Search

Korona i hrvatska moda: hoće li kriza dokrajčiti napukli sistem?

Korona i hrvatska moda: hoće li kriza dokrajčiti napukli sistem?

Tekst: Tina Lončar


Image: Instagram

Kada je posljednja ekonomska kriza tek počela poprimati oblik devastirajuće lavine, Burton Tansky, tada izvršni direktor lanca luksuznih robnih kuća Neiman Marcus, bio je poprilično samouvjeren u tvrdnji da će kriza imati minimalan utjecaj na luksuzni sektor. "Zapamtite, kada naš kupac stegne remen obično je to remen od noja ili aligatora", odgovorio je sumnjičavoj publici na konferenciji početkom kobne 2008. Premda su mnogi tada vjerojatno pomislili kako ekonomske prognoze koje dolaze od "samodopadnog tipa koji ne zna koliko košta litra mlijeka" ne treba shvaćati suviše ozbiljno, Burton Tansky je bio u pravu. Dok se veći dio tržišta strmoglavio u bezdan, sektor luksuznih proizvoda iskusio je neznatan pad prihoda. I počeo je vrlo brzo rasti po završetku krize. Premda zvuči paradoksalno, mnogi su faktori na strani luksuza čak i kada svijet, u financijskom smislu, krene divljati. Globalno tržište luksuznim dobrima, koje cvjeta već desetljećima, pažljivo je konstruiralo okruženje koje odražava prevlast želja nad potrebama. Radi se o tržišnom segmentu koji više no što prodaje proizvode - prodaje emocije. Prodaje status i prestiž, osjećaj povjerenja, vrijednosti i postignuća, prodaje i identitete, ali i osjećaj optimizma i utjehe što je, očito, posebno važno kada čitav svijet stoji na ivici neizvjesnosti i bulji u provaliju.

Zato ne čudi što u vremenima krize rijetko opstaju tvrtke koje prodaju luksuz temeljen samo na visokoj cijeni i čudesnom dizajnu.

U vremenima krize opstaju (pa čak i profitiraju) prepoznatljivi i jaki brendovi koji, osim dvije navedene stavke, svojim kupcima nude i nešto više, nešto neopipljivo što nadmašuje puke potrebe i zalazi u sferu želja, nešto o čemu se mašta, nešto što kroji identitete i pobuđuje snažne emocije.

Korona i hrvatska moda: hoće li kriza dokrajčiti napukli sistem? (фото 2)
Vjeko Franetović i Nikica Ivančević

No, iako su mnogi skloni precrtati prognoze i rješenja iz prethodne ekonomske krize na recentnu krizu prouzrokovanu pandemijom, čini se kako je ona ipak u mnogočemu drugačija. Osim što je kriza stigla posve nenajavljeno, lockdown koji je ponegdje trajao i nekoliko mjeseci rapidno je srozao ekonomiju. Sasvim nenadano, zacrvenio se OFF gumb i sve je stalo, a svijet se pronašao u stanju potpune neizvjesnosti s jedinim pitanjem: "kada ćemo se vratiti na staro?". Intenzitet tog zajedničkog iskustva (uz svakodnevno brojanje mrtvih), vrlo je brzo stvorilo klimu koja mnogo jače podsjeća na rat nego li na recesiju. No, recesija je stigla, i to kakva. Rijetko je koji sektor pritom prošao neokrznut. Kako je vrijeme odmicalo, prognoze za oporavak su se mijenjale, optimisti su najavljivali rast gotovo podjednako brz kao što je bio i pad, pa su onda revidirali teoriju i najavili da ćemo za oporavak ipak trebati malo pričekati, poneki su čak proklamirali i radikalne teorije poput pada kapitalizma ili pesimistično lamentirali o potpunoj nemogućnosti za oporavak nakon kolapsa. Činjenica jest da ustvari nitko nema pojma što će se ustvari dogoditi i koliko će ekonomijama trebati da se stabiliziraju, a značaj ove krize moći ćemo sagledati tek retroaktivno.

