Traži

Kako je marketinška industrija ukrala Božić

Kako je marketinška industrija ukrala Božić

Rastuća komercijalizacija blagdana

Tekst: Ema Glavina


Fotografija: Buro247 arhiva,
screenshot,
Giphy

Vrijeme Božića već odavno nije sinonim za zajedništvo i mirne trenutke provedene u krugu bliskih ljudi. Upravo suprotno, blagdansko razdoblje označava jedan od razuzdanijih dijelova godine, a kao glavna se odrednica nameće megalomanija…

Grad Zagreb je ponovno ponio laskavu titulu najljepšeg grada u vrijeme Adventa. Sve one koji su nedavno prošetali centrom ta informacija nije nimalo začudila; ukrašena drvca i lampice viđamo na svakom koraku, grad vrvi ljudima u mjeri koja graniči s prohodnošću, a slobodan stol ispred adventskih kućica postaje nemoguća misija. Ako već ostale dane u godini ne možemo ozbiljnije parirati svjetskim metropolama, predbožićno vrijeme je idealna prilika za popravni ispit. Projekt Adventa u Zagrebu je ove godine ambiciozniji nego ikada prije, s lokacijama po cijelom gradu. Kuhano vino i kobasice sada možete kušati gotovo gdje god krenuli, a ponudu raznih poklona koji se nude po štandovima postaje sve teže pratiti. Bilo da poželite kupiti domaća alkoholna pića, čipku, ručno rađeni nakit ili ukrase za dom, izlagači su se potrudili da se ne morate previše pomučiti.

Nitko više nije naivan pa da vjeruje da se iza okićenog grada i stvaranja blagdanske atmosfere krije altruizam, odnosno želja da se stanovnicima ponudi najljepše moguće iskustvo. Drugim riječima, nalazimo se u situaciji koja je nastala kao nusprodukt dobro poznatog plana; onog o najvećoj mogućoj potrošnji. Naravno, nema ništa loše u tome da ljudi uživaju u lijepo okićenom gradu, dokle god ne zaboravljaju trošiti. Pogledajte atmosferu oko sebe, pogledajte televizijske reklame, najave emisija i filmova ili izloge dućana. Apsolutno sve je u znaku Božića i posebnog raspoloženja koje jednostavno ne možete izbjeći. Dok je nekad paljenje prve adventske svijeće predstavljalo službeni početak ''kampanje'', danas više pravila nema. Već od početka studenog znamo da trebamo biti spremni na sve; malog Kevina koji ponovno ostaje sam u kući, reklame u kojima simpatični Djed Božićnjak donosi darove djeci te posebne blagdanske pogodnosti raznih trgovačkih lanaca koji nas (više nego što je uobičajeno) uvjeravaju da nećemo živi dočekati novu godinu bez novog frižidera, balonera ili mobilnog uređaja.

Marketinška industrija počiva na emocijama. Onaj stari djedica s toplim glasom nije slučajno postavljen kao narator, nasmijana dječja lica imaju za cilj prodati vam još jedan dodatan proizvod koji vjerojatno ne trebate, a poznati ugođaj obitelji oko bogatog blagdanskog stola može prodati gotovo sve. Koliko god to banalno moglo zvučati, ljudi uvijek reagiraju na emocije, pa čak i kad znaju da su one umjetno proizvedene u svrhu snimanja reklama. Slijedom toga, blagdansko ozračje u kojem se cijela obitelj ponovno okuplja, a grad je prepun snježnih pahulja i okićenih borova, predstavlja ultimativni marketinški potencijal. 

Prema jednom britanskom istraživanju, čak je 31% ispitanika izjavilo kako je u vrijeme Božića spremno otići u minus na računu Ovaj nevjerojatan fenomen prisutan je i u Hrvatskoj, zemlji vječne krize u kojoj se svake blagdanske sezone troši preko 10 milijardi kuna koje ćemo zažaliti negdje krajem siječnja. Ove brojke nipošto nisu proizvod slučaja. Dapače, apsolutno sve predbožićne reklame će vam sugerirati da vaše dobro dijete zaslužuje najbolje poklone, barem ako se vi želite smatrati dobrim roditeljem. Davno su prošla vremena u kojima je na cijeni bila namjera ili simbolika poklona; danas je bitno kupiti ili primiti što veći mogući dar. Blagdanski stol svake prave domaćice treba sadržavati trostruko veću količinu hrane od potrebne, inače bi mogla riskirati da je se ne shvati ozbiljno.

Općenito je vrijeme Božića kroz godine postalo vrijeme megalomanije i pretjerivanja u svakom mogućem smislu. Svi koji traže alibi za nešto razuzdanije ponašanje mogu odahnuti jer dolazi Božić. Suprotno svakoj logici, postalo je potpuno društveno prihvatljivo da Božić dočekujemo prejedanjem masne hrane ili pak ekstenzivnom ispijanju svih vrsta alkoholnih pića. Možda u ostatku godine ne izlazimo preko tjedna i ne dolazimo mamurni na posao, ali u blagdansko vrijeme je to uobičajena praksa. To sve i ne bi bilo toliko čudno kad izvorna zamisao Božića ne bi bila nešto dijametralno suprotno. Hrvatska je zemlja u kojoj se uvjerljiva većina stanovnika deklarira kao katolici. Sukladno tome, Božić bi trebao predstavljati jedan od najznačajnijih datuma u njihovim kalendarima.

Koliko god ljudi bili glasni oko ideologije koja se dotiče propitkivanja crkvenih dogmi, toliko bi u vrijeme Božića radije bili u gradu na Adventu nego u crkvi. Jednostavno, Božić predstavlja prevelik marketinški potencijal da bi ga se prepustilo okvirima vjerske institucije. Ako pogledate oko sebe, vidjet ćete da Božić slave svi, neovisno o tome što mislili o rođenju Isusa Krista. To što božićne pjesme koje svi rado pjevušimo nemaju veze sa stvarnim sadržajem nikoga previše ne zabrinjava. Bitno je da se svi skupa zabavljamo i trošimo novac kao da sutra ne postoji. U takvoj se atmosferi počinje gubiti i onaj minimum blagdanske tradicije koja nalaže da se opustimo i kvalitetno provedeno vrijeme u krugu dragih osoba, za što inače nemamo dovoljno vremena.

Kako ne bi sve bilo toliko crno, treba spomenuti i pozitivne stvari koje se rađaju iz ovakve atmosfere. Predbožićno vrijeme u nama budi osjećaj solidarnosti i želju da pomognemo onima kojima je to potrebno. Iako samo neznatan postotak ljudi čini sve što je u njihovoj moći i ulaže dodatan napor u humanitarno djelovanje, većina se odluči barem na veći broj telefonskih donacija koje pomažu rad različitih udruga. Posljednjih nekoliko godina su se razvile i velike akcije u kojima se djeci iz domova osigurava ispunjenje želja za božićne poklone. Moglo bi se raspravljati o tome koliko ovakvim akcijama u blagdansko vrijeme zaista pomažemo, a koliko si samo smirujemo savjest, ostaje činjenica da je dobrodošla bilo kakva pomoć u ovom nemilosrdnom svijetu. Na društvenim mrežama se upravo radi kampanja koja predlaže da se umjesto poklona dragim ljudima, uplate donacije humanitarnim udrugama u njihovo ime, pa svi oni koji žele izraziti svoje neslaganje s rastućim konzumerizmom, sada imaju pravi način.

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

više