Traži

Zašto jedemo noću, što to znači za naše tijelo i kako se riješiti navike jedenja u krevetu

Zašto jedemo noću, što to znači za naše tijelo i kako se riješiti navike jedenja u krevetu

"Sindrom noćnog jedenja" i sve što o istom trebate znati

Urednik: L.L.


Fotografija: Pinterest,
Pexels,
Buro.rs

Glavni okidač za posezanjem za hranom tijekom noći je stres koji pokreće čitav niz patoloških procesa. Ti procesi zatim remete ravnotežu lučenja hormona koji reguliraju osjećaj gladi i način na koji jedemo, raspoloženje te metabolizam. Kada se njihov balans poremeti mijenja se bioritam cijelog organizma. Ako se poremeti lučenje kortizola, hormona stresa, i inzulina to dovodi do smanjenog nivoa dva "hormona sreće" serotonina i dopamina. Odnos hormona gladi i sitosti, grelina i leptina, također se mijenja pod utjecajem stresa. Prvi se luči u želucu i odgovoran je za stimulaciju apetita, a drugi u masnom tkivu i odgovoran je za smanjenje apetita. Sve ovo, pomalo neočekivano, remeti normalan san. U određeno vrijeme dana, hormoni bi trebali djelovati tako da nas smire, a kada nisu u ravnoteži oni nas aktiviraju i tjeraju na jelo što, na duže staze, dovodi do poremećaja ritma.

 

Zašto jedemo noću, što to znači za naše tijelo i kako se riješiti navike jedenja u krevetu (фото 1)

"Sindrom noćnog jedenja" prvi su opisali američki znanstvenici 1955. godine. Najčešće se javlja kod mladih žena koje su izložene velikom povremenom ili kroničnom stresu i emocionalnom nezadovoljstvu. Kada jednom uđe u naviku, često se tu i zadržava i nakon što je prvobitni stres koji ga je izazvao prošao. Ostali uzroci se vezuju za genetiku i nedostatak nekih od vitalnih supstanci u organizmu kao što su nedovoljno lučenje serotonina i manjak melatonina. Sidrom noćnog jedenja može biti i logičan odgovor na pokušaje raznih dijeta i izgladnjivanje. Naime, kada pokušate kontrolirati potrebu za hranom tijekom dana, mozak će slati signale potrebe za hranom tijekom noći.

Sve ovo može dovesti do pojave bolesti probavnog sustava, dobivanja na težini i, ironično, dodatno povišenom nivou stresa. Imate li simptome sindroma noćnog jedenja više od tri mjeseca, potrebna će vam biti stručna pomoć. Simptomi uključuju loše raspoloženje tijekom večeri, unošenje 25% ili više dnevnog kalorijskog unosa kroz večernji obrok, odsustvo apetita ujutro više od četiri dana tjedno te redovno prejedanje navečer. Glavni pokazatelji da nešto nije u redu jest činjenica da jedete iz dosade, bez uživanja u jelu, bez granice i osjećaja sitosti, do muke. Tu je i pojačana želja za slatkišima te, kao posljedica, poremećaji u normalnom ritmu spavanja, dodaje Buro.rs.

Prvi korak: promijenite način prehrane

Ako situacija nije ozbiljna i iza nje ne stoji pravi zdravstveni problem već jednostavno navika i način života, najbitnije je što prije shvatiti o čemu je riječ, a zatim i promijeniti takve i slične nezdrave navike. Najvažnije je stabilizirati nivo šećera čiji pad vas može natjerati da jedete noću. Da biste ovo postigli, neophodno je da u toku dana jedete kvalitetne obroke, da doručak bude "jači" upravo zato što je glavni dio dnevnog unosa kalorija potrebno unijeti do ručka, a da večeru čine proteini i složeni ugljikohidrati kao što je kuhano povrće s malom količinom zdravih masti.

Zaboravite na "ne smije se jesti nakon 18 sati" zato što to pravilo vrijedi samo za one koji već u 22 sata spavaju dubokim snom. Najvažnije je zapravo ne jesti tri do četiri sata prije spavanja. Na dane kada ste baš jako gladni prije samog spavanja, najbolje je popiti vodu s limunom ili pojesti malu porciju jogurta, a u slučaju da ipak ne možete izdržati, dobra opcija bit će salata ili jednostavno voćka poput banane. Ove namirnice su bogate magnezijem i vitaminom B6, brzo će vas zasititi i umiriti te ćete na taj način lakše zaspati. Uz to, jedete li manje od četiri puta na dan, remetite rad sistema za kontrolu apetita. Tijelo akumulira hormon grelin koji izaziva glad i vaša snaga volje prestaje biti bitna. Idealan broj obroka u toku dana je četiri do pet.

Zašto jedemo noću, što to znači za naše tijelo i kako se riješiti navike jedenja u krevetu (фото 2)

Drugi korak - opustite se

Bavite se sportom, uživajte na masaži, radite jogu, vježbe disanja, dobra ideja bit će i biljni čajevi. Kompleks B vitamina, ali i biljke poput valerijane smanjuju napetost, a Omega-3 kiseline pojačavaju osjetljivost na kortizol te time utječu na količinu u kojoj se proizvodi, a to pak znači da direktno smanjuju nivo stresa.

Kada se bavite sportom, važno je da to budu aktivnosti u u kojima uživate i nakon kojih se osjećate bolje. Preskakanje užeta, plivanje, pilates, joga, ples i boks jednostavne su aktivnosti kojima se mogu baviti baš svi, a ne oduzimaju puno vremena. Sport također utječe na podizanje raspoloženja na način da potiče lučenje hormona sreće endorfina i time, koliko god čudno zvučalo, značajno smanjuje apetit.

Treći korak - pravilno spavanje

Iznimno je važno da sami sebi stvorite pravilan bioritam. Ako ste "ispali" iz njega, isplanirajte idući dan i vratite se onome na što je tijelo naviklo. Svaku večer odredite približno vrijeme odlaska na spavanje te isplanirajte vrijeme buđenja. Isto tako, prije spavanja pokušajte što manje vremena provesti ispred ekrana. Ako vam pak baš ništa ne pomaže, savjet svakako potražite kod stručnih osoba.

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

Napišite komentar