No, ono što znamo jest da je modna industrija ovoga puta izvukla poprilično kratku šibicu. Trgovine su tjednima (pa čak i mjesecima) bile zaključane, a sav se promet prebacio u online segment, no čak niti shopping s virtualnim košaricama nije uspio nadoknaditi manjak prodaje koji se dogodio zbog smanjene kupovne moći potrošača, ali i zbog promijenjenih potreba. Kako je odijevanje, kupovanje nove odjeće i praćenje mode snažno povezano s društvenim aktivnostima, s odlascima na posao, s pohođenjem kojekakvih druženja, noćnim izlascima ili sređivanjem za svečane prilike, kada se društvena interakcija ograniči i svede na dopisivanje preko virtualnih kanala - nove haljine i cipele postaju, ajmo reći, pa poprilično nebitne. Većina nas se, ipak, (kada nitko ne gleda) "za sebe" odijeva u prevelike sponzorske T-shirte i donji dio iznošene pidžame. No, niti će kapitalizam propasti, niti će potreba za modom prestati. Jedino što je moguće da će se dogoditi jest da će se neke promjene, koje se već neko vrijeme sramežljivo pomaljaju na obzorju, nešto brže usvojiti. Virtualne modne revije, digitalni showroomi, livestream kupovina i inovativni 3D alati možda zbilja jesu dio naše bliže budućnosti, no prelazak na održiviju modu koja je ekološki i socijalno osvještenija ipak će doći postepeno. Koliko je god kriza stubokom promijenila našu realnost, ne valja zaboraviti da su veliki sustavi (ali i potrošačke navike kupaca) ustvari nesklone revolucionarnim promjenama i zato često inertne. Pa čak i kada je riječ o modi čiju srž čini promjena.

A kakva je situacija kada je riječ o hrvatskoj modi? Pa, malo je, ustvari, reći - specifična. Ekonomska kriza prouzrokovana koronavirusom samo je dodatno iskasapila jedan, ionako labilan sustav koji se, kako treba, nije oporavio niti od prethodne krize (a možda ustvari niti od rata).

Korona i hrvatska moda: hoće li kriza dokrajčiti napukli sistem? (фото 4)
Marko Šabarić i Tomislav Kliškinić

Unatoč senzacionalizmu i prividu interesa za modu koju perpetuira bezbroj modnih medija, modnu scenu u Hrvatskoj ustvari čini tek nekolicina entuzijasta koji, zahvaljujući svom talentu, trudu i dobrim poslovnim strategijama, od nje uspijevaju živjeti. I to ne zbog Hrvatske, nego Hrvatskoj unatoč. Uzimajući u obzir da se radi o zemlji u kojoj je tekstilna industrija tek uspomena na neka "druga vremena", u kojoj se male poduzetnike "kažnjava" previsokim davanjima, u kojoj caruju high street brendovi niskih cijena i još niže kvalitete, a na prepoznatljivosti domaćeg proizvoda radi se malo ili nikako (pa se visoka moda opet kupuje obasuta "poznatim" logotipima inozemnih brendova), sve nas to neodoljivo navodi na zaključak kako se radi o sustavu koji će ti radije podmetnuti nogu nego pružiti ruku. Zato, možemo razgovarati o utjecaju korona-krize na hrvatski modni dizajn i njene aktere, no nipošto se ne valja zavaravati da se radi o sustavu koji nije vapio za korjenitim promjenama i mnogo prije nego što je, u ožujku, dobio finalni šamar. Kada stavimo kritiku postrance, ono što se broji su iskustva onih koji su krizu osjetili na vlastitoj koži, stoga sam odlučila zagrebati dublje u problematiku pitajući kako se s krizom nose oni koji od modnog dizajna u Hrvatskoj žive.

Korona i hrvatska moda: hoće li kriza dokrajčiti napukli sistem? (фото 5)

“U situaciji u kojoj ti je sve nametnuto, moram priznati, osjećam se zatečeno”

— Loredana Bahorić, Charlie Design

"Mislim da nakon prvog šoka uzrokovanog lockdownom ne postoji osoba, koja se nije zapitala: 'Što dalje? Što ako? Kako?'. Oduvijek sam sklona izazovima, ali su to bili izazovi koje sam si sama, svjesno ili nesvjesno nametala. U situaciji u kojoj ti je sve nametnuto, moram priznati, osjećam se zatečeno", rekla mi je dizajnerica Loredana Bahorić čiji je Charlie design, u tri desetljeća postojanja, gradeći prepoznatljiv dizajn i šireći krug vjernih klijenata, prebrodio sve dosadašnje društvene i ekonomske krize. "Pandemija i mjere koje donose stožeri na dnevnoj razini unijeli su psihozu u svačiji život, nestabilnost u poslovanje kao i nemogućnost planiranja. Sve to je pogubno za svaki posao, a kamoli za modni koji se uvijek radi barem sezonu unaprijed. Proljetne kolekcije su ostale nedovršene ili neprodane, a jesensko/zimske igraju na kartu klasike i samim time su prodajne i nakon što ovo 'izvanredno stanje' (ili barem interes za ovo stanje) nestane. Skoro dva mjeseca smo bili zatvoreni i bez prodaje ali ponovno otvaranje poslovanja krajem svibnja i početkom lipnja je polučilo izvrsne rezultate i to sve do najnovijih brojki kojima nas obasipaju svaki dan, a koje su opet unijele nesigurnost i inertnost na tržište luksuza. Moda ljudima u ovim situacijama nije prijeko potrebna jer, u uvjerenju 'da se bore za vlastiti život', nitko ne razmišlja o novoj odjeći. Šteta nanesena dizajnerima, modnim brendovima pa tako i cijelom gospodarstvu je jako velika", rekao je Ivan Alduk koji je u svibnju otvorio i novi prodajni prostor u centru Zagreba, a koji je, zbog potresa, morao i drugi put renovirati.

