Search

Jugoplastika - nostalgična priča o košarci, Adidasu, radu i ženskoj emancipaciji

Jugoplastika - nostalgična priča o košarci, Adidasu, radu i ženskoj emancipaciji

Tekst: Tina Lončar


Košarkaški klub Split, od svog je osnutka 1945. godine, mnogo puta mijenjao ime, no ljubitelji "loptanja pod obručima" splitske su košarkaše najradije zvali Žuti, dok se u danima najvećeg ponosa i slave, na prijelazu s osamdesetih na devedesete, s tribina orilo Jugoplastika. Bilo je to vrijeme kada su splitski košarkaši vladali europskim parketima nižući naslove prvaka, ostavljajući svijet u čudu i ispisujući povijest. Upravo u čast te magične ere koju su krojili košarkaški virtuozi poput Tonija Kukoča i Dina Rađe, Adidas je u suradnji s njemačkim lancem sportske opreme BSTN Store lansirao dva retro modela Adidas Forum High tenisica s natpisom "Jugoplastika". Limitirana edicija u trenu je razgalila sve nostalgičare, ljubitelje old school estetike i zaljubljenike u košarku, a nagađa se da je hype koji trenutno vlada tek najava za kolekciju koja bi trebala doći u prodaju naredne godine.

Jugoplastika - nostalgična priča o košarci, Adidasu, radu i ženskoj emancipaciji (фото 1)

No, priča o Jugoplastici nije samo priča o zlatnom sjaju jednog košarkaškog kluba niti priča o tenisici koju svi danas žele, priča je to o jednom drugom vremenu, o radu, stremljenju ka Zapadu, globalnoj prepoznatljivosti i ženskoj emancipaciji. Priča je to o komunističkom društvu u kojem se maštalo o kapitalističkim tekovinama, priča o vremenu u kojem se s gramofonskih ploča orio glas Zdenke Vučković i himna konzumerizma "Tata kupi mi auto, bicikl i romobil. Kupi mi medu i zeku, kolica Jugovinil". Od osnutka 1952. godine pa sve do devedesetih i sloma Jugoslavije, priča o Jugoplastici bila je priča o uspjehu. Tih ranih pedesetih godina, Juga je bila tipična komunistička zemlja u kojoj je vladala teška industrija i u kojoj se kupovalo na točkice, a plastika je bila nešto novo, nešto što je podsjećalo na prosperitetni, moderni i dekadentni Zapad. Kao i većina dobara s tog magičnog Zapada, plastika je bila simbol slobode. U tom okruženju, iz tvorničkog giganta Jugovinil izdvojila se Jugoplastika, društvena tvrtka za proizvodnju plastičnih masa i tekstilnih proizvoda, a na tvorničkim trakama Jugoplastike poslove su dobile tisuće žena. Bilo je to vrlo neobično za jedno patrijarhalno društvo u kojem su u teškoj industriji, na brodogradilištima i u čeličanama, radili isključivo muškarci, a žena je držala sve kuteve kuće osim kuta koji se odnosi na financije. No, s Jugoplastikom se i to promijenilo, a Jugoplastika je u zlatnog diva izrasla upravo na ženskim leđima. Na vrhuncu slave brojila je 13.000 zaposlenih, a dvije trećine bile su upravo žene. I to ne samo u proizvodnim pogonima, već i na visokim menadžerskim i direktorskim pozicijama.

Jugoplastika - nostalgična priča o košarci, Adidasu, radu i ženskoj emancipaciji (фото 2)

A proizvodili su sve, "od igle do lokomotive". Proizvodili su dijelove za kragujevačku tvornicu automobila Zastava, ali i za francuske Citroen i Renault, njemački Volkswagen, rusku Ladu, a život bez Jugoplastike u Jugi je bio gotovo pa nezamisliv, školarci su nosili torbe s etiketom splitske tvrtke, djevojčice su se igrale s njihovim lutkama, na igralištima su se naganjale njihove lopte, a police domaćinstava ispunjavali su proizvodi koji su simbolizirali modernost i otvorenost slobodnog Zapada. Pogoni Jugoplastike bili su raštrkani po čitavoj Dalmaciji, od Starog Grada na Hvaru gdje su se proizvodili gumbi, Dubrovnika i Visa gdje se proizvodila konfekcija, pa sve do Makarske koja je proizvodila PVC profile. No, osim u Jugoslaviji, Jugoplastika je uživala ugled kako na Istoku, tako i na Zapadu. Jugoplastika je za Adidas proizvodila 4,5 milijuna sportskih torbi godišnje, a na vrhuncu svoje moći ostvarivala je prihod od 350 milijuna dolara. U zlatnoj eri Jugoplastike, sredinom šezdesetih godina plastičarska je tvrtka poduzela i jedan pionirski pothvat i postala sponzorom košarkaškog kluba Split. Samo nekoliko godina kasnije košarkaški klub s imenom "ženske" firme, Jugoplastika je postigla prve zapažene uspjehe na domaćem parketu, a nakon kratke krize 80-ih, na scenu je stupila nenadmašna generacija koja će Jugoplastiku dovesti do čak tri europska naslova. No, nakon dana ponosa i slave, stigla su neka druga vremena. Jugoplastika koja je nekoć bila sjajna perjanica proizvodnje u Jugoslaviji, nije opstala dugo nakon rušenja socijalističkog tržišnog modela. Tvrtka je ubrzo raskomadana, a zbog imena koji je odveć podsjećao na stari režim dobila je novi naziv, Diokom. No, to ime ništa nije značilo bivšim partnerima koji su donedavno poslovali s Jugoplastikom, tvrtkom koja se mogla podičiti svjetskim ugledom. Većina onih žena na čijim je žuljevitim rukama izrastao čitav jedan svijet, kako to biva u dobro poznatom scenariju pretvorbe i privatizacije, naprasno je završio na ulici, a proizvodnja onih igračaka koje su obilježile djetinjstva, preselila se na daleki Istok. Danas, tamo gdje su nekoć bili temelji Jugoplastike u splitskoj Brodarici, ništa se više ne proizvodi. Niknuo je tamo, a što drugo, nego još jedan shopping centar. No, ako je suditi po Adidasu i novoj-staroj tenisici, ako ništa drugo, barem se imamo čega sjećati.

Jugoplastika - nostalgična priča o košarci, Adidasu, radu i ženskoj emancipaciji (фото 3)
Jugoplastika - nostalgična priča o košarci, Adidasu, radu i ženskoj emancipaciji (фото 4)

Related articles

Buro 24/7 Selection

Leave a comment

više