Search

Jesu li hrvatski dizajneri odustali od mode?

Jesu li hrvatski dizajneri odustali od mode?

U posljednjih nekoliko godina više od 20 dizajnera prestalo je prikazivati revije


Image: Buro247hr

U posljednjih šest godina hrvatske je tjedne mode napustilo više od 20 dizajnera. Neki su jednostavno odustali od koncepta revije, a neki su sasvim odustali od modnog dizajna i prestali stvarati. U Hrvatskoj je teško voditi vlastiti brend, no je li to jedini uzrok takvog masovnog odustajanja od mode? Kroz razgovor s nekoliko hrvatskih dizajnera pokušali smo pronaći uzrok problema

Prošla je godina bila burna kad su u pitanju zbivanja na hrvatskoj modnoj sceni pa tako sada u našoj zemlji postoje dva događanja koja nazivamo tjednima mode. To su Fashion Week Zagreb/Cro A Porter i Fashion.hr. Uz njih, postoji još samo jedno natjecanje za mlade dizajnere koje im može donijeti vlastitu reviju u sklopu Fashion.hr-a, Fashion Incubator. No, i s tih nekoliko modnih događanja dizajneri iz godine u godinu odlaze. Tako je u posljednjih sedam godina hrvatske tjedne mode napustilo više od 20 dizajnerskih imena i to uglavnom onih mladih.

Jednu skupinu dizajnera koji su odustali od vlastitih revija na hrvatskim tjednima mode čine mladi dizajneri koji su napustili Hrvatsku. Među njima su Manuel Maligec koji u Parizu radi za Maison Margielu uz Johna Galliana, Saša Hortig koji u Stockholmu već neko vrijeme radi u dizajnerskom timu H&M-ovog brenda & Other Stories ili pak Matija Čop koji studira na prestižnom Central Saint Martinsu, a u slobodno vrijeme radi kostime primjerice za Solange Knowles. To je posebna skupina dizajnera koji su uvidjeli da u Hrvatskoj nema mjesta za njihov rad te su se okrenuli nekim drugim opcijama u inozemstvu - i u tome uspjeli. No, za neka dizajnerska imena koja su napustila hrvatske tjedne mode više ni ne čujemo. Sjećate li se Evana Easta, Aleksandra Žarevca, Vaina ili možda Tatjane Pantoš? To su dizajneri kojih više nema na hrvatskoj modnoj sceni iz ovih ili onih razloga. No, mi smo uzroke problema pokušali pronaći kroz razgovor s aktivnim dizajnerima koji su svoju karijeru nastavili izvan koncepta tjedana mode i revija.

Maja Merlić i Andreja Bistričić

"Hrvatski tjedni mode svakako imaju svoju publiku te je CAP DIORALOP-u puno pomogao za nekakav prvi start i vidljivost u Hrvatskoj. Mi smo sudjelovale četiri sezone na takvim događanjima, kada smo zaključile da ćemo taj novac i energiju preusmjeriti na inozemno tržište te smo prvo krenule sa showroomovima u Parizu, a ubrzo i s revijama i izložbama u Londonu i diljem Europe," kaže Maja Merlić koja zajedno s Andrejom Bistričić vodi brend DIORALOP. "Za nas konkretno se to više isplati, budući da ne radimo baš mainstream modu te moramo povećavati broj klijenata i izvan granica. Ovdje nam je vidljivost s obzirom na aktivnosti izvan Hrvatske i dalje dobra te dućan u Vlaškoj 13 dobro funkcionira, dok za inozemno tržište radimo veleprodaju. To je za nas idealna kombinacija."

O financijskom aspektu sudjelovanja na hrvatskim modnim događajima rijetko se u javnosti govori. Dizajneri čija estetika odgovara tjednu mode na kojem sudjeluju obično ne plaćaju sudjelovanje na njemu. Minimalni troškovi sudjelovanja koji su za njih (gotovo) neizbježni su oni koji otpadaju na modele te njihovu šminku i frizuru. No, i to može biti prevelik zalogaj za mlade dizajnere koji nakon pobjede na nekom natjecanju odmah stižu predstavljati svoje revije na tjedne mode, koji su za njih u toj fazi još uvijek prevelik zalogaj, posebno kada sve što imaju ulože u samu kolekciju. U takvoj se situaciji našla Pavla Aleksić koja se istaknula svojim radom na natjecanju Modni ormar nakon kojeg je kolekcije otišla predstavljati na Fashion.hr.

Pavla Aleksić, jesen/zima 2013.

"Na Fashion.hr-u sam predstavila tri kolekcije i zaista mogu reći samo lijepe riječi za cijeli tim koji radi na organizaciji. Na pitanje, zašto sam napustila Fashion.hr rekla bih da ga nisam napustila već da sam bila u nemogućnosti nastaviti svoje predstavljanje, prvenstveno iz financijskih razloga," kaže Pavla. "Tada sam bila student i otpočetka kvaliteta mi je bila iznimno važna, no moja stipendija je jednostavno bila premala za ostvariti moje snove, a "dovoljno dobro" nikad nisam mogla prihvatiti."

Pavla je nakon odustajanja od predstavljanja svojih kolekcija na Fashion.hr-u napustila Hrvatsku, jedno je vrijeme radila u dizajnerskom timu u Zari, a danas, i dalje u inozemstvu, traži posao u svojoj struci, kostimografiji, koja je njezina velika ljubav. Uz to, paralelno radi i na novoj vlastitoj kolekciji koja će, nada se, u ovoj godini biti predstavljena javnosti. I Marija Kulušić napustila je koncept klasične revije te svoje nove kolekcije radi neovisno od njih i predstavlja onda kad joj odgovara.

"Nakon par sezona shvatila sam da mi takav vid prezentacije više ne odgovara, previše dizajnera i različitih estetika je nagurano 'pod jedan krov'," kaže Marija Kulušić"Nisam više prisutna na tjednima mode, ograničena rokovima, niti prikazujem svoje kolekcije u obliku revija, no mislim da je ovako puno jasnije prikazati svoj rad. Ne odustajem od koncepta modne revije, no to dolazi u obzir samo u samostalnoj organizaciji gdje bih imala pod kontrolom svaki aspekt prezentacije."

Marija Kulušić

To miješanje različitih estetika drugi je veliki problem s kojim se susreću hrvatski tjedni mode. Na inozemnim tjednima mode to je riješeno tako da svaki dizajner organizira svoju reviju na mjestu koje mu odgovara u vrijeme koje mu odgovara, a uklapa se u raspored tjedna mode. Hrvatski tjedni mode koncipirani su tako da organizator bira lokaciju i vrijeme održavanja kao i raspored revija. Organizatori prema tome i sami biraju scenografiju koja se nerijetko ne uklapa u koncept revije koju je dizajner osmislio. Razdvajanje revija i njihovo održavanje na različitim lokacijama otežalo bi organizaciju te bi troškovi prostora, scenografije, rasvjete, ozvučenja, pozivnica i drugih organizacijskih detalja pali na dizajnera. No, on bi u tom slučaju imao kontrolu i ne bismo u 30 minuta vidjeli miks radova Ivice Skoke, Coded Edgea i Branke Donassy. 

Dizajnerima nerijetko ne odgovara estetika koju bira određeni tjedan mode pa su neki od njih zamijenili Cro A Porter za Fashion.hr i obrnuto, a jedan od njih je i Antun Aščić koji radi pod imenom Anthony Avangard. "Te tri sezone koliko sam proveo na Cro A Porteru su me iscrpile u svakom pogledu, ali su bile veliko iskustvo za mene. Nije mi odgovarao njihov način funkcioniranja i rada u kojem stagniram i ne mogu napredovati niti se razvijati u smjeru u kojem sam malo više htio i gdje nemam stopostotnu podršku," kaže Antun. Anthony Avangard, proljeće/ljeto 2017.

"Neočekivane promjene koje su zatresle Cro A Porter nisu odgovarale mom senzibilitetu i nisam želio nastaviti raditi u takvom okruženju. Nikad nisam bio ovisan o nikome. Zatim je uslijedio poziv Vinka Filipića i dogovorena je nova suradnja s timom Fashion.hr-a. Zasad sam jako zadovoljan kako teče suradnja. U organizacijskom i produkcijskom i u PR smislu. Svatko bira i ide gdje mu je bolje. Na kraju krajeva, u interesu mi je razvitak i budućnost mog brenda," dodaje. Njegova kolegica s Cro A Portera, Sonja Lamut, također je napustila to modno događanje, no svoje mjesto nije tražila drugdje jer, kako kaže, revije su izgubile važnost koju su nekad imade. "Izostanak s revija nije ništa promijenio, ja i dalje živim i uživam svoj posao svaki dan. U vrijeme kada sam počinjala, odgovorila bih zasigurno drukčije, no revija je danas izgubila na važnosti, a najbolji dokaz je broj dizajner u odnosu na broj stanovnika," kaže Sonja Lamut.

Ipak, velika prednost tjedana mode jest vidljivost koju donose dizajnerima Takva događanja portali i novine uvijek pokrivaju, ali i, ono što je najvažnije, pokriva ih televizija koja je još uvijek najpopularniji medij u Hrvatskoj. "Mišljenja sam da mladi dizajneri bez sudjelovanja na nekom od "tjedana'" mode ili apliciranjem na natječaje teško mogu postići vidljivost i interes medija u Hrvatskoj, ali to nije nužno," kaže Marija Kulušić. "Stoga može biti od velike pomoći na samom početku." Naposljetku, i cilj je predstaviti se javnosti kroz medije ili na bilo koji drugi način jer se među tim ljudima kriju kupci. No, različiti načini predstavljanja kolekcija privlače i različite publike i različite kupce što je osjetila i Pavla Aleksić.

"Tjedni mode u Hrvatskoj imaju svakako pozitivno značenje za mlade dizajnere, međutim iz osobnog iskustva, shvatila sam da moje klijentice nisu bile cure koje su sjedile u redovima na tjednima mode, već cure koje su vidjele moj dizajn na portalu, na ulici ili kod prijateljice," kaže Pavla. "Moje mišljenje je da su u posljednje vrijeme hrvatski tjedni mode postali prezasićeni, nudi nam se mnogo toga, no kao da nedostaje strasti i jedinstvenosti."

Ima nešto u toj strasti za koju većina hrvatskih dizajnera kao da nikada nije čula To je ono što osjećate kad gledate sedam tekstura ne jednom odjevnom predmetu Miuccije Prade ili nevjerojatnu dekonstrukciju kaputa Johna Galliana. Oni su, dakako, nevjerojatno talentirani, ali je ta strast koja ih tjera da uđu duboko u istraživanje svakog pojedinog odjevnog predmeta koji se nađe unutar kolekcija, ono što njihove kolekcije, a onda i revije čini čarobnima. Hrvatima je od toga i dalje važnije koliko "poznatih" osoba sjedi u prvom redu. No, mladi su dizajneri, čini se, počeli shvaćati da nema smisla slijediti uvriježene koncepte i vođeni strašću stvaraju neke nove koncepte, a u idućim sezonama, tko zna, možda i neka nova modna događanja na kojima će u fokusu biti njihov rad.

Related articles

Buro 24/7 Selection

više