Korona i hrvatska moda: hoće li kriza dokrajčiti napukli sistem? (фото 7)
Ivan Alduk

"Jedan sam od rijetkih sretnika iz domaće modne branše koji nije otpuštao niti smanjivao plaće, već smo dapače otvaranjem novog prodajnog prostora na adresi Trg kralja Tomislava 19 i proširili tim", dodao je. Pandemija i epidemiološke mjere vezane uz različita okupljanja odrazili su se i na poslovanje poznatog modnog dvojca eNVy room čiji je modni studio jedna od omiljenih adresa kada je riječ o vjenčanicama i odjeći za svečane prigode. Naravno, ne treba previše isticati da se pandemija poklopila upravo u vrijeme kada je na repertoaru sezona vjenčanja. "Pandemija je jako utjecala na smanjenje prihoda u odnosu na 2019. godinu. Mjere za suzbijanje pandemije izmijenile su do sada ustaljena pravila funkcioniranja naše radione prije svega smanjujući nam kapacitete probi. Nekada smo mogli primiti dvije klijentice paralelno. Sada je poželjna i pauza između dva dolaska. Klijentice se danas '5 do 12' odlučuju ipak imati vjenčanje. Ranije je bilo gotovo pravilo da se vjenčanica ili haljina naručuju mjesecima ranije. To jako utječe na naš manevarski prostor u pogledu proizvodnih kapaciteta. Svih dosadašnjih godina imali bi mjesece ispred sebe za pripremu, a ove godine to je skoro dijametralno suprotno", rekli su mi Nikica Ivančević i Vjeko Franetović.

Korona i hrvatska moda: hoće li kriza dokrajčiti napukli sistem? (фото 8)

"Mjere za suzbijanje pandemije izmijenile su do sada ustaljena pravila funkcioniranja naše radione prije svega smanjujući nam kapacitete probi. Nekada smo mogli primiti dvije klijentice paralelno. Sada je poželjna i pauza između dva dolaska."

— eNVy Room

S druge strane, modni dvojac KLISAB ne vjeruje da će u svoje poslovanje, zbog novonastale situacije, morati uvoditi posebne prilagodbe. "Prilagodbe na koje smo bili prisiljeni su nastale prvenstveno iz lockdowna. Odjednom smo, i u ovome nismo bili usamljeni, morali iznaći alternativni način predstavljanja proljetne kolekcije jer je izolacija nastupila tjedan uoči planirane revije i snimanja vizuala. Međutim, pokazalo se dragocjenim što prilikom fittinga uvijek provjeravamo i fotogeničnost odjeće, pa smo radeći uobičajene pripreme za snimanje i reviju u tjednu uoči lockdowna producirali fotografije lookova u našem studiju koje smo kasnije koristili za održavanje kontakta s publikom", govore Marko Šabarić i Tomislav Kliškinić te dodaju: "Iako je lockdown ograničio kanale komunikacije, već s prvim danima vraćanja u novo normalno naši klijenti su se aktivirali, možda i intenzivnije od očekivanog, tako da zadovoljni možemo reći da poslujemo dobro. Dublje od ovog, pandemija će zasigurno u nekom intenzitetu oblikovati nove navike potrošača, ali tu KLISAB ne traži posebne prilagodbe. Brend smo izgradili na odjeći i dodacima koji su neovisni od izmjene trendova, s količinom proizvodnje određenom isključivo potražnjom i u njezi osobnih odnosa s klijentima, što nam daje izglede za nastavak razvoja, nasuprot prisili na prilagodbe."

