Traži

Znate li kako bi mogao izgledati odlazak u restoran za 50 godina? Pitali smo stručnjake, odgovori su iznenađujući

Znate li kako bi mogao izgledati odlazak u restoran za 50 godina? Pitali smo stručnjake, odgovori su iznenađujući

Ususret konferenciji "Naša dobra hrana"

Tekst: L.L.


Fotografija: Neven Petrović,
Nives Sertić

Ove će se subote na Agronomskom fakultetu održati treća po redu konferencija o održivosti prehrambenog sustava pod nazivom "Naša dobra hrana". Ovogodišnje izdanje konferencije fokusirat će se na predstavljanje pozitivnih utjecaja ekoloških modela proizvodnje hrane na naše zdravlje, planet i buduće generacije, pa smo tako odlučili popričati s onima koji o tome najviše znaju, govornicima koji će svoje teorije izložiti u subotu na samoj konferenciji. Pitali smo ih kako zapravo izgleda budućnost hrane, od uzgoja do posjeta restoranima, i priznajemo, poprilično se iznenadili odgovorima.

Znate li kako bi mogao izgledati odlazak u restoran za 50 godina? Pitali smo stručnjake, odgovori su iznenađujući (фото 1)

Permakulturistica i aktivistica Sendy Osmičević tako nam je otkrila kako će, s obzirom na ekološke nepogode kojih smo tek posljednjih godina zapravo postali svjesni, utjecati na, primjerice, uzgoj povrća u vlastitim vrtovima, ali i što po tom pitanju možemo učiniti.

"Kako bismo mi u permakulturi rekli - 'problem je rješenje'. Ljudi bi se trebali okrenuti drugačijem načinu obrade tla i organskoj poljoprivredi, tradicijskom sjemenu i različitim sortama, poticanju proizvodnje lokalne hrane, zalaganju za opstanak malih poljoprivrednika te očuvanju prirodnih resursa, bioraznolikosti i tradicije. Ako se stvari ne promjene, nemamo baš svijetlu budućnost.

Prema procjenama FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda), raznolikost kultiviranog bilja smanjila se za 75% tijekom 20. stoljeća, dok će trećina od onoga što je ostalo biti izgubljeno do 2050. Tijekom povijesti koristilo se čak 7000 različitih vrsta, uključujući i samoniklo jestivo bilje, dok se danas koristi svega 30 vrsta, a najviše ove tri – pšenica, kukuruz i riža.

Istraživanja pokazuju da je krajnje vrijeme da se pobrinemo za budućnost. Gubitkom baštine genetskih resursa mi ustvari gubimo pravo odabira što ćemo jesti i kako ćemo uzgajati hranu. Kupovinom sjemena od sjemenarskih kompanija, svjesno ili ne, odričemo se tog svog prava i prepuštamo ga u ruke korporacija kojima je na prvom mjestu profit, a tek onda naše zdravlje i kvaliteta života.

Zato su bitne tradicijske lokalne domaće sorte. Prije svega prilagođene su našem podneblju tako da su otpornije na abiotske i biotske čimbenike i one su zalog gena za neke buduće nove sorte. Ima toliko sorti rajčica, paprika, kukuruza... Sve imaju različiti okus, miris, boju i svaka sorta dozrijeva u različito vrijeme, tako da cijelu sezonu primjerice možete jesti rajčicu, a ne samo u kratkom periodu kada joj je vrijeme berbe. Osim okusa, bioraznolikost, otpornost i fleksibilnost na bolesti i štetnike kod tradicijskih sorti je ono što najviše fascinira.

Jedno od rješenja je da postanete član Društvene banke sjemena. Društvena banka sjemena novi je ZMAG-ov projekt čiji je glavni cilj doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti sjemena, ali i obnovi onih 'izgubljenih' za buduće generacije", rekla je Sendy Osmičević.

Znate li kako bi mogao izgledati odlazak u restoran za 50 godina? Pitali smo stručnjake, odgovori su iznenađujući (фото 2)

Dražen Šimleša, jedan od aktivista iz Zelene mreže aktivističkih grupa, dodao je i kako je u današnjem prehrambenom procesu bitno da više poštujemo ljude koji pak poštuju ekosustave kroz svoj održivi način uzgoja hrane.

"Tu smo napravili već ogromnu stvar i došli do rješenja na nekoliko razina. Prehrambene navike krivo se smatraju nečijim individualnim pravom jer to kako mi jedemo utječe, ne samo na ekosustave, cijeli planet i klimatske promjene, nego i na kvalitetu života čitavog niza ljudi i zajednica.

Nedavno smo svi strašno patili zbog požara u Amazoni i uništavanja šuma, a ako ne preispitamo svoje prehrambene navike to je prilično licemjerno jer se to događa upravo zbog plantaža soje koja se uglavnom koristi u industriji mesa. Inače, najčešći razlog ubijanja ekoloških aktivista u Latinskoj Americi je upravo obrana šuma i šumskih ekosustava te ljudskih zajednica tamo. Možemo to sve zaustaviti vrlo jednostavno zajedničkim akcijama i odabirima."

Dodao je i kako se broj onih koji, primjerice, zbog sve većih ekoloških problema odustaju od konzumacije mesa, s godinama povećava te kako će se taj trend nastaviti. Smatra kako hranu treba lokalizirati što je više moguće uz ekološke načine proizvodnje.

"Današnji prehrambeni sustav je pored svoje nehumanosti i neodrživosti i energetski neefikasan, a račun za ovakav način proizvodnje uvijek snosi netko drugi", rekao nam je Dražen Šimleša.

Znate li kako bi mogao izgledati odlazak u restoran za 50 godina? Pitali smo stručnjake, odgovori su iznenađujući (фото 3)

A onda nas je zanimalo kakva nas budućnost kada je hrana u pitanju uopće očekuje te kako bi zbilja mogao izgledati odlazak u restoran za pedesetak godina.

"Mi već sada znamo da ako nešto ne promijenimo u sustavu proizvodnje hrane odlazak u restoran neće biti zabavan i ispunjavajuć, ali dobra vijest je da imamo rješenja u kojima se poljoprivreda koristi u pozitivnom smjeru i o njima pričamo na konferenciji 'Naša dobra hrana'.

Ljudi pretvaraju pustinje u šume, gradovi osiguravaju javnim institucijama lokalno proizvedenu zdravu hranu, raste broj ekološki proizvedene hrane, raste broj onih koji se etično hrane, imamo znanja i primjere kako se od tla stvara bogat i plodan resurs u kojem je laganije proizvoditi hranu, ljudi se organiziraju u kratke lance opskrbe i solidarno kupuju zdravu hranu iz okolice, općenito raste svijest u društvu koliko je hrana važna i za naše zdravlje i osjećaj zadovoljstva i za planet. To nam pomaže u borbi za bolji svijet", rekao je na kraju Šimleša.

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

Napišite komentar