Jesmo li zreli za ekološku modu?

Pa otkud odjednom toliko zanimanje za ekološku modu?! Za sve su krivi - pogađate - milenijalci. Prema istraživanju koje je nedavno objavljeno na portalu Business of Fashion više od 69 posto milenijalca prilikom shoppinga privlače riječi eco-friendly ili održivo i puno ih više zanimaju potencijalne štetne supstance u tkanini koju stavljaju na golo tijelo, nego što je to bilo briga starije generacije. Ovaj podatak bitan je zbog toga što su, samo u Sjedinjenim Američkim Državama, pripadnici millennial skupine potrošili više od 200 milijarde dolara na odjeću. Kada se gleda iz te perspektive, nemamo se zašto čuditi naglom porastu ekološki osviještenih brendova.

No, ima onih koji su pioniri na tom području. Stella McCartney jedna je prvih modnih dizajnerica koja se okrenula "osviještenoj" modi te neke od svojih proizvoda izrađuje od reciklirane plastike skupljene iz oceana. Od istog otpada, ali i organskog pamuka, traperice izrađuje i brend G-Star Raw na čijem je kreativnom čelu Pharrell Williams - specijalnu traper liniju izradili su od 10 tona plastike izvučene iz oceana. adidas je prošle godine prodao milijun pari tenisica, a za svaki par iskorišteno je 11 plastičnih boca izvučenih iz oceana.

Brendovi poput Everlanea, Patagonije i Reformationa, od čiji komada gore društvene mreže, s ponosom ističu svoju brigu za okoliš, a trend etičke mode najviše je prisutan među skandinavskim i australskim brendovima. Pri tome ne pati izgled odjeće tih više ili manje poznatih brendova. Upravo je Reformation, kojeg zaista obožavaju trendseterice diljem svijeta, nastao na sjecištu modnog dizajna i održivog razvoja, a tvrde kako im je prioritet kreirati kolekcije koje se sviđaju ljudima - to što su proizvedene po višim standardima, ističu kao jako dobar bonus. U svojoj proizvodnji koriste tkaninu TENCEL®, kojoj zbog svojstava tepaju i da je Beyoncé tkanina. Prilikom proizvodnje jednog para traperica taj losanđeleški brend sačuva prosječno 1468 galona vode, a slična je priča s hlačama koje od vintage trapera izrađuju američki Re/Done i danski Blanche.

H&M godišnje proizvodi više od 600 milijuna komada odjeće, a prije nekoliko godina, osim održivih linija, uvedene su i kutije za recikliranje u kojima se odlaže odjeća koju više ne nosite. Ipak, puno prije nego što je švedski high street gigant H&M predstavio svoju kolekciju s ECONYL®-om, isti taj materijal koristio je jedan brend s bazom u Rovinju.

Riječ je o brendu SALT kojeg su osnovali Luca Frachini i Chiara Fumagalli, dvoje Talijana koji su otvorili svoj dućan u Istri prije tri godine. U stvaranju odjeće svog brenda koriste organski pamuk te reciklirani nylon koji se dobiva od odbačenih ribarskih mreža i starih tepiha. "Na vlastitoj smo koži, tijekom putovanja po tropskim destinacijama i Mediteranu, iskusili koliko štete odbačena ribarska oprema čini morskom svijetu. Sami smo sakupljali stare mreže i spašavali kornjače, koje bi se zapetljale u njih. Prije nekoliko godina, prilikom kupovine sportskih stvari, otkrili smo  komade od ECONYL®-a i oduševili se tim materijalom. Tako smo ga počeli koristiti i u svojim kolekcijama." kažu Chiara i Luca.

Naravno, materijal koji koriste skuplji je od običnog nylona, ali oni, baš kao i brojni milenijalci, razmišljaju dugoročno - kad se u obzir uzmu benefiti za naš okoliš, cijena nije upitna. Iako kažu kako nisu primijetili preveliko zanimanje hrvatskih kupaca za ekološku modu, naspram onih iz sjevernih dijelova Europe, nadaju se kako svojim brendom razvijaju interes i potražnju. "Spektakularna i očuvana prirodna bogatstva su jedna od najvećih snaga hrvatskog turizma pa smatramo da će zbog toga rasti i svijest o okolišu, pa i eco-friendly modi, među Hrvatima." ističu kreativni Talijani. Nisam mogla ne primijetiti da je tužno kako stranci, u zemlji poput ove kakva je Hrvatska čija se najveća blaga kriju u prirodi, cijene ta bogatstva više od prosječnog Hrvata.

Moram priznati kako sam se prilično zamislila nad tom činjenicom i bacila pogled na ormar koji ne mogu zatvoriti od količine stvari koju sam natrpala u njega. Na takvu opsesivnu kupovinu tjeraju nas fast fashion brendovi - njihove stvari su nam dostupne i nećemo dva puta razmisliti o tome hoćemo li nešto kupiti ili nećemo. Umjesto toga, bilo bi bolje da taj novac stavljamo sa strane i potražimo, doduše nešto skuplje, ali puno manje štetne proizvode. Samo mi, kupci, možemo natjerati modnu industriju da promijeni ploču, i ako će modna industrija ikad postati održiva, za to ćemo samo biti zaslužni mi.

Zara, Kering, Ganni i Gap kunu se da će do 2020. "povećati svoje napore" što se tiče ekološke proizvodnje odjeće. Od onih na početku spomenutih 69 posto milenijalaca koje zanima održiva moda, samo će ih 34 posto stvarno kupiti odjeću proizvedenu po najvišim etičkim standardima. Iz toga je sasvim jasno tko još mora "povećati svoje napore". Volite modu? Modna industrija je drugi po redu najveći zagađivač okoliša? Pa vrijeme je da promijenite način konzumiranja mode i nećete se morati osjećati krivo. I ne brinite, dok god veliki igrači vide u tome zaradu, sigurno nećete biti ograničeni u izboru. Osim toga, imamo sreću što živimo u dobu svakodnevnog tehnološkog napretka, a moderne tehnologije pomažu krojiti novu, bolju modu (životinjsko krzno je out, a možete reći zbogom i umjetnom, nova eco-friendly opcija je ecomech). Tražili smo, dobili smo, a vrijeme će pokazati jesmo li spremni.