Korona i hrvatska moda: hoće li kriza dokrajčiti napukli sistem? (фото 9)

"Iako je lockdown ograničio kanale komunikacije, već s prvim danima vraćanja u novo normalno naši klijenti su se aktivirali, možda i intenzivnije od očekivanog, tako da zadovoljni možemo reći da poslujemo dobro."

— KLISAB

"I prije nego što nas je lockdown zadesio pripremili smo par scenarija za funkcioniranje poslovanja, no u trenutku njegova izbijanja svoj smo plan dodatno morali nadograditi i mijenjati, osobito u periodu nakon potresa. Sama pandemija zadala nam je, kao i većini poduzetnika, značajne financijske gubitke, ali i potvrdila vlastito uvjerenje da je online prodaja segment poslovanja u koji se isplati investirati. Kako već dugi niz godina gradimo online poslovanje, i ulažemo veliki trud i financijska sredstva u kvalitetu naših proizvoda prilagodba je, vjerujem, bila manje zahtjevna", objasnila je Anamarija Brkić koja stoji iza brenda A'MARIE.

Korona i hrvatska moda: hoće li kriza dokrajčiti napukli sistem? (фото 11)
Anamarija Brkić

Ističe kako je upravo webshop, u periodu lockdowna, bio svijetla točka poslovanja. Važnosti virtualnih kanala prodaje svjesna je i Lana Puljić čiji je brend Lokomotiva ovih dana dobio i dugo željenu web stranicu, a uskoro bi ga trebao nadograditi i webshop. "I prije pandemije osvijestila sam potrebu za webshopom. Mnogi moji klijenti nisu iz Zagreba, pa ni iz Hrvatske i zasigurno će web prodaja generirati neke ozbiljnije prihode", govori Lana te dodaje: "No, dio mojih klijenata nikada neće zamijeniti ovu neposrednu i direktnu komunikaciju koju imamo. Mislim da upravo zato neki od naših najvjernijih klijenata i kupuju kod nas - jer imaju privatnost, mir, uslugu, sve se radi prema njihovim mjerama i željama... Smatram da je za budućnost neophodno oboje, ali iskreno, nadam se da nikada nećemo prijeći isključivo na online. Ja sam zapravo jako old school, a neki komadi - poput odijela po mjeri - zaista zahtijevaju osobni kontakt." Lanino mišljenje dijele i Marko i Tomislav koji ističu kako KLISAB 70% godišnje prodaje realizira online. Upravo ih je taj trend (uz pandemiju) naveo da se upuste u razvoj webshopa, a on je trenutno u završnoj fazi oblikovanja. Svejedno, smatraju kako će, unatoč promijenjenim okolnostima, neposredan kontakt i dalje ostati beskrajno važan. "Smatramo da će segment fizičkog komuniciranja s klijenticama, barem za KLISAB, i dalje ostati relevantan. Kontekst u kojem će se sve više brendova okrenuti onlineu učinit će intimniju, jedan na jedan komunikaciju s klijentima ekskluzivnom i još će više dobiti na vrijednosti", smatraju. Netom prije korona-krize online prodaju pokrenula je i Loredana Bahorić. "Prelazak iz offlinea u online sasvim je logična posljedica svega što se događa na globalnom planu. Napravili smo zajedničku online stranicu vezanu uz Charlie design i Spirit by TB i zasad to dobro funkcionira", govori dizajnerica.

Korona i hrvatska moda: hoće li kriza dokrajčiti napukli sistem? (фото 12)

"Smatram da je za budućnost neophodno imati fizički dućan i online prodaju, ali iskreno, nadam se da nikada nećemo prijeći isključivo na online."

— Lana Puljić (Lokomotiva)

Iako su svi svjesni važnosti i potencijala virtualnih košarica, neki dizajneri ne vide način kako bi virtualnu trgovinu mogli uključiti u svoje poslovanje. Naravno, riječ je o odjeći koja se šiva po mjeri i koja mora pristajati kao salivena, što standardizirani modeli iz webshopa ne mogu zadovoljiti.

