranja na nepravdu i neregularnosti sve je veći broj medicinskih profesionalaca koji inzistiraju na tome da se ovaj dehumanizirajući žargon preispita, evolvira, i da se finalno izbace iz upotrebe svi oni termini koji ne reflektiraju empatiju koje želimo više u društvu, već samo osnažuju osuđivanje i predrasude. 48.5 milijuna parova u svijetu se susreće s neplodnošću i u tom, prije svega fizički, a onda i mentalno i emotivno mučnom i napornom procesu nikome ne treba da se osjeća kao da ga vlastito tijelo izdaje zbog “lijenog” jajnika ili maternice. Sve i da to i jest jedini medicinski razlog sigurno postoje neki ljepši, empatičniji i nježniji načini da to imenujemo. Jer ono kako imenujemo stvari mnogo govori o tome kako o njima i mislimo, kako se odnosimo, kao i o svijetu u kojem živimo, a valjda se svi slažemo da želimo da ovaj koji imamo gradimo na solidarnosti i empatiji.

Je li vrijeme da promijenimo način na koji pričamo o trudnoći? (фото 3)

Dr Preeya je jedna od aktivnih zagovornica ovih jezičnih ali manirskih promjena, i redovno dijeli svoja zapažanja na svom Instagramu The Wholesome Doctor gdje kaže da je sve više liječnika i liječnica obzirno kad je riječ o tome kakav jezik koriste u razgovoru s pacijenticama ali da je dug put do toga da se ovi termini potpuno izbace iz upotrebe. I sama kaže da u formularima još uvijek mora označiti box “gerijatrijska trudnoća” ali se osjeća veoma neugodno dok objašnjava termin pacijentici jer zna kako se može osjećati zbog toga. Zato teži da jezik budućnosti bude inkluzivniji i mnogo manje osuđujuć. Da se i kroz jezik i kroz djelovanje stvara društvo u kojem će jezik koji se koristi prestati nositi sa sobom konotacije greške i očekivanja. Preeya kaže da je jedan od tih problematičnih termina i onaj koji gotovo da i ne primjećujemo, a to je “prirodni porođaj”. Umjesto njega doktorica Preeya savjetuje da bi bilo daleko bolje govoriti “vaginalni porođaj” i da bi to izgradilo mnogo sigurnije okruženje i dalo mnogo više podrške ženama. Koristiti riječ “prirodan” automatski implicira da je taj tip porođaja prihvatljiv i doktorica kaže da su iz njenog iskustva mnoge žene koje su rodile na carski rez imale osjećaj da nisu uspjele u nečemu što je “normalno” i “jednostavno”.

Na tragu pokušaja ove doktorice ali i mnogih drugih koji se sve više angažiraju za lingvističke medicinske promjene, pokrenuta je i platforma Peanut, zamišljena s idejom da podrži i poveže žene u problemima kroz koje sve prolaze, i otvori pitanja o majčinstvu ali i govori o njemu potpuno transparentno. Tako su i pokrenuli genijalan projekt #Renamingrevolution, koja poziva na promjenu jezika, i ispisivanje novog rječnika majčinstva i plodnosti. Tjera nas da se zapitamo, zašto žene ne bi imale moć i mogućnost promjeniti jezik koji direktno utječe na njih, koji opisuje njihova tijela, i njihovo zdravlje i etiketira ih kao “podobne" ili ne. Kako osnivačica platforme, Michelle Kennedy kaže, “mi moramo zapamtiti da je jezik koji govorimo danas nastao u vrijeme kada žene nisu imale ni mjesto za stolom”. Upravo, a kako smo se u međuvremenu zajednički izborile za mnogo mnogo više od toga, ostaje nam da nastavimo u tom pravcu. Što je nekoliko termina za izmijeniti, zar ne?

Leave a comment

više