Traži

Millennialsi su imali pravo cijelo vrijeme: \"burnout\" je službeno prepoznat kao medicinska dijagnoza

Millennialsi su imali pravo cijelo vrijeme: "burnout" je službeno prepoznat kao medicinska dijagnoza

Prema klasifikaciji WHO-a

Tekst: E.G.


Fotografija: PR

Prvo su nas nazivali razmaženima, neradnicima i pretjerano osjetljivima, a onda su nam najnovija istraživanja nekako počela ići prilog. Mi smo, naravno, millennialsi, jedna od najkompleksnijih generacija, koja nije marila za ustaljena pravila i način života kakav su živjeli naši roditelji. Iako, iskreno, kad smo kod teme roditelja, treba biti pošten pa reći da su u mnogim aspektima njihovi životi bili kvalitetniji od naših; nekakav normalan posao je jamčio relativno lak dolazak do nekretnine, dok danas sve više ljudi s 30 godina još uvijek nema uvjeta za osamostaljenje.

Teže ulazimo u čvrsto definirane odnose, manje se družimo, a više "bingeamo", radimo više sati za manje novaca i definitivno sve previše analiziramo. Zbog ovih, ali i brojnih drugih razloga (ne bi stali u tekst koji bi prosječni millennial imao kapaciteta pročitati- volimo sve sažeto!) nije uopće neobično da nas sve više ima iskustva s tzv. burnout sindromom. Burnout je prvenstveno povezan sa situacijom vezanom uz naše zaposlenje, ali mu savršeno pogoduju i gore nabrojene okolnosti u kojima živi prosječni millennial.

Millennialsi su imali pravo cijelo vrijeme: "burnout" je službeno prepoznat kao medicinska dijagnoza (фото 1)

O čemu je točno riječ? Važno je napomenuti i da se stručnjaci već nekoliko desetljeća pokušavaju usuglasiti oko točne definicije ovog sindroma, a znanstveni ga je diskurs prvi uveo Herbert Freudenberger davne 1974. Linda i Torsten Heinemann su se 2017. u svom istraživanju osvrnuli na Freudenbergerov rad; zaključili su da se termin provlačio kroz više od 400 studija, kao i to da je neobično što se ne smatra mentalnim poremećajem, iako se radi o jednom od najčešćih problema povezanih uz mentalno zdravlje. Kako tvrde, ovim se sindromom bavilo tek na razini uzorka i simptoma, ne i metodama ispravnog dijagnosticiranja. Uz to, primijetili su i da je liječnicima i znanstvenicima koji su radili studije povezane uz ovu temu bili poprilično teško utvrditi razliku između burnouta i depresije.

Prema najšire prihvaćenom shvaćanju, burnout je, dakle, sindrom koji podrazumijeva neke od sljedećih simptoma: osjećaj jakog manjka energije i krajnje iscrpljenosti, povećana mentalna distanciranost od posla ili snažni negativni osjećaji (i cinizam) spram posla, a onda i smanjena efikasnost na radnom mjestu. Kako je World Health Organization potvrdila, nije istina da ste lijeni, privilegirani ili jednostavno mislite da ste bolji od posla koji radite. Umjesto toga, ako se osjećate slično navedenim simptomima, sasvim je moguće da prolazite kroz burnout sindrom, koji je sad prepoznat i kao medicinska dijagnoza.

Nalazi se u međunarodnoj klasifikaciji bolesti, i to pod kodom QD85, a dijagnoza sindroma je dodatno pojašnjena kao rezultat kronično stresa na radnom mjestu koji se nije adekvatno rješavalo. Isto tako, jasno je navedeno da se simptomi vežu isključivo uz nečije radno mjesto, i ne ukazuju ni na kakve probleme van posla. Zaključak? The struggle is real, i imamo papir koji to dokazuje!

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor

Napišite komentar