"Naše poslovanje počiva na šivanju po mjeri. Radimo večernju i bridal modu, a kod takvih modela nema ustupaka. Na tijelu sve mora ležati savršeno. Teško da tu možete dobiti perfekciju izrađujući samo u 'standardnim veličinama' jer žena može biti u grudima S, u bokovima L i to sve na visinu od 184 cm, ali i na visinu od 158 cm. Dužine haljina se određuju po visini pete koju žena nosi. Teško da online kupovinom možete dobiti tu preciznost. Modele koje radimo naši klijenti isključivo kupuju za važne životne prilike te im je fitting izuzetno važan. Online i šivanje po mjeri nikako ne idu zajedno. Nismo planirali ići u smjeru online prodaje kada je u pitanju osnovni eNVy room proizvod", objasnili su Nikica i Vjeko. S njima se slaže i Ivan Alduk. "U prvim, neizvjesnim danima ove pandemije puno se pisalo o budućnosti mode i luksuza, o seljenju prodaje na online platforme, a u mojoj se je glavi i tada i sada vrzmala misao: 'zašto bi netko kupovao skupe satove, svečane haljine, štikle i torbe ako ne može ići van, na proslave, evente i ako je stalno doma?' I dalje nisam dobio adekvatan odgovor na to pitanje, a većina kolega sa sličnim asortimanom je potvrdila upravo moje sumnje", govori te dodaje: "Naš website ima izvrstan izlog koji klijentima daje mogućnost online narudžbe, ali haljina se izrađuje po mjeri jer se radi o odjeći koja mora savršeno odgovarati tijelu. Osim toga, dizajnersku odjeću ljudi vole vidjeti uživo i isprobati prije kupnje stoga smatram da je fizička trgovina i iskustvo kupovanja takvog proizvoda oduvijek pa i ubuduće iznimno bitan aspekt poslovanja". Klasičan webshop uvest će tek nakon proširenja asortimana na kojemu trenutno rade.

Korona i hrvatska moda: hoće li kriza dokrajčiti napukli sistem? (фото 13)
Loredana Bahorić

Većina je, u nekom obliku, iskoristila državne potpore za očuvanje radnih mjesta, a tu pomoć smatraju neophodnom s obzirom na to da im je rad bio onemogućen. "U ovim je trenucima svaka pomoć i više nego dobrodošla, no mene više brine ono što je pred nama. Po prirodi sam optimist i pozitivac, tako da se odbijam uvući u crne scenarije, ali mislim da se baš u ovakvim situacijama osjeti nedostatak prvenstveno - industrije kao takve, pa onda i sindikata/udruženja. Jer, nemojmo se lagati, izuzev par svijetlih primjera, kod nas ozbiljnija modna industrija više ne postoji. Većinom se ovdje radi o kreativnim i entuzijastičnim pojedincima koji su zaljubljenici u to što rade i jednostavno guraju naprijed i odbijaju odustati. Nažalost, vrlo često imam osjećaj da za nas nitko 'ne mari' jer eto - nismo ogromni, pa apsolutno ni neophodni, no tu smo si možda malo i sami krivi. Imam osjećaj kada bi mi pokazali neku inicijativu i zajedništvo - neke stvari bi se sigurno osvijestile i pokrenule", govori Lana Puljić. Bi li sindikat djelatnika ili neki drugi oblik krovne organizacije riješio barem djelić nagomilanih problema ostaje upitnim, no možda bi upravo u trenucima krize bilo lakše artikulirati zajedničke probleme, pronaći rješenja i odaslati zahtjeve, a da se oni ne izgube u kakofoniji glasova. "Bilo bi puno jednostavnije i lakše da iza naše branše postoji neki oblik udruženja koji bi govorio u naše ime kako u teškim tako i u uobičajenim vremenima poslovanja, i koji bi ujedno promicao sve ono za što se na svakodnevnoj razini moramo boriti sami", ističe Anamarija.

Korona i hrvatska moda: hoće li kriza dokrajčiti napukli sistem? (фото 15)

“Sama pandemija zadala nam je, kao i većini poduzetnika, značajne financijske gubitke, ali i potvrdila vlastito uvjerenje da je online prodaja segment poslovanja u koji se isplati investirati”

