Search

Je li zbilja moguće živjeti bez otpada? Zero waste pokret naučit će vas kako

Je li zbilja moguće živjeti bez otpada? Zero waste pokret naučit će vas kako

Tekst: Tina Lončar


Bilo kome, tko imalo mari za okoliš, sigurno nije svejedno kada čudnovate dokumentarce o prirodi presjeku zastrašujući kadrovi kojima dominiraju otoci sazdani od tona otpada koji plutaju oceanom, opustošene površine na kojima je nekoć bujao život i životinje koje se guše u odbačenim plastičnim vrećicama. No, to je tek vrh ledenog brijega, šteta koju je čovjek učinio svojim bezobzirnim djelovanjem mnogo je dalekosežnija, naš eko sustav toliko je zagađen da se mikroplastika nalazi u našim morima, u vodi koju pijemo, u našoj hrani, a pronađena je čak i u ljudskoj posteljici. Neka od brojnih istraživanja govore kako je od početka 50-ih godina proizvedeno više od 8 milijardi tona plastike, a 60% od te količine sada se nalazi na odlagalištima ili u okolišu.

Je li zbilja moguće živjeti bez otpada? Zero waste pokret naučit će vas kako (фото 1)

Jednokratna plastika danas je posvuda, gotovo je nemoguće prošetati prirodom, pa čak i onom koja se doima netaknutom, a da ne naiđete barem na jednu plastičnu bocu, u plastičnu ambalažu zamataju se čak i banane, a ako odvajate otpad (a nadamo se da odvajate) posve vam je jasno koliko se žuta vreća brzo napuni. No, zajedno sa osvještavanjem o štetnom utjecaju čovjeka na okoliš i spoznajom da svatko od nas može učiniti promjenu, kao odgovor na harajući konzumerizam zbog kojeg se gušimo u (često nepotrebnim) stvarima rodio se jedan jedinstveni pokret - zero waste. Počivajući na minimalističkoj filozofiji, kao što i samo ime govori, zero waste promovira život bez otpada. Kada uzmete u obzir svu ambalažu koju na dnevnoj bazi doteglite u svojim vrećicama, "život bez otpada" možda vam se učini kao znanstvena fantastika i nešto što je nemoguće prakticirati u svoj zbrci modernog življenja. No, da tome uopće nije tako svjedoči višegodišnje iskustvo Anamarije Prgomet koja je pokrenula projekt Zero Waste Croatia, a koji zainteresiranima nudi pregršt savjeta kako na jednostavan način živjeti bez otpada, kako reciklirati ili što sve možemo sami proizvesti u vlastitom kućanstvu.

Premda je u Hrvatskoj još u povojima, zero waste pokret u svijetu svakim danom sve više jača. Što pokret "zero waste" ustvari podrazumijeva i zašto je on toliko važan?

Zero waste pokret poziva da stanemo i udahnemo! Naš otpad je naša odgovornost i neće nestati ako ga iznesemo iz stana ili kuće. Završit će na odlagalištu otpada i zagađivati naša tla, rijeke i zrak, uništavat će prirodna staništa životinjama i na kraju dolazimo do toga da uništava i nas ljude jer je mikroplastika pronađena u ljudskoj placenti. Zero waste je savršen odgovor kapitalističkoj eri. Filozofija života bez otpada znači da ništa ne odlažemo na odlagališta, spalionice niti u prirodi poštujući pet pravila (5R): refuse, reduce, reuse, recycle, rot. Većinu toga što nam proizvođači serviraju kroz reklame i putem društvenih mreža trebamo odbiti kupiti, smanjiti svoje konzumerističke navike i ne gomilati stvari, ponovno upotrebljavati ono što posjedujemo, kompostirati sav biootpad, a ako ne možemo prakticirati nabrojena 4 pravila, onda otpad odnosimo u reciklažna dvorišta na reciklažu.

Bitno je da predmeti kruže poštujući filozofiju cirkularne ekonomije. Projekt Zero waste Croatia je upravo zbog toga pokrenuo platformu za cirkularnu ekonomiju Sharing is caring; građani međusobno dijele sve što više ne trebaju kako predmeti ne bi završili na odlagalištu nego nastavili svoju svrhu u nečijim drugim rukama.

Je li zbilja moguće živjeti bez otpada? Zero waste pokret naučit će vas kako (фото 2)

Ide li zero waste ustvari ruku pod ruku s minimalizmom kao životnom filozofijom?

Naravno! Kada živimo bez otpada kupujemo manje te promišljeno i kvalitetno ono što nam uistinu treba.

Vjerujem da svi koji su imalo ekološki osviješteni odavno umjesto plastičnih vrećica koriste one platnene. No, opet, ta praksa tek minimalno smanjuje količinu plastičnog otpada jer je plastična ambalaža posvuda, većina proizvoda koje kupujemo u trgovinama zapakirana je plastiku. Možemo li uopće to promijeniti?

Moć pojedinca je iznimno bitna jer mi glasamo svojim potrošačkim navikama. Na naše navike odgovaraju proizvođači promjenom poslovnog modela. Ako puno nas napravi promjenu u svom životu, to je automatski promjena na globalnoj razini jer ako izađemo iz zone komfora i stvorimo neke nove navike, kreirat ćemo neki novi, zdraviji svijet i okruženje za sebe i buduće generacije među kojima će možda biti i naša djeca.

Čak i kada voće i povrće ne kupujemo u trgovinama nego na tržnici redovno se iz kupovine vratimo s nekoliko vrećica. Što bi savjetovala onima koji žele da njihova kupovina bude ekološki prihvatljivija?

