Traži

Fabric8 - zadruga studenata koja će promijeniti budućnost hrvatske tekstilne industrije

Fabric8 - zadruga studenata koja će promijeniti budućnost hrvatske tekstilne industrije

Na mladima svijet ostaje


Fotografija: John Pavlish

Svima nam je dobro poznata negativna poduzetnička klima u Hrvatskoj, a kada ste student kreativnog zanimanja kao što je modni dizajn to vas posebno sputava. No, na sceni se nedavno pojavila prva zadruga studenata u Hrvatskoj. Osnovali su je studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta, nazvali je Fabric8 co-op i krenuli u borbu za bolju budućnost

Zadrugu su osnovali studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta sa ciljem poticanja poduzetničkih kao i društvenih, znanstvenih, kulturnih i umjetničkih djelatnosti studenata i bivših studenata TTF-a. Osnovali su je Janja Bedić, Jelena Buhanec, Vladimira Pavlović, Denis Ristivojević i Josipa Vurnek koja nam je u intervjuu otkrila više o Zadruzi, položaju mladih u tekstilnoj industriji u Hrvatskoj i njihovim dosadašnjim projektima.

Naime, Zadruga ne postoji ni dvije godine, a njezini su osnivači osnovali i Socijalnu Zadrugu Humana Nova Zagreb budući da aktivno sudjeluju na skupovima i konferencijama o tekstilnom otpadu, reciklaži istog, sudjelovali su na nizu međunarodnih konferencija gdje su predstavljali njihov poduzetnički hibridni oblik koji je primio zaista odlične kritike. Tu su zatim International Business week u Liverpoolu i Manchesteru, kao i Međunarodna konferencija zadružnog poduzetništva gdje su bili prepoznati kao svijetla točka poduzetništva u inicijativi mladih u Hrvatskoj te su sudjelovali s raznoraznim znanstvenim radovima na mnogim stručnim skupovima. Uz to, Fabric8 je već dvije godine zaredom finalist Poslovnog dnevnika, natječaja "Hrvatska pamet Hrvatskoj" u kategoriji Poduzetničkih ideja. A što nam je Josipa Vurnek još otkrila u intervjuu pročitajte u nastavku.

Fabric8 - zadruga studenata koja će promijeniti budućnost hrvatske tekstilne industrije (фото 1)

Kako ste došli na ideju pokretanja studentske zadruge? Zašto mislite da je ona potrebna?

Na samu ideju smo došli na putu na jednu studentsku razmjenu. Išli smo na Design Week u Sloveniju te smo putem u vlaku razmjenjivali iskustva tko što radi za vrijeme studiranja, tko još radi na dodatnim izložbama, stvara neki svoj brend ili radi posao koji je direktno u prodaji mode. Zaključili smo da zaista svi radimo svašta i nekako je priča odvela do anksioznog kraja što ćemo kad završimo fakultet, ako se nismo planirali iseliti. Kroz našu priču smo još zaključili da bi bilo odlično da imamo plaćene stručne prakse koje nas direktno pripremaju za posao koji ćemo kasnije raditi.

Sa stanjem tekstilne industrije mi smo jednostavno prekvalificirane "švelje", tako nas ljudi gledaju

Smatrali smo i još uvijek to smatramo, da je studentska zadruga potrebna budući da ne postoji ta spona između studiranja i tržišta rada. Potrebno nam je egzaktno funkcionalno znanje i iskustvo koje možemo dobiti jedino iz prve ruke, a i želimo zaštiti dignitet naše struke.

Na kojim ste sve projektima, uz gore navedene, radili otkad Zadruga postoji? Koliko članova imate?

Naš glavni projekt se zasniva na prvoj zadruzi studenata Fabric8 co-op u čijem je cilju društveno i socijalno osjetljivo poduzetništvo. Smatramo da su mladi ugrožena skupina što dokazuje statistika EUROSTAT-a iz 2014. u kojoj je prikazano da je ta ista skupina mladih u RH druga po nezaposlenosti unutar Europske unije (45,5% nezaposlenih u dobi 18-25). Uopće nije čudno što smo se mi "klasterizirali" u Zadrugu budući da su upravo prve promjene nakon industrijske revolucije počele od tekstilnih zadruga u Ujedinjenom Kraljevstvu, koje su uz pomoć novih revolucionarnih strojeva otvarale predionice pamuka, te su tako proizvođačke zadruge vrlo brzo prešle u prednost naspram ostalih. Proizvođačke zadruge su i u RH najraširenije. Mi trenutačno imamo 16 članova i četiri nova koja su u procesu postajanja članovima. Imamo rast članstva od osnivanja skoro 150%.

Fabric8 - zadruga studenata koja će promijeniti budućnost hrvatske tekstilne industrije (фото 2)

Uspjeli ste dobiti prostor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u kojem imate modernije strojeve od samog fakulteta. Kako gledate na to? Zašto TTF i dalje ne pruža studentima praktični dio obrazovanja?