— A’Marie

Na koncu, nisam mogla, a da ih ne pitam misle li da će kriza uzrokovana pandemijom dramatično utjecati na modu kakvu poznajemo i, naposljetku, postoji li šansa da se, nakon svega, vratimo na staro. "Ako pandemija potraje, u svakom bi slučaju mogla utjecati značajno na društvo, način na koji se zabavljamo, obilježavamo važne životne događaje, kupujemo, a dugotrajna bi recesija mogla dugoročno utjecati na prioritete osobne potrošnje", govore Nikica i Vjeko te dodaju kako svejedno smatraju da ćemo se jednom vratiti na "staro": "Naša je vrsta kroz povijest prošla mnogo raznih pandemija i ratova no društvo se ipak, s vremenom, vrati na neka gotovo nam 'urođena' pravila ponašanja. Društvena smo bića koja se vole okupiti i družiti, a na kraju i lijepo se odjenuti". Marko i Tomislav vjeruju pak da su promjene otpočele i prije pandemije. "Pandemija je prije njihov katalizator nego uzrok. Stoga ne očekujemo da će promjene biti brze i dramatične. Zanimljivo je da brza industrija poput mode pokazuje popriličnu konzervativnost, pa i tromost kad treba prilagoditi vlastite prakse. Ono što nas veseli jest da sve više brendova barem deklarativno razmišlja o tome kakav utjecaj ostvaruju", objašnjavaju dodajući da im je teško govoriti o povratku na "staro" kada nisu posve sigurni niti što je to "novo".

Korona i hrvatska moda: hoće li kriza dokrajčiti napukli sistem? (фото 16)
Lana Puljić

Lana Puljić smatra kako "su se ljudi kod nas počeli osvješćivati i pomalo im postaje jasno da je bolje investirati u neki konkretni, bezvremenski komad, nego imati pun ormar 'krpica', a opet ništa konkretno za odjenuti", no kao veliku prepreku konkretnim promjenama smatra nisku kupovnu moć građana. "Sistem je zaista truo, ali vjerujem da rješenje leži u svima nama. Naš kupac je zaista postao osvješteniji, ali nažalost još uvijek nema dovoljnu platežnu moć. Mislim da je za našu ekonomiju od ogromne važnosti svaki mali poduzetnik, obrtnik i proizvođač jer svi mi 'hranimo taj sustav'. Ekonomija pojedine zemlje ne raste ako nema potrošnje i to upravo potrošnje kod domaćih proizvođača. Mislim da bi uz adekvatne gospodarske mjere i pametnog potrošača mogli promijeniti puno toga i polako ići prema svjetlijoj budućnosti", napominje Lana.

Korona i hrvatska moda: hoće li kriza dokrajčiti napukli sistem? (фото 18)

"Jedan sam od rijetkih sretnika iz domaće modne branše koji nije otpuštao niti smanjivao plaće”

— Ivan Alduk

Ivan Alduk, također, ima vrlo zanimljivo razmišljanje kada je riječ o utjecaju krize na promjene u modi: "Mislim da će promjene u modi doći, one su konstantne ali više evolucijski nego revolucijski što se zadnjih mjeseci intenzivno zagovara. Ako pandemija i strka oko nje budu kratkog daha, vjerujem da promjene u modi neće biti radikalne jer sadašnji način poslovanja donosi profit, ogroman profit. Pritom pričamo o hiperprodukciji i high street brendovima, a ne malim dizajnerima i neovisnim modnim brendovima koji su priča za sebe. Nitko se neće olako odreći zarade i početi raditi odjeću koja traje godinama jer je promjena navika kupaca iznimno spora. S druge strane, postavlja se pitanje ljudske potrebe za promjenom - malo nas voli isti komad odjeće nositi godinama, opetovano, pogotovo nakon što smo naviknuli na česte promjene. Koliko god grintamo da želimo kvalitetniju high street odjeću toliko sigurno ne želimo 'nepoderivu odjeću' koju ćemo nositi godinama i koja će pritom koštati jako puno. Moda je puna oksimorona", govori Alduk te zaključuje: "Ovo je vrijeme izuzetno teško za stvaranje, poslovanje pa i za sam život, ali jedna je stvar u svemu tome dobra - mogućnost da napokon promislimo zašto se bavimo ovim poslom i zašto stvaramo, gdje idemo i koji su nam ciljevi. Možda doista ponekad nije loše zastati (pa čak i na ovakav način) i preispitati sebe, svoj planove i ciljeve. Mislim da povratak na 'staro' nije dobra opcija, ne zato što je sistem posebno loš već čisto zato što vjerujem da svi možemo bolje". I zbilja, teško je da itko danas može predvidjeti što će se dogoditi. Trebat će vjerojatno proći desetljeća kako bismo u potpunosti razumjeli značaj ove turbulentne 2020. No, jedno je sigurno. Kao i sve do sada, i ova kriza će proći. No, dok nestrpljivo iščekujemo kraj neizvjesnosti, možda ne trebamo čeznutljivo tragati za poznatim, "starim" obrascima. Možda je vrijeme da sada, kada se nalazimo na globalnoj prekretnici, započnemo nešto bolje.

Related articles

Buro 24/7 Selection

Leave a comment

više