Uvijek nosite svoje platnene torbe i vrećice za kupovinu u rinfuzi. Prodavači na tržnicama automatski daju plastične vrećice jer im je to automatska radnja i treba im više puta napomenuti da ne trebate vrećicu. Također savjetujem da uvijek sa sobom imamo barem jednu posudu ili teglu za ljepljivo suho voće ili jagode.

Je li zbilja moguće živjeti bez otpada? Zero waste pokret naučit će vas kako (фото 3)

Na pamet mi pada niz prehrambenih proizvoda (i, recimo, pića) koje mogu kupiti jedino u ambalaži u kojoj dolaze. Znači li zero waste život odustajanje od kupovine takvih proizvoda?

U pravilu da, što nije teško ako donesemo odluku. Većinu prehrambenih proizvoda možemo napraviti sami doma, no moguće je naći i zamjene u staklenoj ili papirnoj ambalaži što je puno bolja opcija od plastike.

Sudeći po istraživanjima, na godišnjoj razini kućanstva bacaju nekoliko tisuća kuna vrijednosti hrane kojoj je istekao rok trajanja. Pretpostavljam da je zero waste doskočio i tom problemu pomnijim planiranjem kupovine. Koliko je to, ustvari, zahtjevno? Vjerujem da će mnogi reći kako "nemaju vremena" da se tome posvete.

U kućanstvu nastaje 50% kuhinjskog otpada što je jako puno ako uzmemo da taj postotak čini polovicu bačene hrane na globalnoj razini. Ostalih 50% otpada nastaje u uzgoju, skladištenju, transportu, ugostiteljstvu te prodajnim lancima. Ono što je bitno je planirati kupovinu hrane na tjednoj i mjesečnoj razini. Kupovinu treba obavljati s popisom od kojeg ne odstupamo ako se ispred nas pojavi polica s artiklima na sniženju. Kupovati treba samo onoliko hrane koliko nam je potrebno za jedan tjedan. Također je bitno rotirati hranu u hladnjaku i svježe voće i povrće skladištiti straga, te održavati čistoću i temperaturu hladnjaka (oko 3 stupnja). Postoje razne metode održavanja svježine povrća no za mene osobno ne funkcioniraju. Kada krenemo živjeti bez otpada shvatimo da je većinski otpad koji stvaramo zapravo biootpad koji možemo kompostirati.

Principi zero wastea nalažu ponovnu upotrebu svega onoga što se može ponovno iskoristiti. Što sa stvarima koje se ne mogu ponovno iskoristiti?

Sve možemo iskoristiti ako smo dovoljno kreativni. Ako nismo, trebamo otpad odnijeti u reciklažno dvorište.

Obzirom da je mesna industrija jedan od najvećih zagađivača, logično je da su mnogi koji prakticiraju zero waste vegani. No, je li to zbilja nužno?

Nužno je, jer je apsurdno da svojim prehrambenim odabirima podržavamo industriju koja planet zagađuje u tolikoj mjeri, a s druge strane pazimo da ne koristimo plastiku. Naravno da se svaka pozitivna promjena računa, no u svijetu u kojem težimo ka stvaranju novog, nenasilnog svijeta i ljepše budućnosti treba osvijestiti kako nema potrebe da netko umre za naš zalogaj. Svjedoci smo da su vegani zdravi ljudi i da u tom veselom društvu možemo pronaći i uspješne sportaše što je ujedno pokazatelj da nam veganska prehrana omogućava sve potrebne nutrijente potrebne u svakodnevnom životu.

Je li zbilja moguće živjeti bez otpada? Zero waste pokret naučit će vas kako (фото 4)

Mnogo našeg otpada nastaje i u našim kupaonicama. Kako se riješiti sve te silne ambalaže koja ostaje nakon uporabe kozmetičkih proizvoda?

Kada sam krenula živjeti bez otpada, shvatila sam da puno kozmetičkih proizvoda zapravo ne trebam. Volim za sebe reći da sam minimalist u kupaonici jer koristim vrlo malo proizvoda. Krenuvši u zero waste avanturu postepeno sam učila izrađivati kozmetičke proizvode: pastu za zube, dezodorans, piling, sapune, balzam za usne… Nabrojena kozmetika nastaje u svega par minuta od sastojaka koje skrivamo u kuhinjskim ormarićima. Probajte! Sve plastične posudice koje ostanu od kupovnih kozmetičkih proizvoda možemo ponovno upotrijebiti za one koje sami napravimo.

Sve što ne možemo sami izraditi ili prenamijeniti, negdje ipak trebamo kupiti. Imaš li na listi omiljene trgovine koje svojim poslovanjem podržavaju zero waste?

Moje omiljene destinacije za zero waste kupovinu hrane su Agro kutić na Dolcu i Eden na Trešnjevci (Zagreb) jer svojom ponudom i cijenama približavaju kupovinu u rinfuzi masama, što je win win situacija. Što se tiče kozmetike, odjeće, obuće, nakita i rukotvorina, tu većinom volim podržati male lokalne obrtnike, umjetnike i dizajnere koji svojim poslovanjem potiču lokalnu proizvodnju, sporu, održivu modu, prirodne materijale i slično. Sve ostalo potrebno za život bez otpada nabavljam u web shopu BioROOT gdje mogu pronaći doslovno sve što je jednom kućanstvu potrebno.

Related articles

Buro 24/7 Selection

Leave a comment

više