TTF nam je pružio potporu koja nam zaista mnogo znači, iznimno smo zahvalni za takvu vrstu pomoći, bez koje ne bismo mogli pokrenuti cijelu ovu priču. Naš studio je mali, no ima moderne strojeve, najnoviju IT opremu s kojom potpomažemo nastavu modnog dizajna. TTF ima puno veći opseg tehnološke opreme i koristi se dosta toga. Studenti u Hrvatskoj su navikli na besplatno obrazovanje što je u konačnici nedostatak materijala za rad. Sistem bi bio puno bolji da postoje školarine za koje bi studenti točno znali da će dobiti sav potreban pribor za nastavu i odrađivanje ispita. Dosta nas je došlo iz srednjih tekstilnih škola, gdje se plaćala školarina, no uvijek smo imali sve potrebne materijale za rad. Uživamo u luksuzu besplatnog studiranja modnog dizajna što si nitko neće priznati. TTF stalno radi na novim projektima poboljšanja trenutačnog stanja, tako je samo u posljednjih pet godina bio nositelj 13 nacionalnih znanstvenih projekata.

Najveći problem TTF-a je ograničenost prostorom. Nabavlja se stalno nova oprema, no manjka suradnji katedri, povezanosti kolegija te povezanosti kolegija s praktičnim dijelom

Mislim da je više problem u nepostojanju programa stručnih praksi koji bi bio inkorporiran paralelno u obrazovne jedinice. Par posjeta tvornicama tijekom studiranja više daje dojam turističkog izleta nego direktnog uključenja u takvu vrstu praktikuma. S druge strane, TTF zna provoditi natječaje tvrtki koje traže dizajnerska, tehnološka i izvedbena rješenja, gdje se većina studenata po prvi puta susreće s izradom kompletnog projektnog prijedloga za "naručitelja".

Pokazuju li ostali studenti interes za sudjelovanje u projektima Zadruge? Shvaćaju li uopće prednosti koje bi takva suradnja za njih mogla imati?

Interes studenata za rad u Zadruzi raste, pogotovo kod malo starijih studenata s više iskustva koji su prošli par već spomenutih natječaja, samostalno izrađivali vlastite kolekcije, odrađivali izložbe, itd. Budući da uz našu pristupnicu tražimo portfolio radova kako bi članovi mogli odlučiti uklapa li se budući član u ciljeve kojima težimo. Oni shvaćaju i prednost same suradnje jer nisu više sami. Svaki član je individua koja barata određenim znanjem, skillovima, estetikom te uklanjanjem "konkurencije" međusobno si pomažemo pri ostvarenju zajedničkih ciljeva, kao i pojedinačnih. Zadruga članovima daje lakši pristup tržištu, nabavu materijala i repromaterijala, marketing, itd.

Fabric8 - zadruga studenata koja će promijeniti budućnost hrvatske tekstilne industrije (фото 3)

Pokrenuli ste i webshop kao i prodaju odjeće na Facebooku. Ako to promatramo iz hrvatskog gledišta mogli bismo reći da ste vrlo inovativni. Donosi li vam taj pristup kupce ili su Hrvati i dalje tradicionalni potrošači koje vole fizičke trgovine? Ako da, mislite li da će se to promijeniti?

Pokrenuli smo šest mrežnih platforma prodaje odjeće, tekstila i drugih usluga. Od našeg webshopa, koji je trenutačno u procesu redizajniranja, Facebook shopova, Etsy shopova, Society6 shopova, itd. Mi polazimo uvijek od samih sebe. Većina naše generacije naručuje iz cijelog svijeta. Svi naših godina u RH su barem jednom naručili nešto preko Asosa, eBaya... Mladi znaju kupovati putem takvih kanala. Malo starije generacije vole probati ili više naručivati po mjeri. Što se tiče hrvatskih narudžbi najviše nam se naručuje ACC, što su naši različiti brandovi modnih dodataka. Što se tiče EU više nam se naručuju usluge, poput posebnih narudžbi ilustracija, artworkova, dizajnerskih rješenja... Hrvati su tek otkrili kapitalizam i radije će kupiti punu vreću odjeće u trgovini high street brendova nego nešto unikatno, izrađeno po mjeri.

Nedavno mi je jedna blogerica ispričala kako ljudi nose krojačicama izraditi odjeću, pa prišivaju Zara etikete na nju. Kompletan krug proizvodnje je poremećen

Nadamo se uskoro da će ljudi opet početi cijeniti lokalnu proizvodnju i kvalitetu zanatske izrade. Pokušavamo doći do svjesnog kupca, širimo poruku o slow fashionu kao nečemu što nam je jako potrebno na ovom području, gdje se više proizvod ne radi od nule do kraja, nego samo lom za izvoz, rade se samo određeni procesi.

Na službenim stranicama navodite da je vaš rad ekološki osviješten. U kojoj mjeri? Imaju li kupci osjećaj za to? Je li im uopće važno?

