Search

Jesu li plastične vrećice ponovno postale okej?

Jesu li plastične vrećice ponovno postale okej?

Tekst: Teodora Jeremić


Image: BURO.

Trendovi ovih dana nisu zanimljivi kao inače, ali jedan posebno značajan trend doživljava comeback na svjetskoj sceni - plastične vrećice. I da, nitko nije previše sretan u vezi s tim, pogotovo oni koji su ih teškom mukom sa scene istjerali, ali kako se čini uz maske koje nisu biorazgradive te plastične i gumene rukavice, puni oceani plastike više nisu prioritet.

Sredinom ožujka pojavila se teorija potkrepljena istraživanjem nekolicine znanstvenika da torbe za višestruku upotrebu mogu biti ozbiljni prenositelji virusa. Naime, došli su do zaključka da COVID-19 može preživjeti i do devet dana na platnenim torbama. Drakonske mjere i zabrane koje su provedene za upotrebu plastičnih vrećica u cilju spašavanja planete (koja se nevjerojatno oporavila u ovom periodu) i smanjivanja zagađenja, malo po malo postaju prošlost jer su prema ovim istraživanjima jednokratne vrećice trenutačno najbolje rješenje i sigurnost za sve nas. Prema drugima, to baš nije sasvim točno jer se na plastici virus svakako zadržava do 72 sata tako da u biti, u kontaktu sa zaraženom površinom manje više je svejedno kojom, treba se svakako okrenuti drugim mjerama opreza i zaštite.

Jesu li plastične vrećice ponovno postale okej? (фото 1)

Ali, kolika je zaista uloga platnenih torbi u prenošenju koronavirusa i je li rizik baš toliko velik? Istina je da se ne zna. Angela Rasmussen, virolog s američkog fakulteta Columbia ističe da se uistinu ne zna koliko se zadržava na tkanini, ali da je svakako nemoguće tvrditi da je jedno manje opasno od drugog i da što god da koristite treba primijeniti sve moguće mjere naknadne i primarne higijene. "Platnene torbe trebaju se operati deterdžentom, a plastične dezinficirati, ali je najsigurniji način da perete ruke i dezinficirate prostor u kojem raspakiravate vrećicu te da prebrišete sve namirnice". Logično, i kao i u regularnim danima, a usput je i još jednom dokazano da ni za ovo, kao očigledno i za sve ostalo vezano za COVID-19, nemamo još baš puno preciznih i konkretnih informacija. Međutim, čitava ova neočekivana pro-plastika situacija definitivno je dobra siva zona za zakulisne radnje i logična "tko" i "zašto" pitanja?

Jesu li plastične vrećice ponovno postale okej? (фото 2)

Nije tajna da su industrije plastike osjetile značajne gubitke kako je većina država tjedan za tjednom, mjesec za mjesecom, počela objavljivati rat plastičnim vrećicama i mijenjati ih u korist biorazgradivih ili platnenih. Samim tim nije ni čudno što je trenutačna situacija potencijalno donijela priliku za revanš jer, iako zapravo osim šačice istraživača još uvijek nema službenih dokaza da je korištenje platnenih torbi opasnije od korištenja plastičnih, ali se o tome naveliko diskutira pa je rat protiv platnenih vreća počeo. Veliki svjetski trgovački lanci poput Targeta donijeli su odluku da se jednokratne plastične vrećice ponovo vrate u upotrebu. "Zasad ćemo se uzdržati od korištenja platnenih torbi i torbi za višestruko korištenje i molimo sve kupce koji ipak žele u njih pospremiti svoje namirnice da to učine na izlasku iz dućana. Naše papirne i plastične vreće će biti dostupne i to bez novčanih naknada koje, privremeno zbog situacije, ukidamo." Sličan potez su potegli i još neki veliki lanci i kada se pomnoži sa sveukupnim brojem istih svuda na planeti, svjesni smo, zar ne, da će ovo proizvesti još mnogo, mnogo plastike i nerazgradivog otpada kojim ćemo se morati pozabaviti u post-korona svijetu i da će nas sve u svemu vratiti nekoliko koraka u nazad?

Jesu li plastične vrećice ponovno postale okej? (фото 3)

Jesmo, ali očajno vrijeme - očajne mjere. I privremene mere i promjene u korist kolektivnog dobra, same po sebi ni nisu problem. Uostalom, živimo jednu konstantu mjeru iz dana u dan, nadajući se njenoj privremenosti i pozitivnom ishodu. Nije ni pitanje jesu li su nam potrebne, već koliko će "privremeno" ipak potrajati (sve se glasnije govori o drugom, jesenskom valu) i što znači "kolektivno dobro" - ne uključuje li ono i planetu?

Tu se slažu i stručnjaci zaštite životne sredine. "Ako se zaposleni u dućanima osjećaju sigurnijim tako što znaju da će dolaziti u kontakt samo s vrećicama za jednokratnu uporabu, a ne opranim i neopranim torbama, onda je svakako razumljivo da se privremeno pauzira s tim”, rekla je Ivy Schlegel, senior istraživačica američkog ogranka organizacije Greenpeace. Ono što je užasno važno jes da ta pauza stvarno bude pauz,a a ne da postane "nova stara" norma, budući da će onda sve do sada učinjeno postati uzaludno. A to se lako može dogodti jer ovo nije prvi put da se gigantske industrije, proizvođači plastike, bore protiv platnenih torbi i to argumentiraju "higijenom", ali u ovom trenutku je to i ultimativni primjer kapitalizma katastrofe i unovčavanja tuđe brige u kojoj se kritičan trenutak kaosa, kada su ljudi labilniji, nesigurniji, zabrinuti za svoje zdravlje, pretvara u zaradu. S druge strane, stvarno se moramo zapitati koja je točno definicija "kolektivnog dobra". Naravno da u ovom trenutku kada to izgovoramo na prvom mjestu imamo javno zdravlje, ali treba se podsjetiti da su na duge staze, javno zdravlje i dobrobit planete Zemlje ipak dvije strane istog novčića.

Related articles

Buro 24/7 Selection

Leave a comment

više