Traži

Zašto se potezima Donalda Trumpa treba još žešće usprotiviti?

Zašto se potezima Donalda Trumpa treba još žešće usprotiviti?

"Immigration Ban"

Tekst: Ema Glavina


Fotografija: Instagram,
Giphy

Odluka Donalda Trumpa kojom zabranjuje ulazak u SAD državljanima 7 zemalja, imat će dalekosežne posljedice, kako na privatne živote ljudi na koje se ona odnosi, tako i na američki poslovni sektor...

Kad je Donald Trump pobijedio na američkim predsjedničkim izborima svijet je ostao u šoku. Njegov javni imidž prije kandidature se može sažeti u nekoliko riječi. Notorni milijarder koji se zabavlja vođenjem reality showa i povremeno sablažnjava obrazovanu javnost. Predsjednička kampanja uvodi dodatno zaoštren diskurs, a Trump se odlučuje igrati na provjerenu kartu ekstremnog patriotizma i polarizacije društva na "mi" ili "oni". I dok će stručnjaci još godinama proučavati kako je osoba poput Trumpa, kojoj je malo tko davao uopće realne šanse za nominaciju republikanske stranke, uspjela pobijediti Hillary Clinton, Trump ubrzano korača prema ostvarenju svoje izopačene vizije američkog društva. Kao bijeli muškarac koji posjeduje milijarde dolara na svojim bankovnim računima, procijenio je da predstavlja savršeno reprezentativni uzorak stanovništva i nema razloga da njegove ideje ne budu upravo ono što američkom društvu treba. Zemlji u kojoj srednja klasa postaje relikt nekih drugih vremena, a rasizam sastavni dio svakodnevice, najveću prijetnju nekako ipak predstavlja muslimanska imigracija, barem ako pitate aktualnog predsjednika. 

Kako bi doskočio tom gorućem problemu, Donald Trump je odlučio potpisati naredbu prema kojoj se svim državljanima sedam muslimanskih zemalja (Iran, Irak, Sudan, Jemen, Somalija, Libija i Sirija) zabranjuje ulazak u SAD kroz naredna tri mjeseca. Problem koji možemo detektirati instantno je onaj praktične prirode: velik broj ljudi je u trenutku zabrane boravio u svojim zemljama rođenja, a u SAD-u ima obitelj i posao, se sada ne može vratiti. Neki su doslovno u trenutku izdavanja naredbe bili na putu prema SAD-u i zadržavani na aerodromima, što je rezultiralo velikim prosvjedima diljem zemlje. Drugi problem predstavlja puno šire pitanje, ono koje zadire u pravnu sferu te područje zadiranja u ljudska prava. Naime, Ustav SAD-a eksplicitno zabranjuje diskriminaciju na temelju religijske pripadnosti, a ova naredba opasno negira tu stavku, neovisno o tome koliko će Trump i njegove pristaše naglašavati da se radi o pitanju nacionalne sigurnosti.

Ono što posebno iznenađuje u cijeloj ovoj priči jest potencijalno ugrožavanje američkog "Svetog grala", odnosno kapitala privatnog sektora. Preciznije rečeno, velik broj ljudi zaposlenih u IT sektoru, ali i mnogim drugim područjima, čine upravo imigranti pristigli iz cijelog svijeta, pa i navedenih sedam zemalja. Sveučilišta diljem zemlje su izrazila brigu što se njihovi studenti neće moći vratiti pohađanju nastave, a izvršni direktor tvrtke Apple je ponudio svaku moguću pomoć svojim zaposlenicima na koje se ova zabrana odnosi, ističući kako bez imigranata ne bi postojala niti ta tvrtka. Mark Zuckerberg je također izjavio kako se slaže da se treba brinuti o sigurnosti zemlje, no način da se orijentira na ljude koji zaista predstavljaju potencijalnu prijetnju. Ova naredba uvelike pogađa i modnu industriju, koja ovisi o globalnom poslovanju.

Kako piše jedna od najvažnijih modnih publikacija, BoF, samo su se rijetke dizajnerske kuće odlučile oštro usprotiviti aktualnoj politici. Poslali su upite na adrese nekih od najvećih i najutjecajnijih kuća današnjice te ih pitali direktna pitanja o tome što misle o ovoj naredbi, utječe li ona na njihovu spremnost na suradnju s predsjednikom i njegovom suprugom te kako se ovaj potez održava na njihovo poslovanje. Osim Diane von Furstenberg i Stevena Kolba (predsjednika CFDA), koji su zauzeli jasan stav protiv Trumpove politike, svi su ostali suzdržani, vjerojatno pazeći da se nikome previše ne zamjere. I upravo u tome leži najveći problem cijele situacije u koje je Donald Trump doveo stanovnike SAD-a. Koliko god bilo pohvalno da se prosvjedi redovno održavaju i građani izražavaju svoje neslaganje, to nije dovoljno da se poluči veći efekt Nije dovoljna niti cijela vojska poznatih osoba koja preko društvenih mreža poziva na solidarnost i poruke zajedništva. To može biti tek nužni prvi korak. Naravno, treba priznati da je potrebna određena količina vremena da se američko društvo uopće adaptira na novonastalu situaciju koju je malo tko mogao predvidjeti. Čak i nakon Trumpove pobjede, mnogi su još uvijek živjeli u uvjerenju da su njegove kontroverzne najave služile prvenstveno za jeftino skupljanje izbornih poena i da ih neće zapravo provesti u djelo.

Ipak, situacija se razvila u smjeru u kojem je i bilo najavljivano: zid se gradi, a ljude se ne pušta natrag u svoje domove. Što se onda konkretno može učiniti? Najefikasniji korak je često i najteži i najzahtjevniji, a mogao bi biti onaj koji je za Al Jazeeru predložio Ian Samuel, profesor prava na Harvardu. Samuel kaže da se u ovakvim trenutcima treba podsjetiti da se niti jedan zakon ili regulativa ne može provoditi bez pristanka ljudi na terenu.

Kako Samuel nadalje objašnjava, ovaj bi se slučaj mogao naći na Vrhovnom sudu i predstavljati prvi udarac Trumpovoj administraciji. S obzirom na to da se pravni stručnjaci redom slažu da je ova naredba protuustavna, pozivaju službenike da ne postupaju prema njoj, već prema svojoj savjesti. Jasno je da je poticanje na građanski neposluh uvijek opcija koja može otići u različitim smjerovima, koji nisu nužno pozitivni, no ovo je izvanredna situacija koja će, čini se, zahtijevati izvanredne mjere. 

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor