Search

Jesu li opravdane cijene hrvatskog modnog dizajna?

Jesu li opravdane cijene hrvatskog modnog dizajna?

I znamo li uopće što kupujemo?


Image: Buro247hr arhiva

Činjenica je da rijetko kada zapravo znamo što kupujemo. To se posebno odnosi na high street brendove čija je odjeća natopljena znojem potplaćenih radnika Kine, Indonezije i Vijetnama. No, situacija bi trebala biti drugačija s dizajnerskom odjećom, a posebno onom hrvatskih dizajnera, jer ako kupuješ hrvatsko siguran si da znaš što kupuješ. Ili?

Prije nekoliko dana jedan je hrvatski brend na svom Facebook profilu objavio fotografiju modela koji nosi kaput u pastelno zelenoj boji. Iznad fotografije stoji: "Kaput cashmere / cijena: 2.999 kn". Činjenica da cijena dizajnerskog kaputa od kašmira ne prelazi ni tri tisuće kuna pomalo je nevjerojatna. Iz čiste znatiželje odem provjeriti kako on izgleda na službenom webu brenda. Scrollam, scrollam i evo ga, to je taj kaput. Sastav: 82% poliester, 16% viskoza, 2% elastan. Kašmiru ni traga.

Da priča ne bi ostala jednostrana kontaktirala sam trgovinu brenda u potrazi za informacijama. Tada su mi objasnili kako se ne radi o istom kaputu te da ovaj objavljen na Facebooku doista jest od kašmira i vune. No, o kojem se udjelu kašmira radi? 70% vuna, 20% poliamid i 10% kašmir, odgovara mi djelatnica i time objasni zašto je cijena tog kaputa od "kašmira" relativno niska.

Hrvatsko dizajnersko društvo izdalo je ove godine Smjernice za izračun cijena djela dizajna u koje su uključili i smjernice za izračun cijena djela dizajna vizualnih komunikacija, industrijskog/produkt dizajna i modnog/odjevnog dizajna. Čak su otišli i toliko daleko da su kreirali online kalkulator u koji možete unijeti parametre i izračunati minimalnu preporučenu cijenu svog proizvoda. No, dakako, radi se tek o smjernicama. Ne računaju svi hrvatski dizajneri cijene svog dizajna na univerzalan način.

Charlie design

"Kod mene se radi o timu ljudi: konstruktor, šnajderice, prodavačice, veleprodaja... I na kraju mjeseca, zvuči prozaično, morate dati plaće. Dakle, bez obzira na promet u tom mjesecu imate fiksne troškove. To govorim zbog toga, jer sam u nekoj davnijoj prošlosti imala puno više cijene. Kad imate dućane brzo shvatite da to nije galerija gdje se klijenti dive eksponatima, već bi ih trebali kupiti. Dugo sam se lomila upravo u tom pristupu i našla neki kompromis. Zanimljiva odjeća prepoznatljivog modnog rukopisa, ali ipak dostupna klijentima," kaže Loredana Bahorić o cijenama svog brend Charlie design.

I Ksenija Vrbanić svoje cijene obračunava uključivanjem svih parametara uključenih u proizvodnju, a to su konkretni troškovi dizajna, proizvodnje, marketinga i dodana vrijednost brenda, a takvoj se cijeni dodaje još i trošak prodaje na veliko i malo. No, Ksenija se susrela s problemom različitih cijena za domaće i inozemno tržište. "Hrvatske cijene XD komada su preniske u odnosu na internacionalne. Što znači da jedan kaput u Hrvatskoj ima na pola nižu cijenu u odnosu na neki dućan u svijetu. To se može i vidjeti na raznim inozemnim web shopovima koji prodaju našu odjeću," rekla je dizajnerica. "Kako je svijet postao mali, to su shvatili neki naši krajnji kupci iz svijeta, pa dolaze u vikend shopping u Zagreb ili Dubrovnik. Tako im ukupno plaćeni iznos za XD odjeću pokriva i put i smještaj.

Cijene u Hrvatskoj Ksenija drži niskima iz lokalpatriotizma, no ni to neće moći trajati zauvijek. "Mi zbog nekog lokalpatriotizma ne dižemo naše cijene jer bi to sigurno izazvalo lošu reakciju kod naših konzumenata. Ali kako vrijeme ide, morat ćemo to uskoro ipak promijeniti."

XD Xenia design

S druge strane, mladi dizajneri koji iza sebe nemaju čitav tim ljudi već možda jednu krojačicu ili pak sami izrađuju sve od krojeva do ručnog šivanja aplikacija. 

"Kod mene je u određivanju cijene ključno vrijeme provedeno u izradi odjevnog predmeta," kaže mi Marija Kulušić. "Većina mojih odjevnih predmeta su kompleksni te zahtijevaju poprilično dugo vremena za izradu pa ako je za neki odjevni komad utrošeno npr. par dana rada po mom mišljenju je apsolutno logično da njegova cijena bude visoka." Marija ističe i jednu ključnu stvar koja razlikuje mlade dizajnere od onih koji proizvode veće količine svoje odjeće. "Bitna stavka je tekstilni materijal koji mnogo naših, posebice mlađih dizajnera ne kupuje na veliko (što je i kod mene slučaj) što dovodi do znatno veće cijene, posebice ako koristite prirodne i finije materijale."

Marija Kulušić

"Kod nas ovisi od sezone do sezone i do odjevnog komada, vremena izrade, vrste materijala, detalja. Većina naših odjevnih predmeta je unikat što otežava procjenu vrijednosti odjevnog komada. Inače, cijenu računamo tako što uloženi iznos množimo s dva," kaže Damir Begović, dizajner brenda Twins čiji su komadi često izrađeni od unikatnih tkanina. "Nekad dobijemo komentare poput "Isuse kako ste jeftini" pa sve do sugestija da bismo trebali sniziti cijene u svrhu veće prodaje. Kod nas cijene imaju veliki raspon, nekada od 150 kuna do par tisuća kuna. Uvijek se trudimo da nam kolekcija sadrži za svakoga po nešto, da si i studentica, poslovna žena ili neka luda fashionistica može priuštiti naš komad."

I iako je razlika velika kad je u pitanju određivanje cijene dizajna mladog dizajnera i nekoga tko iz mjeseca u mjesec ulaže u veliku proizvodnju (što, zanimljivo, predviđa i HDD-ov kalkulator), svi se moji sugovornici slažu oko jedne činjenice - hrvatski se dizajneri (ja bih rekla i marljivi ljudi općenito) redovito podcjenjuju.

Loredana Bahorić kaže kako vidi da u Hrvatskoj općenito kruži neka fama o precijenjenom domaćem dizajnu. "Ovdje se uglavnom radi o malim serijama, manufakturnoj proizvodnji, a negdje i o unikatima. Vjerujem da svaki dizajner ima svoj kut gledanja te način formiranja cijena i ako to funkcionira na tržištu, zašto ne?" tvrdi Loredana. Ksenija Vrbanić pak sama kaže kako cijene njezinih komada neće još dugo moći ostati toliko niže od onih u inozemstvu unatoč činjenici da bi to moglo razljutiti domaće kupce.

"Ponekad se dogodi da se zapitamo zašto neki dizajner stavi preveliku cijenu jer na prvu možda taj komad ne izgleda kao da vrijedi toliko, ali smatramo da sve što je proizvedeno u Hrvatskoj, još ako je unikatno, u današnje vrijeme apsolutno zaslužuje da se za taj odjevni komad plati puna cijena i prava vrijednost tog komada!" kaže mi Damir Begović, a s njim se slaže i Marija Kulušić. "Znam da se neki podcjenjuju izjednačavajući se cjenovno s brandovima poput Zare, a vrlo dobro znam da su uložili mnogo truda svoj rad. Dok, s druge strane, ima i onih koji se precjenjuju s poprilično lošim materijalima i vrlo jednostavnim krojevima," tvrdi Marija.

Twins

Sa činjenicom da su dizajneri u Hrvatskoj podcijenjeni slaže se i Gala Marija Vrbanić. Njezin brend Price On Request gdje se zapravo radi o projektu unutar kojeg je Gala predstavila kolekciju koju prodaje u online trgovini, gdje svaki proizvod ima početnu cijenu te se svakim prodanim komadom cijena tog proizvoda diže za određeni postotak. "Zvuči skroz iracionalno i nelogično, no kada se bolje pogleda to je način na koji radi svaki brend na svijetu. Što se više prodaje i pojavljuje, cijena mu raste. Ovdje je to izvedeno samo na izravniji način." otkriva Gala.

Čitav je projekt, kako kaže, upravo reakcija na stanje na tržištu. "Početna cijena ne uključuje "vrijednost" dizajna/brenda te je ona u startu vrlo niska, čak niža i od high streeta. Uvijek kada bih krenula određivati cijenu svom dizajnu postavljala sam si pitanje kako nametnuti cijenu proizvodu s obzirom na neizgrađen brand i jaku konkurenciju high street brandova."

Price on Request

Kaže kako njezin projekt u startu komercijalno ne gubi ni ne profitira jer je za mladog dizajnera bez izgrađene pozadine za početak dovoljan uspjeh da ostvari mogućnost daljnjeg rada i razvijanja. No, zadovoljna je odazivom i povjerenjem kupaca. I tko zna, možda će hrvatski kupci u ovakvom modelu prodaje prepoznati nove načine za konzumaciju hrvatskog dizajna.

I iako se možemo složiti da nakon svih iznesenih izjava, da se hrvatski dizajneri trude da njihova cijena doista bude realna, kako ćemo opet na kraju znati jesmo li doista kupili kaput od kašmira? Vrlo je vjerojatno da nećemo.

Related articles

Buro 24/7 Selection

više