Traži

Kako je došlo do porasta aseksualnosti kod "millennialsa"?

Kako je došlo do porasta aseksualnosti kod "millennialsa"?

Promijenjene životne navike

Tekst: Ema Glavina


Fotografija: Adriana Velasquez,
David Cohen,
Flickr,
Pexels

Opće je poznato da je generacija millennialsa specifična po cijelom nizu životnih navika i razmišljanja, a kao posljednji predmet rasprave se nameće pitanje sve manjeg interesa za seksualne aktivnosti...

''Svaka generacija misli da je izmislila seks'', rekao je davno Robert Heinelin, a tu bismo izjavu mogli primijeniti i na mnogo šire područje. Svakoj se generaciji čini da je i sam život na zemlji krenuo upravo njihovim rođenjem ili barem da je sve što se prije njih događalo dosadno i nevažno. Svi smo barem jednom rekli ili pomislili kako je nevjerojatno da su naši roditelji ili generacije prije njih uopće ikada stupili u nešto tako ''moderno'' poput seksualnih odnosa. Naravno, ne može se poreći da se vremena zaista jesu promijenila te da je okruženje u kojem je odrastala generacija millennialsa potpuno drugačije od prethodnih. Razvojem filmske, tehnološke, marketinške i mnogih drugih industrija, uvedena su drugačija pravila igre. Poznata marketinška strategija koja nalaže da ''seks prodaje'', uvjetovala je način na koji percipiramo svijet. Odjednom smo postali hiperseksualizirano društvo u kojem je malo toga prepušteno mašti. Reklame, filmovi i internet su preplavljeni seksualnim sadržajem, na implicitan i eksplicitan način, a tabui u tom smislu gotovo da više ne postoje.

Ipak, suprotno svakoj logici i očekivanjima, velik broj socioloških istraživanja pokazuju da millennialsi pokazuju manje zanimanja za seksualne aktivnosti od prethodnih generacija. Najpoznatije istraživanje takve vrste je proveo Jean M. Twenge u suradnji sa San Diego State Universityjem, a proučavali su razlike u seksualnim navikama ljudi u periodu od 1972. do 2012. godine.

Dobiveni rezultati su iznenadili javnost, budući da pokazuju kako generacija millennialsa ima značajno rjeđe seksualne odnose i manji broj seksualnih partnera u odnosu na generaciju tzv. baby boomera Pojam o kojem se, gotovo preko noći, počelo govoriti je aseksualnost. Iako svi imaju neku viziju što bi on mogao predstavljati, mali broj ljudi ga doista ispravno definira. Jednostavno sročeno, radi se o izostanku seksualne privlačnosti prema drugim ljudima, no to nipošto ne znači da aseksualne osobe ne razvijaju svaku drugu vrstu privrženosti. Drugim riječima, jedina je razlika u tome što nemaju potrebu upražnjavati seks s partnerima.

Ako postoji zemlja s kojom možemo povezati ovaj pojam, to je Japan. Koliko god nevjerojatno zvučalo, rastući trend aseksualnosti u Japanu već godinama zaokuplja pažnju stručnjaka i javnosti. Naime, prema istraživanjima provedenim među tamošnjom mlađom generacijom, čini se da je seks postao nepoželjna pojava. Čak 50% ispitanika i ispitanica je istaknulo kako nije imalo seksualne odnose u proteklih nekoliko mjeseci, niti im to predstavlja problem. Da se radi o uznemirujućem trendu, svjedoči i kontinuirani pad nataliteta zemlje. Osim smanjenog interesa za seks, u Japanu sve manje ljudi ulazi u bilo kakve romantične odnose, smatrajući ih nepotrebnima. Kao najčešće razloge navode veću mogućnost koncentriranja na karijeru i želju za maksimalnim pojednostavljenjem života u kojem se ne moraju prilagođavati svojim eventualnim partnerima.

