Traži

Kakva je perspektiva kad osnivaš svoj brend u Hrvatskoj?

Kakva je perspektiva kad osnivaš svoj brend u Hrvatskoj?

Savjeti kreativki

Tekst: Dina Dončević


Fotografija: Instagram

U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo osnivanja brojnih manjih modnih i brendova nakita koji su putem društvenih mreža ostvarili veliku popularnost. Torbe, haljine, naušnice, narukvice, nema toga što se ne proizvodi ručno i u Hrvatskoj...

Iako sam velika podržavateljica tog trenda i puno mi je draže kupiti komade nakita za koje znam tko ih je i gdje izradio, nego da posežem za onima iz high street brendova, realnost je da dobar dio tih brendova radi "na crno". Kad sam čula s čime se sve moraju boriti, a i da je u končanici računica na strani države, sasvim mi je jasno zašto. Mislim da nitko ne bira svjesno izigrati državu, ali mislim da država nije poticajna za mlade kreativce. Ovo nije još jedna priča o tome kako je trava zelenija negdje drugdje jer sam sigurna da komplicirani hrvatski sustav nije jedini primjer ovoga.

Nakit hrvatskog brenda Perleraj

Većina kreativaca koje sam upoznala s izradom svojih unikata počela je u studentskim danima, kako bi zaradili koju kunu više za kavu. Oni koji su imali dovoljno dobre ideje i malo sreće uspjeli su od svoje manufakture stvoriti uhodane brendove te su se upustili u avanturu zvanu registriranje obrta ili recimo, osnivanje j.d.o.o-a, ni ne znajući što ih sve očekuje. Hrvatska uprava se ponekad zna činiti kao znanstvena fantastika, a šalterima koje morate pohoditi kao da nema kraja. Kako sama nemam nikakvog praktičnog iskustva o tome, iako sam dobro upoznata sa zakonima, uvid u ovu tematiku dale su mi dvije osnivačice uspješnih domaćih brendova nakita Perleraj i mammii - Katarina Zmazek i Maja Miletić.

Katarina Zmazek

Dobar dio mojih pretpostavki, a čini mi se i vladajućeg mišljenja, bio je pogrešan te se ispostavilo kako se u Hrvatskoj može poslovati u potpunosti po pravilima, čak i ako se radi o malom, tek osnovanom brendu. Iako poteškoća u čitavom procesu ima, pogotovo na početku, svi su rješivi. Da nije lako biti "sam svoj šef" te da većina stvari s kojima se susreću u svakodnevnom poslovanju nemaju nikakve veze s kreativnošću, mora biti jasno svima koji žele pokrenuti nešto svoje.

"Mislim da se u Hrvatskoj može sve, ali se mora pronaći svoja niša" kaže Katarina Zmazek. Iako bi se moglo smatrati olakotnom okolnošću to što je prošla formalno obrazovanje za pravnika, ono što se uči na fakultetu, nema veze s praksom, pa se prije bilo kojeg poteza dobro informirala o svemu. Da veliki dio toga ovisi o informiranju kaže i Maja Miletić. "Nemam neki poseban savjet za ljude koji sad osnivaju svoj brend, možda samo fokus i informiranje. Fokus na svoj dizajn i proizvod, jer je to ono što je ipak najvažnije, a širina u informiraju. Pogotovo u trenutku kad se poslovanje mijenja ili raste na stepenicu više."

Maja Miletić

Iako se ona sama u tu avanturu upustila 2012. godine, pa je s hrpetinom papira obilazila šaltere i nadala se da ono što joj govore je točno i ispravno te da joj na adresu neće stići neka astronomska kazna koju će morati platiti zbog sitne pogreške, danas je čitav proces nešto lakši zbog sustava e-građani. Time se skratilo vrijeme, ali ne i količina papira te davanja. Pokazalo se da ono zašto mislim da se većina mladih ljudi odlučuje za rad "na crno" je točno. Odabir imena, obrta, registracija, sve je skupa prije pet godina trajalo oko dva tjedna. Danas se sve može odraditi u roku tri dana, ali ako ste mislili da ste registracijom obrta i odabirom vrste - većina se odlučuje za paušalne - gotovi, gadno se varate.

Slijedi mirovinsko, zdravstveno, porezna, izrada pečata, otvaranje žiro računa u banci te naposljetku polaganje zaštite na radu. Slično situacija je i s j.d.o.o-om, pogotovo ako ulazite u sustav PDV-a gdje su velika davanja te se plaća i porez na dobit. "Kad bi porezna davanja bila manja, a posebno davanja za zapošljavanje, to bi učinilo veliku razliku. Mogli bi više zapošljavati, ovako zapošljavamo svi studente. Kao savjet broj jedan dodala bih da je važno naći dobrog knjigovođu." otkriva Katarina.

Narukvica brenda mammii u nastajanju

Ali, ono što predstavlja najveći problem jest stvaranje nelojalne konkurencije u brendovima koji se ne registriraju. Cijene proizvoda takvih brendova u startu su niže jer zapravo osim troška materijala, ostalih troškova nema. Također, primjerice, netko tko legalno radi sa srebrom mora svaki komad žigosati u Državnom zavodu za mjeriteljstvo i imati svoj žig proizvođača čija matrica ostaje pohranjena u zavodu. Detalj koji produžava vrijeme isporuke naručenog komada nakit, a i trošak njegove izrade. Time se utječe i na percepciju kupaca, a brendovima koji sve rade kako treba i ulažu sredstva u rast svog poslovanja, sve skupa postaje otežano. Svoju ulogu tu igraju i mediji. Događa se situacija da tisak, portali i blogovi u "isti koš" stavljaju one koji sve rade po PS-u i one koji se odlučuju za drugu opciju. Time se ne radi nikakvo razlikovanje među tim brendovima, a ono što će pojedini čitatelji primijetiti bit će nesrazmjer cijena, a ponekad taj iznos može zamagliti sve ostale komponente poput materijala, dizajna i delikatnosti izrade.

Materijali u radionici mammii

Teško je, i hvatati korak s nekim većim igračima poput high street brendova koji svojim cijenama mogu opasno sniziti cijene ručnog rada. Ručno rađenim unikatima teško je parirati njihovoj brzini i online prisutnosti, što također nanosi štetu čitavom tržištu. Biti kreativan je jedna stvar, a uspjeti druga. Moje sugovornice uspjele su isplivati te su, barem zasad, zadovoljne svojom pozicijom i pokazuju da se uz konstantan trud, transparentnost i rad na svojem proizvodu sve može. Bez obzira na to što čitav dio kolača ne ostaje njima, svojim trudom, radom i idejama došle su do toga da uspijevaju akumulirati prihode te ih stalno ulagati u unaprjeđenje svojeg poslovanja - koje će u jednom slučaju značiti nabavku novih strojeva za rad s metalima, a u drugom otvaranje vlastitog dućana.

"Ima perspektive i nekad se iznenadim koliko. Vjerojatno ću zvučati kao romantik neutemeljenih stavova, ali ja se uvijek nadam da se može." kaže Maja, a svojim pričom i mene uvjerava u isto. Bez obzira na to što u Hrvatskoj nije lako postaviti brend na noge i uspješno ga voditi i boriti se nepoticajnim sustavom i svime ostalim što te može zateći po putu, nije sve tako crno. A moje su sugovornice pravi primjer za to da u Hrvatskoj itekako ima perspektive. 

Povezani tekstovi

Buro 24/7 izbor