Search

Zašto bismo se trebali pozdraviti s radnim danom od 8 sati?

Zašto bismo se trebali pozdraviti s radnim danom od 8 sati?

Tekst: BURO.


Ako u jednoj rečenici iskoristimo riječi „pandemija“ i dobre vijesti“ sigurno će zvučati nevjerojatno, ali po nekim pitanjima stvari su takve. Nova normala je termin koji sve češće svjesno ili nesvjesno koristimo i iako nam ono staro normalno na trenutke djeluje toliko udaljeno da ne možemo ni zamisliti da je prije samo godinu dana sve tako funkcioniralo, ova nova normala sa sobom donosi i neke potencijalno zgodne novitete. Nakon svih praktičnih poteškoća s kojima smo se susretali prilikom navikavanja na novi ritam i dinamiku sve češće se otvara pitanje hoće li ovo iskustvo globalno utjecati na promjene u poslu i tipičan radni dan. Što smo naučili iz lekcije Zoom sastanaka, rada od kuće i neimanja 9-17 dinamike?

Ako je vjerovati trendovima, podacima i istraživanjima koja se obavljaju diljem svijeta prije i tijekom pandemije, čini se da smo puno naučili i vidjeli da može drugačije. Ako je jedna stvar postala kristalno jasna u svemu ovome, to je da nova normala zahtijeva kraći radni dan. Još 2016. Godine Cal Newport je objavio knjigu „DeepWork“ u kojoj je napisao da je potrebno tri do četiri sata kontinuiranog rada kako bismo osjetili ozbiljnu transformaciju i promjenu u našoj produktivnosti. Ovo zvuči kao neko proročanstvo koje bi uskoro moglo postati stvarnost.

Suvremeni ljudi su istinski produktivni maksimalno 2 sata i 50 minuta dnevno. Ostalih pet sati mahom ode na socijalizaciju, društvene mreže ili gubljenje u multitaskingu i beskonačne sastanke.

Oni koji imaju djecu znaju da su tijekom karantene imali pravo na kreativnost i produktivnost u smjenama, jer nisu imali cijeli dan na raspolaganju da se neometano bave s onim što treba. Ostali su također žonglirali sa svim obvezama ali se u svim slučajevima ispostavilo da je radno vrijeme od 8 sati (plus ono koje izgubimo u prijevozu), definitivno stvar koja pripada u prošlost.

Svijet suvremenog čovjeka je daleko ubrzaniji, zahtjevniji i više ni po jednom standardu nije logično da imamo radno vrijeme koje „pojede“ pola dana. A evo i zašto

Nitko ne radi efikasno osam sati dnevno

Uvijek treba krenuti od činjenice, a ove kažu da je sve laž i da to što sjedimo u uredu 8 do 10 sati dnevno ne znači da to vrijeme provedemo u efikasnom radu. Štoviše, to sigurno znači da ne radimo jer nije moguće biti konstantno produktivan na duge staze. Istraživanja pokazuju da su suvremeni ljudi produktivni 2 sata i 50 minuta dnevno. Ostalih pet sati ide na socijalizaciju, društvene mreže ili gubljenje u multitaskingu i beskonačne sastanke. Svakako postoje i oni koji su u mašini od trenutka kada zakorače u ured, ali stupanj produktivnosti je i kod njih manje više isti. Ostalo se obavlja po autopilotu.

Koliko god se Elon Musk trudio, činjenica je da je naš mozak još uvijek bliži mišiću nego kompjuteru što znači da nije moguće davati mu zadatak za zadatkom bez pauze

Naš fokus je limitiran

Koliko god želimo biti maksimalno produktivni i koliko god Musk imao ideje o upgradeu ljudskog mozga na nivo robota, činjenica je da je naš mozak još uvijek bliži mišiću nego kompjuteru. Što znači da nije moguće davati mu zadatak za zadatkom bez pauze i vremena da se oporavi. Fokus se također ne može rastezati unedogled. Štoviše, teško da ga možemo rastegnuti na više od 20 minuta. Ipak većina ljudi se može dobro fokusirati na nekih 50 do 90 minuta, ali poslije toga je neophodan odmor. Ovo je stvar biologije. U pitanju je ultradijalni ritam koji fizički traži pauzu svakih sat i pol vremena. Dakle stvarno nije do nas, do biologije je.

Kvaliteat obavljenog posla (a i zadovoljstvo) opadaju poslije određenog broja sati

Ovo je logično i stoga ne pokušavajte obavljati neke superkreativne zadatke kad dođete kući s posla poslije dugog dana. Vaša produktivnost će u ovom slučaju biti na nuli. Prema istraživanju sveučilišta Stanford, 50 sati tjednog rada ne donosi ništa osim što nas pretvara u mučenike i robove vlastitog posla. Četrdeset sati tjedno je već dosta upitno, a sve preko toga je jako problematično i nameće se pitanje koliko je kvalitetnog posla obavljeno u tih dodatnih 15-20 sati.

treba raditi pametnije

Raditi manje znači raditi kvalitetnije

Dobre vijesti za sve poslodavce i zaposlene kažu da se sa skraćenim radnim vremenom (4 do 6 sati) i dalje mogu stići svi rokovi. Naravno ako je svatko zadužen za svoj posao, a ne još xy drugih kao što je čest slučaj u ovoj regiji. Radni tjedan koji ima 4 radna dana čini tim agilnijim i inspirativnijim. Stvar je u tome da ne radimo manje, samo pametnije. Ionako svi nosimo posao kući pa zašto ne bismo imali neke koristi od toga.

Related articles

Buro 24/7 Selection

Leave a comment

više