Traži

Joga: odgovori na šest čestih pitanja

Joga: odgovori na šest čestih pitanja

Zdrav duh u zdravom tijelu!

Tekst: BURO.


Stručnjakinja sa sedmogodišnjim stažem i savjetnica časopisa Elle odgovorila nam je na najčešća pitanja postavljena vezano uz prakticiranje joge.

1. Može li se joga harmonično slagati s kršćanskom religijom? Ili s religijom, općenito?

Ne vidim razlog za konflikt među redovnim prakticiranjem joge i katoličke vjere, ili bilo koje druge vjere kad smo već kod toga. Teško je raspravljati o tome kada svaki čovjek osobno dozira jednu i drugu stvar. Može se baviti jogom tri puta tjedno, reducirajući tako razinu stresa i poboljšavajući tjelesnu formu, a pri tom svaki dan moliti, postiti i ići u crkvu. Sasvim je druga stvar kada se čovjek zanima za mantranje, meditaciju i filozofiju hinduizma. No, ovdje ne vidim proturječje s religijom, jer svatko ima izbor odlučiti kojim putem će krenuti. Zapravo su sve religije i duhovne praktike usmjerene na jedno, samo su drugačiji putevi ostvarenja.

yoga

2. Ima li smisla baviti se jogom, prakticirajući samo fizičku komponentu?

Naravno da ima! To je vrlo efektivan način poboljšanja fizičke forme. Radeći s tijelom, posredno utječete i na mentalno stanje. U zdravom tijelu - zdrav duh. Joga, kao i gimnastika, snižava napetost, poboljšava rad unutarnjih organa, probavnog i živčanog sustava. Tako da ćete od joge definitivno imati koristi, čak i ako ne mantrate i ne čitate drevne tekstove.

3. Danas su duhovna praksa i samospoznaja vrlo popularni. Treba li se svatko baviti s time?

Svaki čovjek u jednom trenutku života stremi dubinski upoznati sebe i svijet oko sebe, ne samo na fiziološkoj i fizičkoj razini. Svatko se želi razvijati i biti sretan, a duhovna praksa u tome pomaže. Kao i na svakom drugom području, fanatičnost šteti. Ali to je problem nerazumnosti pojedinca, a ne prakse kojom se bavi.

yoga

4. «Zapadnjaci ne mogu meditirati zato što se nisu rodili na pravom mjestu, nisu pravilno odgojeni i nepravilno žive svoj život. Ljudi na Zapadu ne razumiju smisao meditacije», citat je Bikrama Choudhurya. Slažete li se s time? Možda zapadnjacima treba sasvim drugi pristup?

U mnogome se slažem s njegovim riječima. To razumiju i učitelji joge koji na satovima naglašavaju rad s tijelom. Zapadnjak mnogo jede, malo se kreće, rijetko je na svježem zraku, a misli su mu okupirane beskonačnim količinama informacija. On je orijentiran na materijalno, shvaća sebe samo kao tijelo i prema pričama o duši se odnosi s ironijom ili oprezom. Obično se na satovima joge uči gipkost, ravnoteža, disanje; učite slušati svoje tijelo, koncentrirati se. Prebacujete misli s posla, obitelji i života na samoga sebe - uspostavljate vezu sa samim sobom.

yoga

5. Možemo li se na Zapadu uopće priviknuti istočnjačkom načinu života? I bismo li uopće trebali? Primjerice, u Aziji je rašireno vegetarijanstvo. Ali tamo je izbor voća i povrća puno veći, sazrijevaju cijele godine, a i klima je u potpunosti drugačija. Na Zapadu se ipak prehranom treba prilagoditi klimi.

Treba pojmiti da što nas čini boljima će utjecati i na to da se bolje osjećamo. Nevažno od lokacije na kojoj živimo. Treba biti otvoren za nove stvari ali i osluškivati svoje tijelo. Važno je pronaći ono što funkcionira baš za vas.

Prilagođavanje namirnica klimi nije od prevelike važnosti za sve nas. Oni koji sjede satima u uredu, voze se autom i općenito se ne kreću, ne moraju jesti jednaku količinu proteina kao oni koji rade cijeli dan u polju. Zbog toga se velika količina ljudi i može prilagoditi vegetarijanskom načinu prehrane.

6. Je li bolje dugo i uporno tražiti učitelja joge ili je moguće naučiti jogu iz knjiga? Ili bi najbolje bilo otići na Istok, gdje se prakticira izvorna joga?

Savjetujem odlaske na satove joge kod raznih učitelja, probati razna mjesta i razne načine. Tako ćete najbolje vidjeti što vam odgovara. Za početničku razinu će odgovarati jedan učitelj, a za napredniju - drugi. Paralelno sa satovima joge, ne škodi ni proučavanje knjiga, videa i vježbanja kod kuće. Samo 5 minuta ujutro i navečer je bolje nego ništa. Odlazak na Istok ima smisla samo ako se želite dubinski baviti materijom, no ono što vam je dostupno u blizini je dovoljno za početak.

Tekst: D.Č./L.B.

Napišite komentar