Primjer Japana je specifičan i nije reprezentativan za ostatak svijeta, no mogao bi predstavljati pogled u budućnost koja nas čeka, barem ako je suditi po procjenama znanstvenika. Ipak, treba naglasiti da su aseksualnost i smanjena želja za seksualnom aktivnošću koju iskazuju millennialsi, dva odvojena pojma. Aseksualnost u pravilu nije faza i ne mijenja se upoznavanjem novih (potencijalno zanimljivijih) partnera. Uz to, aseksualnost negira želju za seksualnim kontaktom, dok trendovi kod millennialsa govore o promijenjenom intenzitetu. Brojne su se rasprave povele oko razloga takve promjene, a jednostavnog odgovora nema. Kako je moguće da najliberalnija generacija do sada, koja prihvaća različite seksualne identitete, seks prije braka i pornografiju, sam seks smatra sve manje važnim? Kako smo se našli u situaciji u kojoj je seksualni sadržaj svuda oko nas i svi otvoreno pričaju o seksu, dok je osobni interes velikog djela generacije rekordno nizak?

Prvi od mogućih razloga bi mogao biti upravo hiperseksualizirani sadržaj koji nas okružuje. Starijim generacijama je seks predstavljao pomalo zabranjeno i mistično iskustvo o kojem se ne govori javno, dok danas ljudi otvoreno govore o svojim seksualnim navikama. Ne treba zanemariti ni ogroman utjecaj pornografskih filmova koji su svima dostupni i koji plasiraju nerealnu sliku o tome kako vaš seksualni život (ili partner) treba izgledati U prethodno navedenim istraživanjima, značajan broj muškaraca priznaje kako im je stvarni seks postao nezanimljiv u odnosu na pornografsko iskustvo. Kao drugi razlog se ističe povećana edukacija kojoj smo izloženi, a tiče se rizičnog seksualnog ponašanja. Koliko god bilo jasno da bi ona trebala biti i kvalitetnija, generacija millennialsa uglavnom zna kakve posljedice može izazvati njihova trenutna nepromišljena odluka, a sve ih se više odlučuje ne riskirati ni na koji način.

Sljedeći razlog je možda i najčešće spominjan, a millennialsima se ponovno predbacuje njihova lijenost, komocija i opsjednutost sobom. Razvojem društvenih mreža je došlo do povećane želje za prezentacijom u najboljem svjetlu, a znanstvenici koji su ispitivali seksualne navike naše generacije upozoravaju da će se značajan broj ljudi danas više potruditi oko pronalaska dobrog filtera za fotografiju nego za potencijalnog romantičnog i/li seksualnog partnera. Uz to, razvoj televizije i interneta je doveo do situacije u kojoj nam je zanimljivije ostati kod kuće uz dobru seriju ili film, nego se probijati do šanka u zadimljenim klubovima. Interakcija sa stvarnim ljudima se i tako sve češće odrađuje preko raznih aplikacija, a projekti poput Tindera bi mogli preuzeti primat u načinima upoznavanja novih ljudi.

Posljednji set mogućih razloga jest nešto praktičnije prirode, a ovaj put priznaje millennilasima i neke stvarne otegotne okolnosti koje se tiču smanjene seksualne aktivnosti. Za početak, današnje mlade generacije su obilježene ekonomskom krizom i teškim financijskim uvjetima koji uglavnom znače više radnih sati, ali i nemogućnost života odvojenog od roditeljskog doma. Važno je spomenuti i krizu braka kao institucije u koju sve manje ljudi iskreno vjeruje, pa tako nikakva količina romantičnih filmova ne uspijeva millennialsima plasirati priču o nekakvom bajkovitom romantičnom odnosu koji će trajati vječno. Sukladno tome, velik broj se u startu odlučuje za pasivnost. Za kraj bismo mogli zaključiti kako i u seksualnim navikama ove generacije vidimo odraz društvenih trendova koji se baziraju na individualnosti i prvenstvene brige za sebe, dok su odnosi van te domene sve više sekundarni. S obzirom na to da istraživanja pokazuju da se trend nastavlja i kod aktualne generacije tinejdžera, očito je da se radi o fenomenu o kojem će još dugo raspravljati.

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

više