Da, sve proizvodimo sa zero waste politikom. Tijekom izrade svi mogući otpaci se koriste u druge svrhe ili idu u daljnju reciklažu. Standardna količina otpada u tekstilnoj industriji, pri proizvodnji je najmanje 30%. Tekstilna industrija je drugi najveći zagađivač u svijetu. Svjetska je to industrija vrijedna 3 bilijuna dolara, a samo ženska odjeća je procijenjena na 621 milijardu dolara. Nakon raspada Jugoslavije naša tekstilna industrija više nema prijašnju moć, no upravo u ovom tranzitnom periodu (da, još uvijek smo u njemu) bismo se trebali okrenuti maksimalno na ekološku osviještenost, budući da je to održivost kojoj bi Hrvatska trebala težiti. Kroz poticanje svjesne kupovine kroz slow fashion, potičemo i na razmišljanje o tekstilnom otpadu. Što se tiče kupaca u RH, većinom ih uhvatimo ugodno iznenađene našim ciljevima što ih još više zaintrigira za sam proizvod. Tako njegujemo i našu mrežu s globalnim brendovima sustainable proizvodnje.

Fabric8 - zadruga studenata koja će promijeniti budućnost hrvatske tekstilne industrije (фото 4)

Hrvatska tekstilna industrija je propala, a nekoliko tvornica koje i dalje rade prodane su strancima koji tamo sada rade odjeću za dizajnere kao što je Raf Simons. Što mislite zašto to nije učinio neki Hrvat? Ima li uopće šanse da se domaća industrija oporavi i na koje načine? Je li to ulaganje u održivi razvoj, angažiranje mladih inovatora i dizajnera ili nešto treće?

Da, kako se kod nas rade samo određeni procesi, radnici praktički ni ne znaju na čemu točno rade. Jadan Hrvat. Hrvat je to i učinio, prodao nas je kao jeftinu radnu snagu. Industrija ima šanse da se oporavi, no potrebne su temeljite promjene, od ulaganja u proizvodnju izvorno hrvatskog vlakna, a ne rada s uvoznim materijalima. Kako bismo imali povoljnije materijale i repromaterijale jer cijene proizvodnje su na kraju ogromne, što i rezultira "skupljim" dizajnerskim proizvodima koje na kraju većinom pokrivaju samo taj materijal, ako se radi o visokokonkurentnim proizvodima. Šačica starijih dizajnera koji su uspjeli na ovome području vidno su u drugome vremenu. Svaka čast na godinama, iskustvu, odrađenom stažu, to je sve pohvalno, no više ovako ne može ići. Potrebne su temeljite promjene u tekstilnoj industriji, koje mislim da mogu donijeti samo mladi ljudi jer su otvoreniji inovacijama, testiranjima, ukazuju na rupe u sustavu, itd.

Fabric8 - zadruga studenata koja će promijeniti budućnost hrvatske tekstilne industrije (фото 5)

Vidite li svoju ulogu u tom potencijalnom oporavku domaće industrije?

Imamo jako puno ideja na koje načine se stvari mogu popraviti, no problem ovog područja je također diskreditiranje mladih ljudi. Nismo imali iskustva s poduzetništvom dok nismo uplivali u te vode, učimo svaki dan nešto novo. Nije nam bilo problem kucati na vrata Ministarstva poduzetništva i ispitivati kako se osnovati, jer studentske zadruge po zakonu još ne postoje (apelirali smo na tu promjenu pri sljedećem mijenjanju zakona) mi smo hibridna zadruga po zakonu o zadrugama referiramo se na potrošačke, socijalne i proizvođačke, borili smo se s vjetrenjačama i opet imamo rezultate iza sebe.

Najveća borba je s melankolijom koja je zahvatila ovo područje. Ne vjeruje se u promjene i u društveno korisne projekte u mjeri u kojoj bi se trebalo

Kasnimo dosta za EU i dosta sredstava iz EU fondova zbog nerazumijevanja istog propada. Smatramo da već aktivno sudjelujemo u tome - oblikom samozaposlenja kroz zadrugu članovi se razvijaju tj. inkubiraju dok samostalno ne stasaju da otvore nešto vlastito. Tako imamo bivše članice koje su prvo radile kroz zadrugu, razvile su se izašle i otvorile d.o.o.

Kakvi su vam daljnji planovi za razvoj? Što još planirate pokrenuti, u što uložiti?

Tražimo stalno nove partnere i nove suradnje kako širimo našu mrežu. Imali smo par inozemnih ponuda za suradnje s industrijama u Španjolskoj, Velikoj Britaniji, no problem im je što smo u Hrvatskoj. Kod nas ne postoji kultura investitora, crowdfundinga, što mi je bilo jako neugodno objašnjavati stranim investitorima. Aktivno tražimo poslovne anđele u Hrvatskoj. Budući ciljevi uključuju razvitak samostalnog industrijskog pogona, te umrežavanje sa srodnim institucijama na internacionalnoj razini.

 

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor